Miroslava Jaramaz i Dragana Jaramaz doktorice su biotehničkih znanosti, sveučilišne specijalistice zaštite prirode i okoliša te žene koje o zelenim površinama ne govore samo iz estetske perspektive. Za njih vrt, balkon, park ili drvored nisu ukras, nego važan dio svakodnevnog zdravlja, kvalitete života i prilagodbe gradova klimatskim promjenama.
Obje žive u Zagrebu, znanošću i istraživanjima bave se još od fakultetskih dana, a za svoj su rad dobile i Rektorovu nagradu. Miroslava je široj javnosti poznata i kao autorica projekta "Facelijom protiv ambrozije", koji povezuje ekologiju, javno zdravlje i praktično rješenje za jedan od najčešćih alergena. Na društvenim mrežama, osobito na Instagram profilu @mima_mimica2, prati je oko 25 tisuća ljudi, a teme kojima se bavi kreću se od zaštite okoliša i ekologije do javnog zdravlja, lifestylea i svakodnevice. Također imaju zajednički Facebook profil @borbaprotivambrozije u kojem pišu o svom projektu i ekološkim temama.
- Znanost, ekologija, zaštita prirode i okoliša oduvijek su nas zanimale. Htjele smo dati svoj doprinos poboljšanju stanja okoliša, a projektom ‘Facelijom protiv ambrozije‘ pokušale smo pokazati da ekološke inovacije mogu imati vrlo konkretnu primjenu - govore Miroslava i Dragana.
Ideja za projekt nastala je još tijekom fakulteta, kada su proučavale faceliju, medonosnu biljku s nizom korisnih svojstava. Osim što privlači oprašivače i koristi se u poljoprivredi i pčelarstvu, facelija poboljšava strukturu tla, dobra je kao zaštita od buke i može pomoći u suzbijanju korova, među njim i ambrozije.
- Pelud ambrozije izaziva alergije i vrlo neugodne simptome, pa nam je želja bila pronaći ekološki prihvatljiv način koji bi mogao pomoći ljudima, ali i prirodi. Facelija svojim rastom konkurira ambroziji, čisti tlo od korova i štetnika te potiče bioraznolikost - objašnjavaju.
Njihov pogled na okoliš ne zaustavlja se na jednom projektu. Upozoravaju da prostor u kojem živimo izravno utječe na fizičko i mentalno zdravlje, često i na načine kojih nismo svjesni. Zagađenje zraka, buka, pesticidi, kemikalije iz tla i posljedice klimatskih promjena mogu utjecati na respiratorne bolesti, alergije, imunitet i razinu stresa.
Zato smatraju da je krajnje vrijeme da se vrtovi, balkoni, parkovi i zelene površine prestanu promatrati kao luksuz. Dobro osmišljen balkon ili okućnica, kažu, mogu postati produžetak doma, mjesto odmora i način da se čovjek svakodnevno poveže s prirodom.
- Sadnja, zalijevanje i njega biljaka traže rad i trud, ali rezultat je više nego pozitivan. To nas veseli, smiruje i stvara osjećaj korisnosti. Vanjski prostor sve češće postaje dnevni boravak, produžetak doma, opremljen zelenilom, sjenovitim pergolama, začinskim vrtovima i mjestima za odmor - ističu.
Posebno upozoravaju na trend betonizacije dvorišta. Iako je mnogima praktičnije popločiti okućnicu i tako smanjiti održavanje, dugoročno takva rješenja pogoršavaju mikroklimu, povećavaju zagrijavanje prostora i smanjuju broj oprašivača.
- Potpuno betoniziranje nije dobro jer beton ljeti akumulira toplinu, dok zelene površine hlade prostor. Ako nema cvijeća i drveća, nema ni oprašivača, a time mijenjamo mikroklimu i dodatno zagrijavamo okoliš. Okoliš izravno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Zagađenje zraka, klimatske promjene, buka, pesticidi i kemikalije mogu imati ozbiljne posljedice na ljude. Zato moramo brinuti o okolišu. Čist zrak, očuvana priroda i pitka voda ključni su za opstanak - objašnjavaju.
Rješenje ne vide u povratku starim, zahtjevnim vrtovima, nego u pametnijem planiranju. Umjesto velikih travnjaka koji troše mnogo vode, prednost daju autohtonim biljkama, trajnicama, mediteranskim vrstama, malčiranju, skupljanju kišnice i sustavima navodnjavanja kap po kap. Vrt budućnosti, smatraju, bit će samoodrživiji, otporniji i prilagođen novim klimatskim uvjetima.
- Klasični travnjaci koji traže puno vode i ulaganja sve se češće zamjenjuju mješavinama djeteline i autohtonih divljih trava koje su otporne na sušu. Zlatno pravilo moglo bi biti: manje trave, više prirode - tumače.
Među biljkama koje će, prema njihovu mišljenju, sve češće dominirati hrvatskim vrtovima izdvajaju lavandu, smilje, ružmarin, kadulju, ukrasne trave, sukulente, faceliju, neven, kadifice, ali i jestive trajnice poput šparoga, vlasca, hrena, čičoke te bobičastog voća. Klimatske promjene već mijenjaju ono što sadimo, pa se vrste koje su nekad bile vezane uglavnom uz obalu sve više pojavljuju i u kontinentalnim dijelovima.
No, njihova poruka nije samo stručna, nego i vrlo praktična: ne treba imati velik vrt da bi se živjelo kvalitetnije. Dovoljna je i mala terasa, nekoliko tegli ili kutak s biljkama u kojem se čovjek osjeća dobro.
- Kada bismo ljudima mogle dati samo jedan savjet, bio bi to da urede sobu, balkon ili dio vrta tako da im ondje bude ugodno. Okružite se biljkama i cvijećem koje volite i o kojima možete brinuti. Njega biljke može djelovati poput meditacije - poručuju Miroslava i Dragana.
Kao dobre europske primjere izdvajaju Beč, Pariz, Versailles i London, gradove u kojima se zelene površine čuvaju kao važan dio identiteta i kvalitete života. Hrvatski gradovi, smatraju, u idućih deset godina moraju povećati urbane zelene površine, smanjiti asfalt gdje god je moguće i više planirati drvorede, zelene krovove i zelene zidove.
- Najviše nas zabrinjava preizgrađenost i smanjenje zelenih površina. Svaki grad trebao bi povećati zelene površine, posebno u stambenim područjima, te kod uređenja prometnica planirati sadnju stabala. Drveće ne daje samo hlad i kisik, ono je i barijera od buke - ističu.
Za Miroslavu i Draganu priroda nije dekoracija, nego sustav o kojem ovisimo. Zato i njihova poruka zvuči jednostavno, ali važno: prostor u kojem živimo treba čuvati, obnavljati i ostaviti boljim onima koji dolaze nakon nas.
- Prirodu i okoliš moramo čuvati za sebe i buduće naraštaje. Lakše je naslijediti ono dobro što su naši preci zasadili, uzgojili i projektirali, a onda to novim znanjima obogatiti i oplemeniti - zaključuju Miroslava i Dragana Jaramaz.
Sve o projektu možete pratiti na njihovom Instagram profilu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....