Sektor drvne industrije jedan je od značajnih gospodarskih sektora u Hrvatskoj. Potvrđuju to i brojke: sektor prerade drva i proizvodnje namještaja broji 1790 tvrtki s 24.951 zaposlenom osobom, a njihov broj u posljednjih pet godina kontinuirano raste. Djelatnost prerade drva bilježi prosječnu bruto plaću od 6130 kuna, koja u posljednjih pet godina također bilježi rast, ali je i dalje ispod prosjeka prerađivačke industrije. Nadalje, gotovo 1,8 tisuća tvrtki ostvarilo je u 2019. prihod od oko 14 milijardi kuna i pridonijelo rastu BDP-a s oko jedan posto, s udjelom od 7,55 posto u ukupnim prihodima prerađivačke industrije. Također, ostvaren je izvoz od 8,1 milijarde kuna, što je 7,23 posto ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom. Pritom su vodeća izvozna tržišta Italija s udjelom od 21 posto, Njemačka 13 posto i Slovenija 10 posto.
Pokazatelji
Međutim, dok prerada drva već godinama ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, proizvodnja namještaja je u 2019. zabilježila deficit od 125 milijuna eura. Struktura izvoza, dakle, nije zadovoljavajuća, jer se najveći dio izvoza drvnog sektora odnosi na drvo kao sirovinu i proizvode od drva niže vrste u odnosu na namještaj i proizvode više dodane vrijednosti. S obzirom na dugogodišnju tradiciju i visok potencijal domaće sirovine, prerada drva i proizvodnja namještaja imaju još veći izvozni potencijal. Naime, prema Analizi izvoznih mogućnosti drvne industrije i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj, koju je izradila Hrvatska gospodarska komora te predstavila početkom tjedna, neostvareni potencijal izvoza hrvatskog drvnog sektora premašuje 2,3 milijarde kuna. Pritom najveća vjerojatnost povećanja izvoza postoji za tržišta Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke.
Riječ je o studiji koja donosi detaljnu analizu odabranih grupa proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom kroz pregled deset najznačajnijih zemalja uvoznika, vrijednosti hrvatskog izvoza te ukupnog izvoznog i neiskorištenog potencijala za vodećih deset zemalja. Također, izrađen je i detaljan pregled najvažnijih tržišta koji uključuje generalne gospodarske pokazatelje te najvažnije sajmove i konkurentske tvrtke. Studija je izrađena u sklopu novog projekta Fit4Globe, a njezini su rezultati od velike važnosti za branšu jer jasno i konkretno definiraju koje grupe proizvoda imaju najveći izvozni potencijal, koliko on iznosi te na koja izvozna tržišta hrvatski proizvođači trebaju ciljati.
- Rezultati analize pokazuju da neiskorišteni izvozni potencijal domaćeg drvnog sektora postoji u 33 zemlje u ukupnom iznosu od 328 milijuna dolara. Ukupna vrijednost izvoza domaćeg drvnog sektora je 8,1 milijardi kuna, a kad bi iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude, povećali bi ga za čak 26 posto - istaknuo je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Josip Leščić.
Dodana vrijednost
Studija je pokazala kako su proizvodi s najvećim neiskorištenim potencijalom za izvoz sjedala, stolarija i proizvodi za građevinarstvo, drvo (uključujući lamele i daščice za parket) te ostalo pokućstvo i dijelovi. Neiskorišteni potencijal grupe proizvoda veće dodane vrijednosti (namještaj, parket, stolarija i proizvodi od drva za građevinarstvo) iznosi 106,3 milijuna dolara, a njegovom realizacijom bi se izvoz te grupe proizvoda povećao za gotovo 38 posto.
U strukturi izvoza drvne industrije trenutno prevladava izvoz proizvoda od drva niže dodane vrijednosti, dok je manjim dijelom zastupljen izvoz namještaja. Takva struktura prisutna je na većini najvažnijih izvoznih tržišta, osim kod izvoza u Češku, gdje namještaj čini 80 posto izvoza drvnog sektora, i Njemačku, gdje namještaj čini 52 posto izvoza drvnog sektora. U Italiju, koja je najznačajnije tržište, izvozi se samo oko devet posto proizvoda više dodane vrijednosti. - Stoga nam treba što veća finalizacija proizvoda, a posebnu pažnju moramo posvetiti nacionalnom i međunarodnom brendiranju naše drvne industrije - poručio je predsjednik HGK Luka Burilović, dodajući i kako se na jačanju sektora treba raditi kroz suradnju s građevinom i turizmom.
Uz europske zemlje, među 10 vodećih izvoznih tržišta nalaze se Egipat (s udjelom od sedam posto ukupnog izvoza drvne industrije) i Kina. No, u obje zemlje prevladavaju proizvodi niže dodane vrijednosti. - Cilj analize je jačanje domaćeg drvnog sektora i njegova izvozna diversifikacija.
Trenutno nam je izvozni potencijal koncentriran u samo 20-ak tvrtki koje čine gotovo 80 posto ukupnog izvoza. Nadamo se kako će i ova analiza pridonijeti uspjehu naših članica na međunarodnom tržištu i da će ponukati više domaćih tvrtki da se odvaže iskoračiti vani - izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović.
