U vremenu nestabilnih tržišta i sve izraženije inflacije, ulaganje u nekretnine i dalje se smatra jednim od najsigurnijih načina očuvanja vrijednosti kapitala. Stanovi i kuće, osobito na atraktivnim lokacijama, dugoročno zadržavaju cijenu, a često je i povećavaju, što ih čini pouzdanim izborom za investitore koji traže stabilnost. Osim toga, nekretnine nude i mogućnost pasivnog prihoda kroz najam, što dodatno povećava njihovu privlačnost. Upravo zbog te kombinacije sigurnosti i potencijalne zarade, mnogi se odlučuju uložiti upravo u “kvadrate”.
Ipak, dok većina bira provjereni model ulaganja u nekretnine, jedan je Hrvat odlučio krenuti drugačijim putem - svoj je novac usmjerio u zemlju. Situaciju je opisao na Redditu: u sjevernom dijelu Međimurja, na pradjedovoj zemlji, ima sto komada američkog oraha, starih nekih osam godina. Zemlju nije testirao, ali budući da je na tom mjestu raslo puno "divljih oraha", pretpostavio je da će zemlja odgovarati i američkom orahu. Zemlju je gnojio, sadio je na razmaku od 2x2 metra, u kocke. Uložio je oko 2000 eura, a jedini je posao košnja jednom godišnje.
"Tlo je pogodno, tako da odlično rastu, jedino što sam zeznuo jest što nisam posjekao baš sve na parceli, pa onda sadio", napisao je i dodao kako američki orah raste brže od domaćeg te da u njemu vidi potencijal zbog kvalitete drveta koje se koristi u izradi namještaja i parketa.
"Smatrate li ovo dobrim ulaganjem?", upitao je online zajednicu, dodajući kako razmišlja o kupnji dodatne parcele i novom nasadu.
Dok se u pravilu većina rasprava o ulaganjima na internetu vrti oko stanova, apartmana i zemljišta u građevinskim zonama, ova priča otvorila je sasvim drugačiji pogled - ulaganje u dugoročne drvne kulture i zemlju. Komentari forumaša otkrili su podijeljena mišljenja, od izrazito optimističnih do vrlo skeptičnih. Jedan od najpozitivnijih stavova naglašava da je zemlja sama po sebi generacijsko bogatstvo.
D&D u prodaji: Stanovi i kuće u Hrvatskoj koji krše pravila - i izgledaju savršeno!
"Vjerojatno spadam u šizo frikove, ali ulaganje u zemlju je generacijsko bogatstvo. Ako uz to zaradiš od zemlje nešto sa strane, odlično", napisao je korisnik, dodajući kako je riječ o imovini koja dugoročno rijetko gubi vrijednost.
U sličnom je tonu i komentar koji ističe dugoročni potencijal.
"Američki crni orah bi trebao biti super ulaganje za penziju. Za nekih 40-ak godina imaš pravo deblo od kojeg se rade fini detalji u jahtama itd.", napisao je forumaš, uz napomenu da je riječ o investiciji koja traži strpljenje, ali može donijeti visoku vrijednost u budućnosti.
"Moje je mišljenje da je to dobra ideja. Specifično da, dugoročno da, ali pametno ulaganje. Skoro pa pasivno. Naravno, ima tu nešto rada oko održavanja, ali ništa prestrašno. Nije novac samo u nekretninama", napisao je drugi.
Ipak, dio zajednice upozorio je da matematika nije tako jednostavna. Neki su istaknuli da ovakvim kulturama treba 20 do 80 godina da dosegnu punu vrijednost, a da 75 eura po metru drva i nije nešto na toliko godina. Neki su upozorili kako se u međuvremenu pojavljuje rizik prevelike ponude na tržištu.
"Crni orah je imao dobru cijenu jer ga nije bilo puno, ali posljednjih 15 godina zasađeno je jako mnogo površina, pa bi cijena mogla pasti kad stabla sazriju", upozorio je jedan od komentatora.
Ako posadite ovo stablo, svake godine imate ćete do 5 kilograma voća: ‘Stane i u mali vrt‘
Drugi su, pak, doveli u pitanje samu kvalitetu drveta.
"Drvo crnog oraha nije ništa tvrđe, otpornije ili pogodnije za obradu od, recimo, hrasta, koji ima znatno manju cijenu. Najveća razlika je u boji. A sve i da je po kvaliteti bolje od ostalih vrsta drveta, a nije, cijenu na tržištu formira ponuda i potražnja. Kako kod dionica, tako i kod trupaca", navelo se u raspravi, uz podsjetnik da tržište drvne građe može biti jednako nepredvidivo kao i bilo koje drugo. Također, jedan je forumaš dodao kako treba imati dugoročni plan: "Za prave trupce treba mehanizacija, prijevoz, pilanje, sušara..., to je dugačak i skup proces dok dobiješ vrhunski materijal koji će vrijediti puno".
Dio forumaša smatra da se drvo uvijek može dobro prodati, a orah pogotovo. Jedino što raste barem 30 godina.
"Zemlja je uvijek dobro ulaganje. Bill Gates i Bezos su pokupovali tisuće hektara u SAD-u. Bolja investicija od zlata", istaknuo je jedan.
Osim tržišnih rizika, dio komentara fokusirao se na agronomiju i tehniku uzgoja. Više ih je upozorilo na važnost razmaka i prorjeđivanja, ističući da gusto posađene plantaže dugoročno daju tanja stabla slabije kvalitete.
"Nakon 10-15 godina mora se raditi prorjedba, inače stabla ostaju tanka i nekvalitetna", napisao je jedan forumaš, na što je autor posta rekao da je raspitao i da je svjestan da treba ići u prorjeđivanje.
Također, rečeno je da nije dobro iste sorte saditi na istom mjestu.
"Za idealne rezultate mora biti miješano, koliko je meni poznato. Posebno jer je orah u pitanju, orah uzima jako puno vode i minerala iz zemlje. Da bi se minerali nadoknadili i balansirali, potrebno je saditi i neke druge sorte. Nisam stručnjak, ali sam se naslušao drugih uzgajivača, i dobar prijatelj je doktor znanosti za biljke", napisao je forumaš, dok se drugi nadovezao kako ti američki orah voli pjeskovita, ocijeđena tla i tu najbolje raste, no ako je posađeno u tešku glinenu zemlju, ne treba se puno nadati.
"U Hrvatskoj crni orah najbolje uspijeva oko Vukovara i tamo ima najviše kultura istoga. Ali sadnja šume ti nije baš isplativa, bolje da si neki voćnjak zasadio ili borovnice. Cijena trupaca u Hrvatskoj je bolesno mala i nemaš neke zarade ako nije u pitanju furnirski trupac hrasta ili oraha", upozorio je.
Građani su ponudili i alternativne vrste.
"Čuo sam da ljudi sade paulovniju jer brzo raste i već za pet godina se može rušiti, navodno se dosta koristi za izradu namještaja", napisao je jedan, a drugi odmah replicirao: "Velika prevara. Nije za naše podneblje. Znam par plantaža u okolici koje su se počele sušiti nakon 10-ak godina".
‘Ova bakterija u tlu popravlja raspoloženje, dobar razlog da u 2026. zaprljate ruke!‘
"Ako je cilj drvna masa, onda je najbolje ulaganje u bagrem. Brži je ROI nego kod ostalih kultura, brže raste nego ostale kulture, autohtono je drvo široke primjene, otporniji je na sušu ili vlagu, kad se posječe nakon šest-sedam godina, nije potrebno ponovo saditi. Raste opet iz panja. Ljekovito je i važno za bioraznolikost te izuzetno cijenjeno kod pčelara", napisao je jedan.
"Crni bagrem ima brži rast, za 15-20 godina možeš ga prodati svuda i svakome kao ogrjev ili kao građevinski materijal, plus što možeš iznajmljivati šumu pčelarima ili ti sam da se baviš pčelarstvom. Dok orah..., 40-60 godina za namještaj, dosta je skuplji i daje plod, ali koliko znam teško se prodaje na veliko. Bagrem je samoregenerirajući - raste sam iz panja, dok orah nije, a održavanje im je skoro isto. Vidim da želiš kupiti još jedan plac, pa procijeni", nadovezao se drugi, na što je autor posta rekao kako iza oraha ima stotinjak bagrema: "Parcela je na brdu, a ispod je ravno i pomalo močvarno, tako da su tamo bagremi, isto solidno rastu".
Ipak, jedna od najzanimljivijih poruka cijele rasprave jest ona koja podsjeća na rizike ne samo tržišta, nego i realnosti na terenu, od krađa do pravne nesigurnosti, što dodatno komplicira ideju "pasivnog ulaganja".
"Narastu, dođe nepoznat netko, posječe ti ih i odveze. Meni se dogodilo", napisao je Redditovac pa prepričao kako je došla čak i policija, legitimirala ih pa pustila jer su lagali da imaju dopuštenje vlasnika.
"Dobio sam zapisnik. Krađa stvari koja nije bagatelna. Hoće li DORH dići tužbu? Neće. Neka ja tužim privatno", razočarano je napisao svoju situaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....