Rijetka i osebujna biljka, agava, uvijek izazove veliko zanimanje kada procvjeta - jer se to događa samo jednom u njezinu životu. Nedavno je u Velikoj Britaniji jedan vrtlar dočekao trenutak koji je čekao četvrt stoljeća: njegova Agave americana izrasla je preko šest metara i konačno raširila svoj golemi cvijet.

Tony Kennington (78) iz Hartforta, agavu je dobio prije 25 godina kada je bila visoka samo 45 cm.

"Bio sam šokiran kad sam ugledao cvjetnu stabljiku. Nikad nisam mislio da ću to doživjeti", rekao je Kennington.

Ova vrsta potječe iz Sjeverne Amerike i poznata je kao "stoljetna biljka" jer joj može trebati i do 100 godina da procvjeta, a nakon cvatnje uvijek ugiba.

Kennington je istaknuo da se brinuo za biljku tijekom proteklih 25 godina - prvih pet godina držao ju je u tegli kao sobnu biljku, a kasnije ju je posadio u vrt.Pritom ju je štitio od hladnoće dok nije ojačala.

U svibnju je skinuo plastični krov improviziranog staklenika kako bi cvjetna stabljika mogla rasti.

Znajući da biljka nakon cvatnje ugiba, Kennington se prisjetio oklade koju je napravio s agavom kada ju je dobio:

"Šapnuo sam joj – tko će prvi umrijeti, ti ili ja?"

Na pitanje hoće li posaditi novu, odgovorio je: "Neću to učiniti jer neću doživjeti da ponovno procvjeta."

Glavni hortikulturist Kraljevskog hortikulturnog društva Guy Barter rekao je da je riječ o osjetljivoj biljci koju je rijetko moguće uzgajati na otvorenom.

"Agava cvate samo jednom, nakon čega ugiba, no mladi izdanci pojavljuju se pri njenoj bazi pa na neki način nastavlja živjeti, iako središnji dio propada", pojasnio je.

Dodao je da joj treba mnogo godina da nakupi dovoljno energije za cvatnju (obično manje od stoljeća), a to se može dogoditi samo u uvjetima bez mraza ili u staklenicima.

Cvjetna stabljika može narasti i do osam metara. Kenningtonova agava, visoka više od šest metara, vrlo je impresivna, ali ne i potpuno neuobičajena. Zbog klimatskih promjena, smatra Barter, agave će se u budućnosti češće uzgajati na otvorenom i na sjeveru Europe.

Rasprostranjena na Mediteranu

I dok je u hladnijim krajevima prava rijetkost vidjeti agavu u punom rastu, Hrvatska je među zemljama gdje ova biljka uspijeva gotovo prirodno. Na jadranskoj obali i otocima Agave americana odavno je dio mediteranskog krajolika. Iako potječe iz Meksika, danas je rasprostranjena po cijelom Mediteranu i često se doživljava kao autohtona.

Agava ima velike mesnate sivkastozelene listove s oštrim vrhom i bodljama. U prosjeku naraste do dva metra u širinu, a pojedini listovi dugi su više od metra i pol. No, njezin najimpresivniji trenutak nastupa kada odluči procvjetati - tada iz središta izbija golema stabljika visoka i do osam metara.

U Hrvatskoj agava se bez problema širi u priobalju zahvaljujući blagoj klimi i otpornosti na sušu. Često se može vidjeti uz kamene zidove, puteljke i padine, gdje svojom egzotičnom pojavom postaje prepoznatljiv ukras mediteranskog krajolika. U kontinentalnim krajevima, pak, može preživjeti samo u posudama koje se tijekom zime unose u zatvoreni prostor, budući da ne podnosi jače i dugotrajne mrazeve.

Osim što plijeni pažnju izgledom, agava ima i brojne praktične vrijednosti. Od pojedinih vrsta proizvodi se tekila, a sok nekih vrsta koristi se kao zaslađivač.

Za ljubitelje vrtlarenja, agava nudi posebnu čar: ne zahtijeva mnogo brige, voli sunce i suho tlo, a nagrada za strpljenje može biti prizor cvjetne stabljike koja premašuje i visinu kuće.