‘Vrtlar Kruno‘ hrvatskim je gradovima i općinama uputio apel u kojem savjetuje odgodu košnje urbanih livada - evo zašto je to dobro

Ovih dana na društvenim mrežama kruži apel koji je napisao i potpisao Kruno Pekas, hrvatski ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, u javnosti poznatiji kao ‘vrtlar Kruno‘. U apelu poziva gradove i općine u Republici Hrvatskoj da odgode košnju urbanih livada. Razlog - zaštita ugroženih oprašivača.

I dok brojni naši sugrađani upozoravaju da brojne travnate površine u gradovima ostaju (pre)dugo nepokošene, Pekas tvrdi, na temelju svog iskustva, da u proljeće ne bi ni trebalo žuriti s košnjom. Apel prenosimo u cjelosti:

"Poštovani, proljeće je i vrijeme je kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači gladni i sve brojniji te u potrazi su za hranom. Hrana im je pelud i nektar koji se nalazi u cvijeću samoniklog bilja posvuda po gradskim travnjacima. Ali i grmlju i stablima, naravno.

Jeste li znali da se od sada pa do kraja svibnja smatra vrhuncem sezone za oprašivače? Zašto? Zato što većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvate. Prerana košnja u ovo vrijeme je stoga najveći udar na oprašivače i bioraznolikost. Obustavimo kratko košnju.

Prema EU Uredbi o obnovi prirode (2024/1991) Vijeća Europske Unije dužni smo zaštititi oprašivače i narušene urbane ekosustave. To uključuje i urbane travnjake. To nije pokrenuto samo zato što dobro zvuči: i vi kao grad ili općina imate direktnu suodgovornost učiniti nešto po tom pitanju i postati pozitivan primjer građanima. To jest, vi ste direktno suodgovorni za zaštitu lokalnog ekosustava.

Apel su podržale brojne hrvatske eko-udruge

KRUNO PEKAS

Mnogi građani negoduju zašto se ranoprocvalo cvijeće poput tratinčica i maslačaka na livadama već bjesomučno kosi umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni.

Znamo da nije jednostavno. Također nam je jasno da postoji i dio konzervativnih i nedovoljno educiranih i nedovoljno osviještenih građana koji se neprestano žale zašto se ne kosi jer to oni sve vide kao "neuredno" i, zbog straha od kukaca, čak i "opasno". Potrebno je ne podlijegati ovakvim pritiscima i ne ići linijom manjeg otpora ako to u konačnici nije u skladu s smjernicama EU i nije u cilju održivosti.

Kako onda efektno odgoditi košnju na zadovoljstvo sviju građana? Kako naći dobru mjeru? Kao pasionirani ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, dugi niz godina sam radio u Berlinu i želim vam prenijeti svoja pozitivna iskustva rada u takvom okruženju i praksu kakva je vani trenutno u punom jeku. Obzirom da nije dovoljno samo reći odgodite košnju, predlažem stoga konkretna provediva rješenja koja bi vam mogla biti od koristi. Pobrojat ću ih:

Odgođena košnja

Odgodite košnju na koliko je god moguće više negazivih i nefrekventnih urbanih livada sve do 31. svibnja. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije. Za početak će biti hvalevrijedno početi s barem 5 travnih površina u gradu ili općini. Tako je počela Pula ove godine i Zagreb prošle, a Makarska već prije više od dvije godine. I to su mali ali vrijedni koraci ka napretku.

Rubna košnja

Usporedno s odgodom košnje, uvedite samo tzv. rubnu košnju, pri kojoj se kosilicama kosi samo rubni dio određenog travnjaka, uz cestu, put ili nogostup, i to u širini od pola do jedan metar. Rubnom košnjom se postiže efekt urednosti, preglednosti i održavanosti. Moguće je kosilicom napraviti samo prohodne puteve kroz livadu, to će građanima i djeci biti zanimljivo.

Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom

Početkom lipnja, kad krene košnja, ako postoji samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate, ono se može zaobići kosilicom. Tako rade u Njemačkoj. To je jedan vrlo osvještavajući i edukativan pristup kojeg građani primijete i tako se educiraju.

Postavljanje edukativnih ploča

Na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne ploče ili oznake kako biste građane educirali da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite oprašivača i hranjenja pčela. Tako će se potaknuti razumijevanje i polako educirati i privikavati građane na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, ploče se u EU još uvijek postavljaju.

Parcijalna košnja

Početkom lipnja se može već početi kositi - ali tad je bitno ne pokositi goleme površine odjednom, već sukcesivno, da se životinje mogu pred kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Ovdje se predlaže, ako je moguće, i košnja kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi.

Takva biomasa korisna je kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš, već ga se lakše može ukloniti sortiranjem.

Redovita košnja

Sad se mogu redovito i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče. Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.

PROČITAJTE VIŠE Mit o ugroženim pčelama: u stvarnosti, broj medonosnih pčela raste

Preustroj rada

Preustroj košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća. Trajnice su naime danas u Europi totalno ‘in‘ i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo toga i beskorisno pčelama", apel je tim riječima zaključio Kruno Pekas.

Njegov su apel podržale brojne hrvatske eko-udruge.