Bez obzira na to imate li malu okućnicu, veliki vrt ili možda uopće nemate mjesto za sadnju, jagode ove sezone morate imati. Možete li uopće zamisliti početak proljeća bez njih?
Za salatu, kolač ili kao svježe voće, plodovi se mogu uzgojiti na vrlo malom prostoru. Dovoljna je čak i samo jedna tegla na balkonu. Iako se tijekom proljeća gotove sadnice mogu kupiti na svakom koraku, osobno mi je draži uzgoj iz sjemena. Takav način iziskuje više vremena, ali uzgojiti nešto poput jagode iz milimetarskog sjemena neopisiv je užitak. Klasično sijanje, svakodnevno prskanje mlakom i odstajalom vodom, pokrivanje folijama, rasađivanje, prihrana... Sve su to postupci prilikom uzgoja iz sjemena koji troše vrijeme, a rezultat na kraju nije ni približno zadovoljavajući. Najčešće takvim načinom sjetve sjeme uopće ne proklija i sav trud propada. Međutim, postoji način sjetve koji gotovo 100 posto jamči uspjeh.
Prvi korak je nabava sjemena jagode. Za nekoliko desetaka sadnica jagoda bit će dovoljan samo jedan plod. Naime, žućkaste točkice na površini ploda zapravo su sjeme jagode i vrlo se lako vade čačkalicom. Sjeme možete sakupiti na takav način ili kupiti gotov paketić u nekom od vrtnih centara. Nakon vađenja sjeme treba ostaviti nekoliko sati na papirnatom ručniku kako bi se osušilo. Za to vrijeme pripremite plastičnu posudu s poklopcem i čisti papirnati ručnik. Sjeme valja rasporediti po površini papira u posudi i dobro ga navlažiti ručnom prskalicom te zatvoriti u posudu.Zatvorenu posudu postavite uz prozor jer sjeme jagode najbolje klija upravo na svjetlu. U sljedećim danima potrebna je svakodnevna provjera posude jer se papir u njoj ne smije osušiti.
Nakon desetak dana sjeme će proklijati i pojavit će se prvi listići.
Za sadnju koristite kvalitetan supstrat fine strukture te na površini čačkalicom napravite sitne udubine. U njih oprezno položite naklijano sjeme tako da listići izviruju iz supstrata. Treba napomenuti da sve sjeme neće istodobno proklijati pa se sadnja odvija u nekoliko navrata.
Kako su jagode biljke koje vole toplinu i vlagu, u sljedećih nekoliko tjedana osigurajte im dovoljno tekućine i minimalno osam sati dnevnog svjetla za kvalitetan rast. Već za tri do četiri mjeseca te iste biljčice će toliko napredovati da će biti spremne za presađivanje na otvoreno, a do jeseni će dati i plodove.
Prve cvjetove valja ukloniti jer će tako biljka svoju snagu usmjeriti na ukorjenjivanje, a ne na stvaranje plodova, što je vrlo važno u prvoj godini uzgoja. Vrijeme sadnje jagoda u vrtu nekako uvijek povezujemo s proljećem, ali ono ovisi o podneblju u kojem živimo. Tako se u priobalju jagode zapravo sade u jesen, a u kontinentalnom dijelu u proljeće.
Ne zaboravite sadnice tijekom proljeća zaštititi agrotekstilom, naročito u vrijeme cvatnje, jer mraz može oštetiti stvaranje plodova.
A mjesto sadnje?
Jagode su biljke koje vole toplinu pa je idealno mjesto za njihovu sadnju na uzdignutim gredicama ili humku. Ponajviše zato što je tlo u njima toplije i ne zadržava vodu kao u klasičnim gredicama.
Što je sa štetočinama i bolestima?
Ni zečevi, ni ptice ne mogu odoljeti ovim poslasticama, zato u blizini jagoda posadite kadife. One će svojim mirisom tjerati zečeve, a bujnim rastom djelomično skrivati plodove od ptica.
Sadnja češnjaka među redove jagoda, kao borba protiv sive plijesni, osobno mi se nije pokazala djelotvornom. Djelotvornijim načinom borbe protiv bolesti pokazala se seoba sadnica svake dvije do tri godine na drugo mjesto u vrtu.
A prihrana?
Preporučljivo je jagode prihranjivati specijaliziranim gnojivima, i to svakih mjesec dana tijekom vegetacije. Ako ste kavopija, ne ustručavajte se talog kave posipati oko sadnica jer i jagode vole kavu, odnosno dušik koji će im pomoći u stvaranju kvalitetnih listova.
Foto: www.maricavrtlarica.com
