Iako promjene na travnjaku mogu djelovati zabrinjavajuće, jedan stručnjak za vrtlarstvo objasnio je zašto bi izbjegavanje jednog uobičajenog zadatka ovog ljeta moglo uštedjeti i vrijeme i vodu.
Dok vrtlari maksimalno koriste toplinski val za radove na otvorenom, stručnjaci upozoravaju da bi zalijevanje travnjaka u nekim slučajevima moglo biti potpuno nepotrebno — pa čak i rasipanje resursa. Posebno se to odnosi na travnjake koji su već poprimili smeđu boju, zbog čega se vlasnike vrtova poziva da dvaput razmisle prije nego što posegnu za crijevom.
Prema riječima Ceri Thomas, urednice za vrtlarstvo časopisa Which?, većina travnjaka u Ujedinjenom Kraljevstvu sastoji se od otpornih vrsta trava koje tijekom sušnih razdoblja prirodno prelaze u stanje mirovanja kako bi sačuvale energiju.
Iako trava možda neće odmah ponovno pozelenjeti, objasnila je kako se travnjaci najčešće iznenađujuće brzo oporavljaju nakon povratka kiše, pri čemu novi rast postupno zamjenjuje suhe i smeđe vlati.
Objasnila je: „Može djelovati alarmantno kada trava tijekom sušnog razdoblja posmeđi, osobito ako ste navikli gledati bujan i zeleni travnjak, ali osobno nikada ne bih trošila vodu na njegovo zalijevanje jer će se vrlo brzo oporaviti čim ponovno padne kiša.“
U većini slučajeva, ističe, promjena boje samo je privremena i ne znači trajno oštećenje travnjaka.
„Naravno, sušna razdoblja često dolaze zajedno sa zabranama korištenja crijeva za vodu, pa bi i samo zalijevanje moglo postati prava gnjavaža. Osim toga, svatko tko ima vodomjer zna koliko zalijevanje nečega što zapravo ne treba vodu može biti skupo.“
Dodala je i kako „lagano i učestalo zalijevanje donosi vrlo malo koristi“ jer takva praksa „potiče razvoj plitkog korijenja, umjesto dubljeg i otpornijeg sustava koji bolje podnosi sušu“.
Slične savjete podijelili su i brojni poznati vrtlari, hortikulturisti i stručnjaci za održavanje travnjaka kada je riječ o travi pod stresom zbog suše ili travnjacima koji su posmeđili zbog visokih temperatura.
Smjernice Kraljevskog hortikulturnog društva također navode da smeđi travnjaci često izgledaju lošije nego što doista jesu te preporučuju zalijevanje samo ako je „apsolutno nužno“.
Prema njihovim savjetima, korijenje ispod već formiranog travnjaka uglavnom ostaje živo i sposobno za oporavak nakon povratka kiše.
Vrtlarima se zato preporučuje da izbjegavaju nepotrebno trošenje vode na isušene travnjake jer bi se novi zeleni rast trebao prirodno pojaviti čim se vremenski uvjeti poboljšaju.
Ipak, postoje situacije u kojima je zalijevanje potrebno — primjerice ako je travnjak tek nedavno postavljen ili zasijan tijekom proljeća.
U slučajevima kada je zalijevanje nužno, stručnjaci preporučuju korištenje sive vode ili prikupljene kišnice umjesto vode iz vodovoda, osobito za novu travu gdje god je to moguće.
Ako biste tijekom toplinskog vala radije svoju pažnju usmjerili na druge dijelove vrta, hortikulturni savjetnik RHS-a Nick Turrell podijelio je savjete o poslovima kojima bi vrtlari trebali dati prednost.
U razgovoru za The Independent upozorio je:
„Nitko neće preko noći potpuno promijeniti svoj vrt i zamijeniti sve biljke vrstama sa srebrnim listovima i sličnim biljkama otpornima na sušu.
Neke su biljke osjetljivije od drugih, a rekao bih da među prvima stradaju hortenzije, koje vole niže temperature i puno vode, zatim japanski javor zbog tankog lišća koje brzo gubi vlagu, kao i fuksije, astilbe i ruže koje traže puno hrane i vode. Upravo te biljke najčešće stvaraju probleme vrtlarima.“
S druge strane, biljke koje će znatno bolje podnijeti visoke temperature uključuju lavandu, ružmarin, sedum i druge sukulente.
Nick također preporučuje zalijevanje biljaka rano ujutro, koristeći kantu za zalijevanje umjesto crijeva, pri čemu vodu treba usmjeriti izravno prema podnožju biljke kako bi što učinkovitije doprla do korijena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....