Tlo je živo!

Zašto je štetno prevrtati tlo - orati i štihati? Prevrčući zemlju čovjek uništava rizosferu!

Organsko tlo
 BERISLAVA PICEK/CROPIX
Današnji alarmantni podaci govore da je oko 94 posto svjetskih poljoprivrednih površina osiromašeno zbog upotrebe teške mehanizacije

U samo jednoj šačici zemlje žive milijuni oku nevidljivih mikroorganizama koji su važni dijelovi hranidbenog lanca i odgovorni su za dostavu hranjivih tvari i vode biljkama te se svakodnevno brinu o njihovu zdravlju, ali i o zdravlju tla.

U jesen kada je završila sezona većini biljnih kultura, vrijeme je za pripremu vrta za zimske mjesece koji dolaze. Za većinu vrtlara to podrazumijeva oranje ili štihanje tla te gnojidbu mineralnim gnojivima kako bi ono tijekom zime izmrzlo te bilo rahlo i spremno za proljetnu sadnju. Mnogi vrtlari ne znaju koju štetu nanose tlu i kako tom nesvjesnom i bespotrebnom djelatnošću, koja je dovela do alarmantnih posljedica, iz godine u godinu sve više osiromašuju tlo i zagađuju kako zemlju tako i cjelokupni okoliš.

Današnji alarmantni podaci govore da je oko 94 posto svjetskih poljoprivrednih površina osiromašeno zbog upotrebe teške mehanizacije koja zbija i zagađuje tlo te zbog upotrebe raznoraznih agrokemikalija koje su uzrok narušavanja prirodne ravnoteže, što dovodi do pojavljivanja invazivnih štetnih vrsta i bolesti biljnih kultura. Svima nama ovo bi trebala biti opomena da razmislimo kakvu budućnost ostavljamo svojoj djeci te se zapitamo imaju li je uopće.

Kako bismo shvatili što se događa u tlu i kako ono funkcionira, objasnit ću vam kroz slikovit prikaz kako biste sami mogli donijeti zaključke te promijeniti uvjerenja koja se prenose s generacije na generaciju, a štetna su kako za prirodu tako i za sve nas.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

TLO JE ŽIVO

Svi smo već čuli da je tlo živo, ali nikako da shvatimo da svojim miješanjem i nepotrebnim radnjama, naravno iz neznanja, narušavamo prirodnu biološku ravnotežu koja se stvara godinama.

Zamislimo da je samo jedan mali komadić zemlje dovoljan da ga usporedimo s nekim većim gospodarstvom u kojem međusobno surađuju milijuni biljaka, životinja i mikroorganizama koji su godinama gradili ceste, putove i kanale (kojima prolaze gliste, zmije, krtice i mnoštvo drugih malih korisnih životinjica), a tim putovima se odvija neprestana dovodnja i odvodnja hranjivih tvari i vode te je u tom međuodnosu uspostavljena ravnoteža u smislu razmjene potrebnih dobara od kojih svi nešto daju pa na račun toga i primaju, znači sve savršeno funkcionira i svi su zadovoljni. Kao rezultat toga nastaje plodno tlo, potpuni sklad i sve je baš onako kako i treba biti.

image
Prevrčući zemlju čovjek uništava rizosferu (gornji i najplodniji sloj zemlje)
BERISLAVA PICEK/CROPIX

I uzmimo sada da se umiješa čovjek koji niti razumije, niti vidi sav taj živi svijet koji živi u potpunoj ravnoteži te počne iz svoga neznanja (straha) razarati njihovo gospodarstvo, misleći kako će mu to donijeti još više koristi (tipično razmišljanje današnjeg potrošačkog društva).

I ŠTO SE DOGAĐA?

Prevrćući tlo, čovjek narušava tu godinama stvaranu ravnotežu, uništavajući sve te putove, mreže, hife i sav živi svijet u njemu, niti ne znajući koje su posljedice te njegove nesvjesne djelatnosti.

A posljedice su smanjenje plodnosti tla. Jer, prevrćući zemlju čovjek uništava rizosferu (gornji i najplodniji sloj zemlje koji je prepun mikroorganizama koji žive u simbiozi s biljkama), odnosno na svjetlo dana iznosi donje slojeve u kojima žive bakterije u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti zraka), a gornje slojeve, koji su zaslužni za rast bilja i u kojima žive bakterije u aerobnim uvjetima (uz prisutnost zraka), baca u dubinu te one u takvim obrnutim uvjetima umiru. Svi ti uništeni mikroorganizmi koji žive u rizosferi, a pozitivno utječu na rast bilja, uključujući fiksatore dušika, endomikorizne i ektomikorizne gljive, bivaju uništeni. Rezultat toga je uništena struktura tla, odnosno smanjenje postotka humusa koji je i najvažniji za zdravlje tla i rast biljnog svijeta.

image
Organsko tlo
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Stoga, dragi vrtlari, shvatite da je cilj organskog vrtlarenja nedjelovanje jer je zemlja organski isprepletena zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama, a svjesni vrtlar je dio te cjeline.

Priroda je već cjelovita, a čovjek, da bi bio njezin dio, trebao bi biti svjesno i odgovorno biće koje poštuje tu savršenu inteligenciju majke zemlje.

Znajući da samo u jednoj šačici zemlje žive milijuni oku nevidljivih mikroorganizama koji su dijelovi hranidbenog lanca, a odgovorni su za dostavu hranjivih tvari i vode biljkama te se brinu o njihovu zdravlju kao i o zdravlju tla, važno je da shvatimo da nemamo to pravo i dalje uništavati prirodu jer sada znamo koju štetu smo joj nanosili pa je krajnje vrijeme da prestanemo.

Da biste to još bolje shvatili, potrebno je objasniti kako se biljke hrane.

image
Moguca sadnja kada nema kopanja i u jesen i u proljeće
BERISLAVA PICEK/CROPIX

KAKO SE HRANI BILJNI SVIJET

Drveće, cvijeće i sve biljne kulture u svome lišću proizvode ugljikohidrate te se oni šalju u sve ostale dijelove biljke. Ovisno o biljci, ali između 20 i 80 posto tih ugljikohidrata odlazi u korijenje koje se njima hrani, s tim da oko 50 posto tih ugljikohidrata korijenje izlučuje u svoju okolinu u kojoj žive mikrobi, bakterije, gljivice i mikorizne gljivice te se i oni na taj način hrane. To je savršena simbioza u području korijena biljke i mikroba koji se tu nalaze.

image
Prinosi i usred zime
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Veći mikrobi (amebe, bičaši...) hrane se tim bakterijama koje se, pak, hrane ugljikohidratima te oni postaju bogat izvor minerala, najviše dušika pa se svi viškovi izlučuju u zemlju, točno kod korijena biljke. Na taj način biljka dobiva sva njoj dostupna i potrebna hranjiva: dušik, fosfor, kalij, magnezij, barij...

Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako je ovo savršen i povezan sustav o kojemu se trebamo brinuti tako što ćemo o tlu brinuti vođeni organskim načelima vrtlarenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. veljača 2021 18:45