Kažu da je imati dobrog susjeda važnije od dobre familije. Naime, imao sam priliku često čuti od naših starijih sugrađana koliko su im važni upravo ti njihovi susjedi. Mi, nešto mlađa populacija, ne razmišljamo često na taj način, tako da sam tek u razgovoru sa starijim ljudima shvatio u čemu je poanta. Naravno da gotovo svi mi smatramo da su nam naša rodbina i prijatelji najvažniji. Međutim, jeste li ikada razmišljali da ti, nama 'najvažniji' ljudi nerijetko žive malo dalje od nas? Što kada vam se dogodi da trebate nekakvu pomoć? Reći ćete - pa imamo mobitel. Točno. Ali, što ako vam pomoć treba odmah i sada?
Nedavni događaj me naveo da razmislim malo o svemu. Naime, jedno jutro, moj brat koji živi nedaleko, primijetio je na parkingu ispred kuće da mi je probušena automobilska guma. Naravno, pokupio sam negdje na cesti čavao. Bila je potpuno prazna, stoga sam odlučio staviti rezervnu do prvog vulkanizera. Problem je nastao jer je jedan vijak bio prejako zategnut i nisam ga nikako uspijevao odvrnuti priručnim alatom koji sam imao. U međuvremenu je naišao moj prvi susjed. Odmah je primijetio da se nešto događa i ponudio pomoć. Štoviše, donio je alat iz svog auta, kojim smo odmah uspjeli osloboditi vijak i zamijeniti gumu. Shvatio sam zašto su upravo dobri susjedi najvažniji ljudi oko nas.
Međutim, da bismo održavali takve dobrosusjedske odnose, važno je imati određenu 'privatnost', ali i dati je svojim susjedima. Iako svi volimo 'baciti pogled' u susjedovo dvorište, obično je upravo to bacanje pogleda ono što najčešće narušava dobre odnose. Zato sam vam u ovome broju odlučio napisati nešto o načinu na koji možete, pomoću konstrukcija i biljaka, napraviti određene barijere, koje će svima omogućiti dovoljno prostora da budu tu, pored vas, a opet da imaju slobodu raditi i živjeti kako žele. S obzirom na to da imam određeni afinitet prema bambusima, pa često upravo njih koristim u svojim konstrukcijama, napisat ću vam nešto više o njima.
Bambusi su biljke iz porodice trava. Potječu iz Indije, a rastu u tropskim i suptropskim područjima sjeverne Australije te južne i istočne Azije. Stručnjaci se razilaze u mišljenju koliko vrsta bambusa danas postoji. Neki smatraju da postoji oko 1000 vrsta, a drugi smatraju da ih ima više od 1600.
BAMBUS KAO ZAGONETKA
Postoji jedna zanimljivost vezana uz bambuse i njihovu cvatnju. Naime, nije potpuno razjašnjeno zašto većina bambusa nakon cvatnje iznenada vene. Isprobane su razne metode kako bi se smanjilo propadanje, međutim do danas to još nikome nije uspjelo. Procvala biljka može se oporaviti, ali do tada nije privlačnog izgleda. Kod oporavka joj može pomoći presadnja direktno u tlo, te redovita prihrana i zalijevanje. Zbog tog neobjašnjivog propadanja bambus je jedna od najzagonetnijih biljaka na svijetu.
Sve vrste su vrlo dekorativne i korisne. U Aziji, gdje raste većina vrsta, stabljike koriste za gradnju kuća, mostova, izradu namještaja, vodovodnih cijevi i proizvodnju papira. Pupoljke bambusa koriste u prehrani, a neke vrste, poput crnog bambusa, lat. Phyllostachys nigra, koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini kao sredstvo protiv bolova i lijek za liječenje bubrežnih bolesti.
Iako raste u toplim i vlažnim područjima,većina vrsta bambusa izvrsno podnosi niske temperature i mraz, tako da odlično uspijeva u kontinentalnoj klimi. Jedina ozbiljnija prijetnja je mokar snijeg, koji može oštetiti stabljike.
Prema vrsti korijena, odnosno rizoma i brzini širenja, bambusi se ugrubo mogu podijeliti u dvije skupine. Jedna skupina su takozvani trkači, a druga grudasti. Grudasti rastu u gustim nakupinama i polako se šire od mjesta sadnje, a 'trkači' se brzo šire s mjesta na kojem su posađeni i nastoje zauzeti što veće površine. To je izuzetno važno znati. Naime, neke vrste bambusa su toliko invazivne da ih u nekim zemljama pokušavaju iskorijeniti po zakonu.
Druga podjela je prema širini lišća, pa se dijele na uskolisni i širokolisni. Uskolisni u pravilu imaju duže i deblje stabljike, dok su širokolisni pogodniji za sadnju u tegle jer stvaraju gušće krošnje. Prije sadnje morate odlučiti što želite i prema vlastitim potrebama odabrati pravu vrstu.
BAMBUS KAO ZEN BILJKA
Jeste li ikada pokušali sjesti iza ograde od bambusa? Pokušajte uhvatiti sunčevu svjetlost kroz rastresite grane bambusa i čuti šuštanje lišća pod laganim ljetnim povjetarcem. Zasigurno ćete osjetiti 'taj trenutak mira' uz ljetnu jutarnju kavicu, prije užurbanih obaveza koje vas očekuju.
Vrste bambusa koje možete nabaviti kod nas
Upoznajte zlatni kineski bambus, bambus japansku strijelu, pigmejski bambus, patuljasti bjeloprugi bambus ili tsuboi, bambus crni biser, zig-zag bambus i crvenorubni bambus.
ZLATNI KINESKI BAMBUS - lat. Phyllostachys vivax Aureocaulis
Velik, snažan bambus, visokih, uspravnih, zlatnožutih štapova. Iznimno je atraktivan. Može narasti do 8 m u visinu. Ima guste krošnje sa zelenim, prugastim, opuštenim lišćem, duljine do 20 cm. Prilično invazivna vrsta, koja sporije raste u hladnijoj klimi. Pogodan je kao soliterna biljka.
BAMBUS JAPANSKA STRIJELA - lat. Pseudosasa japonica
Iznimno izdržljiva vrsta porijeklom iz Japana. Podnosi temperature do -17 °C. Dobro raste u hladu i na suncu. Segmenti stabljike su tipično žutosmeđi. Lišće je nalik palminom. Japanska strijela dobro podnosi uzgoj u teglama i slani zrak. Stoga je pogodna za terase u priobalnom području, ali i kao podloga za živu ogradu s drvoredima.
PIGMEJSKI BAMBUS - lat. Pleioblastus pygmaeus
Patuljasta vrsta bambusa. Obično naraste samo 30 - 50 cm u visinu. Ima vitke, uspravne segmente, veličine olovke. Lišće je svjetlozeleno, poput palmina lišća, dužine do 12 cm, sa nazubljenim rubovima. Ponekad ih možete pronaći kao Sasa pygmaea ili Arundinaria pygmaea.
PATULJASTI BJELOPRUGI BAMBUS - TSUBOI - lat. Pleioblastus variegatus
Maleni, uski, čupavi bambus koji formira koloniju koja se sporo širi. Može narasti do visine od 1,2 m. Ima vitke blijedozelene štapove. Listovi su kremastobijele boje, dužine do 20 cm. Težina listova postupno savija štapove.
BAMBUS CRNI BISER - lat. Fargesia nitida
Elegantan bambus, uspravnih, ljubičasto-tamnozelenih, gotovo crnih štapova i uskog, tamnozelenog lišća. Spada u 'grudaste' bambuse, što znači da nije invazivna vrsta. Naraste do 4 m u visinu, a lišće do 8 cm u dužinu. Odličan kao solitarni primjerak u vrtu, ali pogodan i za ograde i živice.
ZIG-ZAG BAMBUS - lat. Phyllostachys aureosulcata Spectabilis
Naziv je dobio po štapovima koji su zavojiti pri svojim bazama. Inače, štapovi su vrlo ravni, žute boje sa zelenim prugama. Naraste 6 do 7 metara u visinu. Trčeća vrsta, koja se brzo širi i invazivna je. Dobra za kontroliranu sadnju.
CRVENORUBNI BAMBUS - lat. Phyllostachys rubromarginata
Njegov naziv potječe od boje rubova klice, koja ima crvenkastu prugu. U Kini ga još nazivaju hongbian zhu ili nuer zhu (djevojački bambus). Otporna vrsta, koja brzo raste i brzo se širi. Može dosegnuti 4-9 metara u visinu. Daje visokokvalitetnu drvenu građu, koju često koriste za izradu košara. Mladi izboji su jestivi.
JESTE LI ZNALI?
Bambus ima vanjski dio stabljike, koji je drvenast, šupalj i razdijeljen člancima, te podzemni dio, koji se naziva rizom. Rizom je usađen plitko u zemlju, raste okomito na vanjski dio stabljike i na njega se nastavlja korijenje. To su rezervoari, oni osiguravaju hranu za nadzemni izdanak i preživljavanje biljke u nepovoljnim uvjetima, ali služe i za vegetativno razmnožavanje biljke.
Zelena 'pregrada' zagrebačke obitelji
Jedna zagrebačka obitelj koja živi u naselju Trešnjevka, na drugom katu zgrade, pozvali su vrtlara Hrvoja Kovača u svoj dom kako bi im ponudio rješenje kako 'zaštititi' balkon od pogleda iz susjednih zgrada, da bi imali privatnost, a ujedno i vlastiti kutak za opuštanje. Hrvoje im je pomogao u odabiru i sadnji pravih biljaka. Što se radilo?
Prije svega, obitelj je nabavila velike kvadratne tegle, koje su smjestili uz ogradu na njihovom balkonu, univerzalni supstrat i bilje. Hrvoje je odlučio u tegle posaditi bambuse. Odlučio se za vrstu Phyllostachys Bissetii. Radi se o vrsti zlatnog bambusa, koja je izuzetno izdržljiva i otporna. Nije pogodan za mediteransku klimu, jer je osjetljiv na posolicu, međutim dobro prezimljava u kontinentalnoj klimi, u kojoj ova obitelj živi. Može narasti do 5 metara u visinu, što je dovoljno da dosegne visinu balkona.
Njegovo gusto lišće i gusto skupljeni štapovi otporni su na vjetar, zbog čega je idealan za zaštitu. Uz bambuse, Hrvoje je odlučio posaditi još i brzorastuće penjačice: bijeli ukrasni slak (Ipomea alba), ljubičasti ukrasni slak (Ipomea purpurea)meksički krastavac (longbean purple yard) i grimiznu tikvu (Coccinia grandis).
Cilj je bio da obitelj u što kraćem razdoblju dobije svoju oazu mira u užurbanom gradu. Slakovi će svojim cvjetovima dodati dašak romantike, a krastavac i tikvu obitelj će zasigurno iskoristiti u nekim svojim delicijama. Sve u svemu, sjajno obavljen posao, zar ne?
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
