Od A do Ž: Abeceda hrvatske arhitekture i dizajna

A

Auf - Franić, Hildegard (r. 1941.)

Dobitnica UHA-ine nagrade "Viktor Kovačić" (2016.) za životno djelo, koja je svojim pedagoškom i znanstvenim radom, kao i projektantskim, sigurno jedna od najznačajnijih u kontekstu domaće arhitekture. Njezin rad karakterizira niz realiziranih objekata odgojno-obrazovnih ustanova, od jaslica do fakulteta. Koautorica je Filozofskog i Učiteljskog fakulteta u Rijeci. (I. D.)

Arsovski, Mihajlo

Jedan od pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, školovan kao akademski slikar, najpoznatiji je po svom radu za Teatar ITD iz Zagreba šezdesetih godina 20. stoljeća. Za to kazalište oblikovao je sve: od plakata, preko pozivnica, do unutrašnjeg oblikovanja, i to bi bio prvi primjer total dizajna u Hrvatskoj. Radeći prije svega plakate, Arsovski razvija vlastiti vizualni jezik koji će ga učiniti glasnikom postmoderne i sasvim izdvojenom pojavom na hrvatskoj dizajnerskoj sceni. (T. B.)

B

Bernardi, Bernardo (1921. - 1985.)

Jedan od prvih klasika hrvatskog dizajna, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu. Bavio se arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika. Najpoznatije je njegovo uređenje Radničkog sveučilišta, odnosno Moše Pijade, djela Nikšića i Kučana. Stolac bez rukonaslona, premazan crnim lakom, iz 1961., za interijer Radničkog sveučilišta proizveden je u 1100 primjeraka i jedno je od njegovih najvažnijih ostvarenja, uz naslonjač od bukova drva i crno bojane teleće kože te polunaslonjač u istom prostoru. Godine 1951. s grupom arhitekta (Bregovac, Radić, Rašica, Richter) i slikara (Kristl, Picelj, Srnec) osniva grupu Exat 51. Jedan je od idejnih pokretača Studija dizajna u Zagrebu! (T. B.)

Bolle, Herman (1845. - 1926.)

Hrvatski arhitekt. Dugogodišnjim nastavničkim radom u Obrtnoj školi u Zagrebu postavio je temelje za obrazovanje graditelja, arhitekata i dizajnera u Hrvatskoj. Suvremene historicističke tendencije iz bečke i srednjoeuropske arhitekture prenio je u Hrvatsku. Kasnije ozloglašen zbog restauratorskih zahvata na zagrebačkoj katedrali i brojnim drugim građevinama. autor jednog od najmonumentalnijih srednjoeuropskih groblja arhitektonskog tipa - Mirogoja. (D. D.)

Bruketa&Žinić

Uspješna agencija Bruketa&Žinić razvila se iz dizajnerskog studija koji su 1995. osnovali Davor Bruketa i Nikola Žinić koji su svojim radovima i medijskim pristupom na svoj način popularizirali dizajn. Danas je Bruketa&Žinić druga najučinkovitija neovisna reklamna agencija na svijetu (Effie, Cannes, 2012.); "International Small Agency of the Year" (Advertising Age, Portland, 2013.); jedna od vodećih svjetskih neovisnih agencija (Campaign, London, 2014.); među 200 najboljih dizajnera ambalaže na svijetu (Lürzer's Archive, Beč, 2015.). U 2017. Bruketa&Žinić su postigli dogovor s najvećom svjetskom komunikacijskom grupacijom WPP o njihovu investiranju u agenciju. Osim što je to prva investicija takve vrste u Hrvatskoj, pridruživanjem WPP-u se hrvatskoj kreativnosti pruža ozbiljna prilika za širenje na strano tržište. (T. B.)

Budimirov, Bogdan (r. 1928.)

Iako je studirao čak 27 godina, Budimirov je jedan od najpoznatijih arhitekata današnjice koji je osmislio velik broj montažnih sustava za tvrtku Jugomont, kao što su YU 60 i Yu 61, odnosno zgrade poznatije pod nazivom "limenke" koje stoje u zagrebačkim naseljima kao što su Zapruđe, Remetinec, Borongaj... Budimirov i danas napominje da je riječ o grupnom radu, a posebno ističe suradnju sa Željkom Solarom i Dragutinom Stilinovićem. (I. M. i D. D.)

C

Cvjetno naselje

Cvjetno naselje iz 1939. najbolji je primjer zagrebačkoga stambenog naselja individualnih kuća prve polovice 20. stoljeća koje i nakon osamdesetak godina predstavlja prototip logičnog, racionalnog, kvalitetnog i poželjnog stanovanja u predgrađu. Vladimir Antolić je autor urbanističkog rješenja i dijela tipskih kuća koje su građene na stupovima zbog plavljenja obližnje rijeke Save. U Cvjetnom naselju sagrađena je osnovna škola i uređeno dječje igralište, a umjesto sportskih terena, tržnice i javnih zgrada sagrađene su stambene zgrade. (I. M.)

Cibona

Sportsko-poslovni kompleks dobio je ime po slavnom zagrebačkom sportskom klubu. Godine 1985. su ga projektirali, a 1987. izveli arhitekti Marijan Hržić, Ivan Piteša i Berislav Šerbetić. Kompleks se sastoji od poslovnog tornja visine 92 metra, sportske dvorane kluba Cibona, prolaza s ugostiteljsko-trgovačkim sadržajima i Trga Dražena Petrovića. Arhitekt Hržić, spomenut ćemo, potpisuje i Kre­matorij na Mi­rogoju (s Krznarićem i Manceom), NSK (s Krznarićem, Man­ceom i Neidhardtom) i Euro­tower. (D&D)

Č

ČIP - Čovjek i prostor

Čovjek i prostor, popularno zvan ČIP, časopis je Udruženja hrvatskih arhitekata. Prvi broj ČIP-a objavljen je 1954., a posljednjih par godina njegovo neučestalo objavljivanje, odnosno neobjavljivanje zbunjuje publiku i struku, postavljajući pitanje je li ovom, u arhitektonskim krugovima, najutjecajnijem, najrelevantnijem tiskanom izdanju koje je postavljalo smjernice, stavove i polemike arhitektonske, ali i umjetničke scene, došao kraj? ČIP je, nažalost, utjecaj, prisutnost i važnost izgubio, ostavljajući tako na sceni potpunu prazninu arhitektonske kritike i suvislog dijaloga, što je osobito u današnjem vremenu krucijalno i prijeko potrebno. (I. D.)

Čekaonica tramvaja na Gupčevoj zvijezdi

Izvanredan primjer sačuvane urbane opreme iz vremena kada je moderna arhitektura potpuno počela dominirati Zagrebom. Podignuta je 1935. godine prema projektu Zvonka Kavurića iz Gradskoga građevnog odsjeka, školovanoga u Češkoj visokoj tehničkoj školi u Pragu te u ateljeima Le Corbusiera i njegova rođaka Pierrea Jeannereta. (D. D.)

Ć

Ćurković i Zidarić

Arhitektonski tandem Dva arhitekta čine Tomislav Ćurković (r. 1961.) i Zoran Zidarić (r. 1962.), koji se ističu na suvremenoj hrvatskoj arhitektonskoj sceni. osvojili su brojne nagrade, Projektirali neke od ljepših interijera, obiteljskih kuća, stambenih zgrada... (D&D)

D

Dizajnerski festivali: Dan D - Plan D, Design district i Tjedan dizajna

Svjedoci smo procesa u kojem je Dizajn - ta riječ koja označava i struku i scenu i svojevrsni lifestyle - postao popularniji nego ikad. To možda jest dobro za struku i odlična vijest za domaći dizajn, no čim nečem pripojimo riječ popularnost i mainstream, tu postoji opasnost od masovnosti, površnosti, komercijalnosti i nedovoljne stručnosti, što se, istovremeno sa suludim boomom, domaćem dizajnu nepobitno događa. No, strukovne udruge s jedne strane, a po pitanju komunikacije i prezentacije javnosti, dizajnerski festivali s druge strane, silno se trude artikulirati što to danas dobar, kvalitetan, originalan, autorski, autentičan, inkluzivan i društveno važan dizajn jest. Zato držimo fige da će se svježi, nabrijani i programski originalan Design District festival u Martićevoj, zatim strukovno usmjeren i neizmjerno važan Dan D preimenovan u Plan D HDD-a te nešto komercijalniji Tjedan dizajna Zagreb, što dulje održavati i svojim programima što kvalitetnije promovirati domaći dizajn. (I. D.)

Dalmatinac, Juraj (početak 15. stoljeća - 1473.)

Hrvatski kipar i graditelj vjerojatno školovan u Veneciji, gdje je i počeo karijeru kipara u stilu kićene gotike. U prvim radovima u Dalmaciji primijenio je elemente toskanske renesanse. Bio je glavni graditelj katedrale u Šibeniku i kule Sv. Katarine u Dubrovniku. Pripisuje mu se i ranorenesansni plan grada Paga iz 1441. Iznimno je utjecao na razvoj arhitekture i kiparstva u Dalmaciji. (I. M.)

Despot, Svjetlana (r. 1962.)

Hrvatska dizajnerica s preko 20 godina iskustva u raznovrsnim poljima od projektiranja interijera privatnih i javnih objekata u Hrvatskoj i inozemstvu do industrijskog dizajna. Rođena je u Rijeci gdje živi i radi. 1992. godine osnovala je DataDecor dizajn centar u kojem radi kao kreativni direktor, koji se od svojih početaka bavi dizajniranjem i proizvodnjom uporabnih predmeta, a osnovala je i zasebni dizajn studio koji se bavi dizajnom interijera i produkt dizajnom. Dizajner je i vlasnik brenda Data by Despot. (D&D)

DŽ

Džamija

Naziv koji se koristi za Dom hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma. Prema ideji Ivana Meštrovića u spomen na prvog jugoslavenskog kralja Petra I. Karađorđevića umjesto uobičajenog spomenika u zagrebu je podignut izložbeni paviljon. U projektiranju su sudjelovali arhitekati Zvonimir Kavurić, Harold Bilinić, Ivan Zemljak, Lavoslav Horvat i Nikola Molnar. Za vrijeme NDH pretvorena je u džamiju, pa su oko građevine dograđeni minareti i bazen za ritualno kupanje muslimana, i to po projektu Stjepana Planića. (D. D.)

Đ

Đakovo

Grad u Slavoniji za povijest hrvatske arhitekture ključan je zbog mecenatskog djelovanja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Gradnjom đakovačke katedrale (1866. - 1882.), kako je to Strossmayer priželjkivao, počela je "obnova" hrvatske novije umjetnosti. U Đakovu svoju djelatnost u Hrvatskoj počinju Friedrich Schmidt i Herman Bollé, ključni za pojavu monumentalnog historicizma u nas i procvat umjetničkog obrta. (D. D.)

E

Emili, Igor (1927. - 1987.)

Jedan od najintrigantnijih arhitekata 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koji je, vjerojatno zahvaljujući tome što je rođen u Rijeci, u koju se nakon školovanja vratio - što bi značilo daleko od Zagreba - ipak ostao manje poznat i priznat među širom publikom i arhitektonskom strukom. Njegov interijer nekadašnje slastičarnice Šestica u Rijeci jedan je od najhrabrijih i vizualno najluđih interijera s ovih prostora, a opus broji niz odličnih projekata, od malih gotovo skulptorskih i inovativnih rješenja fasada, visokih riječkih nebodera, do danas napuštene staklene zgrade galerije Klovićevi dvori na Gradecu za koju će se i arhitekti potući u nadmudrivanju jel’ se radi o najružnijoj ili najljepšoj zgradi zagrebačkoga Gornjeg grada. (I. D.)

Elsa-Fluid

Napitak koji je patentirao ljekarnik Eugen Viktor Feller istodobno je kolokvijalni naziv za uglovnicu Trg bana Jelačića/Jurišićeva ulica. Uglovnica, podignuta 1902. - 1903. prema projektu Vjekoslava Bastla, bila je najosebujnija realizacija hrvatske secesije s na uglu postavljenom velikom bocom koja je prikazivala glavni proizvod tvrtke. Da je sačuvana u izvornom obliku, bila bi nesumnjivo najikoničkija zagrebačka zgrada i jedan od simbola srednjoeuropske secesije. (D. D.)

F

Fabijanić, Nenad (r. 1951.)

Arhitekt, profesor, umjetnik i scenograf Nenad Fabijanić, autor je brojnih nagrađenih projekata kao što su kavana Ban Cafe u Zagrebu i crkva Sv. Jurja na Pagu, a valja spomenuti da je i projektant zgrade Hrvatske biskupske konferencije i javnih prostora kao što je Trg Franje Tuđmana u Zagrebu. (D&D)

G

Galić, Drago (1907. - 1992.)

Nagrađivani hrvatski arhitekt, profesor i akademik. Unutar opusa su industrijske, hotelske, školske i stambene zgrade među kojima su i dvije antologijske u Vukovarskoj ulici 35a i 43 U ZAGREBU koje su reinterpretirale svjetski poznate modele i prezentirale mogućnosti i dosege moderne arhitekture u tadašnjem društveno-gospodarskom kontekstu. Po njemu je nazvana godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje u području stambene arhitekture. (I. M.)

Grunwald, Davor (r. 1943.)

Prvi formalno educirani industrijski dizajner u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji, koji je diplomirao na bečkoj Akademiji primijenjene umjetnosti, na odjelu za industrijski dizajn. Radio je za Prvomajsku (alatni strojevi), Tvornicu računskih strojeva (TRS), Tvornicu vaga i tkalačkih strojeva i Tvornicu olovaka (TOZ). Krajem 1968. s kolegama Karavanićem i Žitkovićem osniva Sekciju za industrijski dizajn pri ULUPUH-u. Nakon što je jugoslavenska vlada donijela zakon da tvornice ne smiju ugovarati poslove s privatnicima, emigrira u Kanadu, gdje nastavlja dizajnirati široki raspon proizvoda. (M. O.)

Glumac, Sergije (1903. - 1964.)

Hrvatski slikar i grafičar, jedan je od najvažnijih hrvatskih grafičkih dizajnera između dva svjetska rata. Zahvaljujući najnovijim istraživanjima dr. Lovorke Magaš Bilandžić uz dosad poznate njegove plakate (poput onoga za odjeću Friedmann), na vidjelo su izronila brojna druga djela, kao i čitave reklamne kampanje koje je Glumac osmislio 1920-ih i 1930-ih uglavnom u duhu art dècoa. (D. D.)

Grupa

Dizajnerski studio osnovan 2006. čine dizajneri Filip Despot, Ivana Pavić i Tihana Taraba. Niz godina surađuju s hrvatskim i inozemnim proizvođačima namještaja, među kojima se izdvaja suradnja s Prostorijom za koju su dizajnirali fotelje 3angle i Monk. 2010. počinju s razvojem vlastitog brenda Grupa Products gdje se izdvajaju lusteri ILI_ILI, lampe Arigato i Model. Dobitnici su niza nagrada i priznanja. Renomirani skandinavski distributer za rasvjetna tijela, Lampefeber, postao je ekskluzivni zastupnik za Grupu za područje Danske, Švedske, Norveške, Islanda i Grenlanda. (T. B.)

Gotovac, Frano (1928. - 1990.)

Svojim je radom obilježio splitsku arhitektonsku scenu od sredine 50-ih do kraja 80-ih godina. Svoju karijeru počeo je u Splitu u kulturnoj sredini gdje je već bila afirmirana ideja racionalističkog i funkcionalističkog principa moderne arhitekture, taj je smjer podržavao kao student zagrebačke arhitektonske škole. Značajniji njegovi projekti su stambene zgrade velikog formata - Kineski zid na Spinutu u Splitu i Krstarica u Splitu 3. (D&D)

H

Habrle, Marijan (1908. - 1979.)

Istaknuti hrvatski arhitekt i akademik s nizom značajnih ostvarenja i nagrada. Opus mu obiluje mnoštvom bitnih građevina i sklopova među kojima se izdvajaju proširenje Zagrebačkog velesajma na Savskoj cesti (danas Tehnički muzej), Željezničarska bolnica na Jordanovcu, Brodarski institut, Zagrebački velesajam, Palača Matice iseljenika Hrvatske i Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu, Spomen-dom "Đuro Salaj" u Slavonskom Brodu i hotel Plitvice na Plitvičkim jezerima. (I. M.)

Haludovo

Nekadašnji hotelski kompleks u Malinskoj na otoku Krku danas je doslovno groblje hrvatske moderne arhitekture. Fascinantan projekt arhitekta Borisa Magaša (1930. - 2013.) propao je onako kako nikada i nigdje projektantski i formalno genijalna arhitektura ne bi trebala propasti. Dokumentarni serijal "Betonski spavači" Saše Bana i Maroja Mrduljaša o uništenoj turističkoj arhitekturi počinje upravo u Haludovu. (I. D.)

Hržić, Oleg (r. 1949.)

Hrvatski arhitekt, oblikovatelj i scenograf. Studirao je u Moskvi, diplomirao na Arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. Djeluje u Zagrebu i Beču. Jedan od zagovornika postmodernističkoga kolažnog pristupa oblikovanju namještaja i opreme arhitektonskih prostora. Ističu se scenografije za opere "Orfej i Euridika" (1986.), "Hovanščina" (1987.) i "Così fan tutte" (1988.) te za predstavu "Ples lopova" (1982.) u HNK u Zagrebu. U duhu konstruktivizma radi instalacije (Biblioteka, 2004.). Radi kao ilustrator. (M. O.)

I

Iblerov neboder

Prekrasni, nevelik i nedavno konačno obnovljen neboder u centru Zagreba - Drveni neboder arhitekta Drage Iblera smješten je na idealnoj lokaciji, usred zone najvećeg urbaniteta Zagreba na početku Martićeve, s pomno projektiranim rasterima prozora i fasade, sa suludo impresivnom terasom s koje puca pogled na cijeli Zagreb. Iza leđa mu je nespretno, predimenzionirano, arhitektonski nezanimljivo i urbanistički potpuno krivo projektirano zdanje trgovačko-poslovno-stambenog centra koje, baš kao i jako puno primjera u situaciji gradogradnje i (javnog) prostora u Hrvatskoj, "žulja" i nažalost, pokazuje kako je ovakvih loših primjera puno više od ovih koje ćemo uvijek pohvaliti i istaknuti. (I. D.)

Inker (bivša Jugokeramika)

Poprište prvih pokušaja konkretne implementacije dizajna u domaću industriju, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima velike serijske proizvodnje. Otvorena je 1951. u Zaprešiću, a tri godine kasnije već je formirala jak dizajnerski odjel (Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač, Marta Šribar). Međutim, unatoč početnom vjetru u leđa, tvornički proizvodni program tijekom godina trpjet će stalne oscilacije od masovno proizvedenih, prosječnih (pa i ispodprosječnih) proizvoda na tržištu, do pojedinačnih istupa vrhunskog dizajna na specijaliziranim izložbama. Jugokeramikini proizvodi su 1960-ih i 1970-ih godina kontinuirano predstavljani na međunarodnim izložbama keramike, ravnopravno s proizvodima Rosenthala, Arabie, Arzberga, Gustavsberga i drugih velikih europskih tvornica. Inker je nažalost prodan španjolskoj Rocai, koja je ugasila proizvodnju posuđa. (T. B.)

J

Jelinek, Slavko (1925. - 2014.)

Jedan od najvažnijih hrvatskih arhitekata druge polovice 20. stoljeća. Autor višestambenih solitera u Zapruđu, Veslačkoj ulici Cvjetnoga naselja u Zagrebu, kao i vjerojatno najpoznatijeg zagrebačkog nebodera - Zagrepčanke (koautorstvo s Berislavom Vinkovićem, izvedba 1969. - 1976.). Riječ je o poslovnoj zgradi visine 94,6 metara s trodijelnim sklopom koji se sastoji od 26-katnog dijela i u tlocrtu hiperbolično zakrivljenih 21-katnog i 19-katnog krila. (D. D. i I. M.)

Jadran

Tvornica metalnog namještaja Jadran jedna je od najprominentnijh tadašnjih jugoslavenskih industrija namještaja s nekoliko uspješnih serijskih proizvodnji. U suradnji s Mladenom i Marijanom Orešićem od 1983. do početka 90-ih, razvijena su tri velika sustava namještaja koji su do pojave tvrtke Prostoria u novije vrijeme postigli najveći uspjeh s vlastitom proizvodnjom: namještaj za urede (Ergoline), ugostiteljstvo (Modres) i sportske objekte (Uni87 i Uni88). Značajnije realizacije svojih projekata arhitekt i dizajner Branko Kapelet djelomično je ostvario upravo u Jadranu (stolovi i stolice za opremanje školskih, uredskih, zdravstvenih i ugostiteljskih objekta). (D&D)

K

Kovačić, Viktor (1874. - 1924.)

Kovačićev tekst "MODERNA ARHITEKTURA" iz 1900. jedan je od najvažnijih teorijskih tekstova naše arhitekture. Kovačić je modernu arhitekturu utemeljio zajedno s Vjekoslavom Bastlom, Stjepanom Podhorskym i Josipom Markovićem, no jedino je on, nakon što je upoznao jednog od najvažnijih avangardnih arhitekata na svijetu Adolfa Loosa, napravio značajan iskorak. Njegove ideje, nažalost, nisu bile prihvaćene u Zagrebu, ali je iza sebe ostavio Palaču burze, crkvu Svetog Blaža, Rokov perivoj (djelomice realiziran)... U međunarodnim okvirima važna je i vila Frangeš. (D&D)

Končar, Odjel dizajna

Odjel dizajna u Končaru osnovali su 1970. Noe Maričić i Vladimir Robotić, a nalazio se u samoj istraživačkoj jezgri Končara - elektrotehničkom institutu. Končar je posjedovao odjel dizajna gotovo tijekom dva desetljeća, a kroz njega je prošlo petnaestak industrijskih i grafičkih dizajnerica i dizajnera koji su za svoj rad nagrađivani domaćim i međunarodnim priznanjima: Noe Maričić, Vladimir Robotić (koji je 2011. dobio nagradu za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva), Marija Jeličić Plavec, Egon Paraker, Luka Bando, Zlatko Kapetanović (koji je sudjelovao u osnivanju HDD-a), Jadranka Sutlarić, Dunja Guberina, Božidar Lapaine, Zoran Planinc, Damir Barešić, Dražen Jakšić, Darko Mokriš, Rikard Slavica i Ivanka Pribić. (T. B.)

Kršnjavi, Izidor (1845. - 1927.)

Prvi hrvatski povjesničar umjetnosti, utemeljitelj Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt. Između 1875. i početka 1920-ih ključni likovni kritičar. Svojom je političkom aktivnošću i tekstovima u osnovi odredio hrvatsku arhitekturu i produkt-dizajn toga vremena. (D. D.)

Kučinac, Blaženka (r. 1937.)

Produkt-dizajnerica i dizajnerica namještaja. Kao jedina ženska predstavnica na Odjelu za unutarnju arhitekturu završava 1955. Školu primijenjene umjetnosti. U Tvornici namještaja Ivo Marinković u Osijeku kao glavna projektantica na Odjelu za oblikovanje gdje projektira i nadgleda razvoj serijske proizvodnje raznih elemenata i sustava za opremu interijera. Njezina serija Osijek I, II i III proizvela se u 250.000 garnitura. Većina modela izvozila se u Englesku, Švicarsku i bivši SSSR. Za rad dječjeg namještaja Pipi 1972. dobiva priznanje Beogradskog sajma namještaja. Iza sebe ima veći broj proizvedenih stolaca - Zebra, Skakavac, Dora, Fotelja 49, A-1, T... (M.O.)

L

Lubynski, Rudolf (1873. - 1935.)

Hrvatski arhitekt, autor brojnih stambenih, poslovnih i javnih građevina. Njegovo najvažnije djelo, zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu (1911. - 1913.) pripada skupini najmonumentalnijih i najkvalitetnijih ostvarenja kasne klasicizirajuće secesije ne samo u hrvatskoj već i srednjoeuropskoj arhitekturi uopće. (D. D.)

Lone

Hotel Lone u Rovinju rad je Studija 3LHD i jedan od najvažnijih projekata novije hrvatske arhitekture. Eklatantan primjer koji objedinjuje arhitekturu, dizajn i vizualnu umjetnost. Za ovu veliku hotelsku zgradu, koja je suptilno uklopljena u svoj okoliš, arhitekti iz 3LHD-a su angažirali niz suradnika; dizajnere iz Numen/ForUse za namještaj, agenciju Bruketa&Žinić za grafički dizajn i signalistiku, modne dizajnerice I-gle za odjeću te umjetnike Ivanu Franke i Silvija Vujičića za umjetnička djela u hotelu. Lone je, na sreću, bio tek prvi projekt koji su 3LHD-ovci radili za klijent Maistru (Adris grupa). (I. D.)

LJ

Ljubičić, Boris (r. 1945.)

Višestruko nagrađivani dizajner, najpoznatiji je po angažiranom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenom na "kockicama" te vizualnom identitetu VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. (tri bijela kruga na plavoj pozadini uronjena u more) koji je usvojen kao trajni simbol za mediteranske sportske igre. Ljubičić je aktivno angažiran i prisutan u javnom životu, gdje pokušava široj populaciji približiti načela dobrog dizajna, a sudjelovao je i u formiranju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. (T. B.)

M

Moša Pijade

Kolokvijalni naziv za Pučko otvoreno učilište, nekadašnje Radničko sveučilište "Moša Pijade", namijenjen dopunjavanju obrazovanja radnika i odraslih. Remek je djelo hrvatske arhitekture internacionalnog stila, podignuto između 1955. i 1961. prema projektu Radovana Nikšića i Ninoslava Kučana. Izvorno unutrašnjost je bila pravi Gesamtkunstwerk, s namještajem dizajniranim od strane Bernarda Bernardija, no danas je uvelike devastirana. (D. D.)

N

Nove tendencije

Naziv za umjetnički pokret te niz od pet izložbi organiziranih u Zagrebu 1961., 1963., 1965., 1969. i 1973. godine koje su nakratko ovaj grad učinili jednim od centara novih strujanja u europskoj umjetnosti. Na izložbama je, naime, sudjelovao cijeli niz važnih umjetničkih grupa iz cijele Europe (talijanske grupe N i Z, grupa Zero iz Njemačke, Grav iz Francuske itd.). U osnivanju Novih tendencija ključnu su ulogu odigrali umjetnici i likovni kritičari poput Miće Bašičevića, Ivana Picelja, Radoslava Putara, Vjenceslava Richtera, Bože Beka i drugih. (D. D.)

Numen/For Use

Numen/For Use (osnovan 2008.) čine Sven Jonke, Nikola Radeljković i Christoph Katzler. Definitivno najveće ime suvremenog hrvatskog produkt-dizajna. Za njihovo ime znaju Wallpaper, I.D., Financial Times, Abitare, Designboom i londonski Muzej dizajna. Najproduktivniji su suvremeni produkt-dizajneri iz Hrvatske čiji namještaj proizvodi Capellini, ClassicCon, Magis, MDF Italia, Moroso, Interlubke, Zanotta i domaća Prostoria. Svojim scenografijama fascinirali su publiku Madrida, Istanbula, Beograda, Berlina i Zagreba, a svojim umjetničkim instalacijama (spoj dizajna, arhitekture i umjetnosti) postali i globalno prisutni. (I. D.)

NJ

Njirić, Hrvoje (r. 1960.)

Ime koje je obilježilo hrvatsku arhitekturu na početku ovog stoljeća, ne samo u domaćem nego znatno širem kontekstu. Nakon niza odličnih i nagrađivanih projekata prava je šteta što Njirić nije imao sreću s nekim od brojnih natječaja na kojima je itekako zasluženo sa svojim timom suradnika osvajao na javnim natječajima, od projekta za novi Dinamov stadion, preko splitskog Pravnog fakulteta, Kampusa Borongaj, Sveučilišne knjižnice u Zadru, Gradske knjižnice u Rijeci… Nadam se da će najrecentniji natječaj, na kojem je također pobijedio, za Tržnicu u Zadru, zajedno s ranije navedenim numenovcima, krenuti u realizaciju. (I. D.)

O

Oris

Dvomjesečnik "za arhitekturu i kulturu življenja" koji izlazi od 1998. mnogo je više od časopisa. Oris je postao institucija koja stručnoj publici služi kao relevantan izvor informacija, a široj populaciji podiže estetske kriterije. od 2000. se održavaju i simpoziji Dani Orisa koji dovode najveća svjetska imena iz područja arhitekture, urbanizma... 2015. godine otvorena je i Oris KućA arhitekture. (D&D)

Oaza

Dizajnerski kolektiv koji čini šest mladih autorica; Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Nina Bačun, Maša Poljanec i Maja Kolar. Osim odličnih pojedinačnih ili kolaborativnih autorskih projekata članica kolektiva na svim područjima suvremenog dizajna, od grafičkog i vizualnih komunikacija, dizajna postava izložbi, produkata, signalistike, konceptualnih i scenografskih angažmana, odličan je i značajan njihov angažman i rad na polju društveno relevantnih projekata i istraživanja, kao što je to primjerice projekt Dizajnerice 1930-1980. o ženskoj povijesti autorica dizajna, ili recentni multidisciplinarni Projekt Ilica, koji nastoji oživjeti zapuštene i neiskorištene prostore u najpoznatijoj zagrebačkoj ulici. (I. D.)

Oblo

Marko Pavlović (r. 1981.) je produkt-dizajner koji je još kao student na Studiju dizaj-na osmislio Oblo - didaktičku igračku za razvoj fine motorike kod djece predškolskog uzrasta. međutim, potencijal ovog prototipa u Hrvatskoj nije prepoznao nitko, ali je igračka ipak plasirana na globalno tržište zahvaljujući suradnji s kanadskom tvrtkom Great circle works. (T. B.)

P

Planić, Stjepan (1900.-1980.)

Najpoznati hrvatski arhitekt i promicatelj moderne arhitekture, te dobitnik Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo. Priredio je knjigu Problemi suvremene arhitekture u kojoj 1932. prezentira modernizam u arhitekturi. U bogatom opusu prevladava preko 600 individualnih kuća s naglašenim regionalnim značajkama i funkcionalnim rješenjima, a izdvajaju se antologijska djela hrvatske arhitekture kao što su vila kružnog tlocrta na Gornjem Prekrižju 30, Tomislavov dom na Sljemenu i Napretkova zadruge u Gajevoj ulici 1. (I.M.)

Penkala

Na dugom popisu od osamdesetak izuma Slavoljuba Penkale nalazi se i prva "mehanička olovka" te nalivpero s čvrstom tintom, jedni od najvećih i najmanje iskorištenih proizvoda koji mogu graditi identitet hrvatskog dizajna u svijetu. Penkalina tvornica u Zagrebu (Penkala-Edmund Moster & Co, osnovana 1906.) nekad je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača pisaćeg pribora. Svoj izum "olovke koju ne treba šiljiti" Penkala je patentirao gotovo na svim kontinentima. (D&D)

Planinšek, Bruno (1930. - 2002.)

Jedan od najznačajnijih autora u povijesti modernog dizajna u Hrvatskoj, znanje akademskog arhitekta i edukaciju zasnovanu na avangardnim eksperimentalnim modelima utemeljenima na tradiciji Bauhausa, stekao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. To ga je usmjerilo širokom polju interdisciplinarnog bavljenja dizajnom, a najveći uspjeh postigao je dizajniranjem električnog mlinca MIKI za tvornicu Elektron-Kontakt u Samoboru. Kao primjer uspješnog produkt-dizajna MIKI je bio uvršten u svjetsku selekciju industrijskog dizajna do 10 $ na izložbi u St. Louisu 1965. zajedno s radovima vodećih svjetskih dizajnera te je otkupljen za fundus Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku. (D&D)

Prostoria

Jedina hrvatska tvrtka koja danas ozbiljno koristi dizajn u razvoju inovativnih proizvoda na području namještaja. Zahvaljujući njima razvija se impozantna baština suvremenoga hrvatskog dizajna. Domaći produkt-dizajneri suradnjom s Prostorijom imaju priliku pokazati svoje znanje, a jedan od popularnijih proizvoda je moduralni sjedeći element convert koji je za prostoriju dizajnirao simon morasi piperčić. Prostoria je postala ugledno ime i na inozemno tržištu. (T. B.)

R

Richter, Vjenceslav (1917. - 2002.)

Svestrani autor s prebogatim umjetničkim opusom kako u arhitektonskom kontekstu, tako i u skulptorskom, slikarskom i scenografskom. prema projektu studija Centar '51 arhitekata Berislava Šerbetića, Ljube Ivete, Vjenceslava Richtera i Olge Korenik 60-ih godina izrađen je nacrt za popularne rakete, nebodere u zagrebačkom trnju. (D&D)

Robna kuća

Prodajni prostor za robu široke potrošnje. Kao arhitektonski tip širi se u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, kada je prva robna kuća sagrađena i u Zagrebu (Kastner & Öhler u Ilici 4, 1913. - 1915.; pročelje je djelo austrijskog arhitekta Alfreda Kellera i izvedeno je 1926. - 1928.). Od kraja 1950-ih podignut je cijeli niz kvalitetnih robnih kuća u svim hrvatskim gradovima. Ističe se osobito arhitektonskim rješenjem robna kuća u naselju Trnsko u Novom Zagrebu, podignuta 1966. prema projektu Aleksandra Dragomanovića. (D. D.)

Redesign

Redesign je multidisciplinarni dizajn studio usmjeren na razvoj koncepata novih proizvoda i tehnoloških inovacija. Neven & Sanja Kovačić osnovali su ga 2002. godine. Zahvaljujući dobrom poznavanju različitih područja tehnologije do sada su realizirali širok raspon projekata - od dizajna recikliranih kartonskih polica i ojastučenog namještaja do sofisticirane sportske opreme. Neki od najpoznatijih komada namještaja s njihovim potpisom su garniture na razvlačenje up-lift i fotelja pil-low koje su dizajnirali za Prostoriju. (D&D)

Regular Company

Dizajnerski studio osnovan 2015. iako su njegovi članovi surađivali na različitim projektima još od 2009., pažnju je privukao dizajnom namještaja za brend od masivnog drveta Artisan - kolekciju stolaca Neva, stol Luc, stolić Bloop i lampu Shift. Lani je novi Starbucksov ekskluzivni Reserve Bar (Los Angeles) uklopio stolac i lounge stolac Neva u svoj interijer. najsnažniji dizajnersko-arhitektonski portal na svijetu Dezeen proglasio je Regular Company jednim od 8 najobećavajućih mladih dizajnera koji su nastupili na Salone Satellite, MilanskoM sajmU namještaja posvećenom mladim dizajnerima gdje su izlagali prototip stolca h.3 i dizajn manjih uporabnih predmeta. (T. B.)

S

Skopal, Stella (1904 - 1992.)

Keramičarka i profesorica u Školi primijenjenih umjetnosti, koja je u nastavu uvela lončarsko kolo i tehniku vrtnje, što predstavlja novost u pedagoškom radu, i modernizaciju obrazovnog programa. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. osvaja srebrnu medalju. U seriji proizvoda za Marasku razvija napredne forme boca od kojih se neke koriste kao prototipi za ispitivanje mogućnosti proizvodnih procesa tadašnjih industrija. (M. O.)

Split 3

Veliki urbanistički, planski projekt grada pod Marjanom potpisuje arhitekt Dinko Kovačić (1938.). Riječ je o po mnogima najvažnijem urbanističkom projektu poslije Drugog svjetskog rata, koji je predvidio sveučilišni kampus, Mertojak, Trstenik, srednju školu u ulici Bruna Bušića i svo plansko širenje Splita prema istoku, do Lovrinca. U sklopu projekta Kovačić je, zajedno s Mihajlom Zorićem, projektirao Ulicu Šime Ljubića, koja je početkom 70-ih osvojila sve važne nagrade: i Zagrebačkog salona, i Borbinu i Vladimir Nazor. Dvijetisućitih godina, rješavajući posve drugačiji arhitektonski zadatak od Splita 3, Kovačić je napravio nekoliko nagrađivanih vila, među njima je i Vila Stupalo na Mejama, koja je u nekoliko navrata proglašena najljepšom kućom u Hrvatskoj. Također je i autor hotela Bretanide u Bolu, pristanišne zgrade Zračne luke Brač, groblja Drenova u Rijeci, te mnogih građevina u Splitu, među kojima su neboderi na Gripama, Ekonomski fakultet, Dvornikovi dvori, šoping centra Dalma, osnovna škola Žrnovnica... (D&D)

Splitska riva

Predmet kontroverzi, drama, tisuća novinskih napisa i komentara dežurnih gunđala, a istovremeno dnevni boravak, promenada, beskrajna terasa, modna pista, uređena obala grada. Splitska Riva, koliko je god voljeli ili ne voljeli, jasan je i izvrstan primjer kvalitetnog i kvalitetno isprogramiranog javnog prostora koji živi uvijek i stalno, i vjerno pokazuje kako arhitektura ima dalekosežan utjecaj na svakodnevicu, na grad, ljude, odnose i turističko cvjetanje grada. Prođite Rivom u bilo koje doba godine kad zasja sunce, i svi oni programi, događanja, aktivnosti i scene s ljudima, koje arhitekti vječno crtaju i 3d modeliraju po natječajima i projektima, događat će vam se pred očima, uživo i stalno. projekt splitske rive potpisuje studio 3lhd. (I. D.)

T

Turina, Vladimir (1913. - 1968.)

Hrvatski arhitekt nevelikog realiziranog opusa kojega, međutim, karakteriziraju odreda antologijska djela. Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj 16 (1954. - 1956.) jedna je od najboljih modernističkih interpolacija u urbano tkivo historicističko-secesijskoga zagrebačkog Donjeg grada, dok je stadion Dinama u Maksimiru ne samo najpoznatija hrvatska sportska građevina nego i, unatoč svim kasnijim dogradnjama, svojom masivnom armiranobetonskom skeletnom konstrukcijom remek-djelo hrvatske moderne. (D. D.)

Dabac, Tošo (1907. - Zagreb, 1970.)

Hrvatski fotografi koji su svojim fotografijama arhitektonskih ostvarenja iz 1930-ih odigrali ključnu ulogu u promoviranju modernističkih tendencija u arhitekturi Zagreba i Hrvatske. Dok je Dabac danas vjerojatno najpoznatiji hrvatski fotograf uopće, Donegani je gotovo potpuno zaboravljen. (D. D.)

Turato, Idis (r. 1965.)

Arhitekt, vizionar, edukator, zanesenjak. Zato valjda i ima sve najvažnije nagrade koje arhitekt u Hrvatskoj može naredati na policu, čak 9 projekata nominiranih za najvažniju europsku nagradu Mies van der Rohe Award, predaje na arhitektonskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Beogradu i Ljubljani i jedan je od pet-šest ljudi koji su osmislili, pisali i na kraju "dobili" riječku kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. (I. D.)

Tri ljevaka i hard disk - 3LHD

Popis međunarodnih nagrada i priznanja za rad arhitektonskog studija 3LHD (osnivači: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović i Silvije Novak) gotovo je veći od popisa njihovih radova. 3LHD je potpuno promijenio arhitektonsku sliku suvremene Hrvatske svojim interdisciplinarnim pristupom, odnosno spajanjem arhitekture, pejzažnog i urbanog krajolika, dizajna i umjetnosti. A najljepši primjer ovakvog "total dizajna" u potpunosti s hrvatskim potpisom je naš najreprezentativniji hotel Lone u Rovinju. studio je osnovan 1994., kada su tri od četiri partnera još uvijek bili studenti na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. (D&D)

U

Univerzijada

Slovo U nije preporučljivo koristiti kao dominantni motiv u hrvatskom grafičkom dizajnu niti kao ornament u arhitekturi. No, ova bi manifestaciji trebala biti bar uvelike nepolitična - sportske igre Međunarodnog studentskog sportskog saveza. Univerzijada održana 1987. u Zagrebu u povijesti arhitekture grada odigrala je važnu ulogu - potaknula je obnovu i revitalizaciju središnjeg dijela Donjega grada te gradnju sportskog kompleksa Mladost s brojnim važnim primjerima hrvatske postmoderne (kompleks plivališta Vinka Penezića i Krešimira Rogine, 1984. - 1987.). (I. D.)

V

Vidaković, Marko (1890. - 1976.)

Pomalo zanemareni prvak hrvatske moderne arhitekture. Projektant prve u pravom smislu modernističke zgrade u Zagrebu, vile Pfeffermann u Jurjevskoj 27a, podignute 1928. - 1929. godine. Njegovi kasniji projekti, dijelom i zbog njihova smjelog oblikovnog rješenja, ostat će nerealizirani. Od kraja 1920-ih bavio se više teorijom arhitekture i urbanizma. Od traume zbog zbivanja u Drugom svjetskom ratu nikada se nije oporavio, pa se pred kraj života okrenuo pisanju završenog dijela Fausta. (D. D.)

Vitić, Ivo (1917 - 1986)

Vjerojatno najvažnije ime hrvatske arhitekture iz prošlog stoljeća. Od razigranih i projektantski genijalnih krovova malog doma kulture u Komiži na otoku Visu, preko spretno obuzdane visinske monumentalnosti knjižnice u Šibeniku, zavodljivih šarenih ploha svježe obnovljenog Nebodera u Laginjinoj u Zagrebu, konstrukcijski impresivnog paviljona na Velesajmu, do jedinstvene Kockice koja čuva Savski nasip, Vitićevi projekti još uvijek su sam vrh egzemplarne arhitekture. Splet ovakvih izvanrednih projekata u kombinaciji s neponovljivim portretom Toše Dapca na kojem Vitić frajerski, neodoljivo i s neopisivom lakoćom postojanja puši cigaretu, teško bilo kojem studentu arhitekture može izaći iz glave kao vječni broj jedan. (I. D.)

Vukić, Feđa (r. 1960.)

Profesor, teoretičar i publicist Feđa Vukić je, uz Jasnu Galjer, Goroslava Kellera, Fedora Kritovca, Matka Meštrovića, Vere Horvat Pintarić i Radoslava Putra, jedan od važnijih teoretičara i promotora dizajna starije generacije. Objavio je desetak knjiga na temu moderne arhitekture, dizajna i vizualnih komunikacija, uključujući "Stoljeće hrvatskog dizajna" i "Teorija i povijest dizajna". Kao urednik potpisuje knjigu "Zagreb, modernost i grad". (D&D)

Z

Zemljak, Ivan (1893. - 1963.)

Jedan od najvažnijih modernističkih arhitekata. Zahvaljujući okolnosti da je bio zaposlen u zagrebačkom Gradskom građevnom uredu, odigrao je važnu ulogu u promoviranju modernističkih načela građenja pri podizanju javnih građevina, ponajprije školskih zgrada u Zagrebu 1930-ih. Pred Drugi svjetski rat okreće se nešto dekorativnijem arhitektonskom jeziku. (D. D.)

Zadarska obala

Prostorne instalacije Morske orgulje i Pozdrav Suncu arhitekta Nikole Bašića (r. 1946.) jedan su od pozitivnih primjera kako inovativni projekti, koji spajaju arhitekturu, originalnost programa i javni prostor, mogu rezultirati potpunom promjenom percepcije, načina korištenja i dinamike nekog prostora. Zadarska obala, na kojoj se nalaze spomenute instalacije, više nikada nije prazna. (I. D.)

Zračna luka "Franjo Tuđman"

Prostire se na ukupno 65.000 četvornih metara površine. Projektirana je za čak pet milijuna putnika godišnje s mogućnošću budućeg širenja do osam milijuna putnika. U novu zgradu ugrađeno je 35.000 prostornih metara betona, a 40.000 prostornih metara u vanjske radove, kao i 5000 tona armature. Čelična konstrukcija teška je 2000 tona. Zgrada ima četiri etaže i osam avionskih mostova za ukrcaj putnika,, 30 check-in šaltera, 23 šaltera za kontrolu putovnica, a oko zgrade je 1100 parkirališnih mjesta. Sve je to nedavno otvorena Zračna luka "Franjo Tuđman", čiji su autori Branko Kincl, Velimir Neidhardt i pokojni Jure Radić. (D&D)

Ž

Žar ptica

Dizajn našeg najboljeg plakata britanski je Muzej Viktorije i Alberta postavio na naslovnicu svog izdanja "The Power of Posters". nalazi se u zbirci njujorške MoMA-e, a potpisuje ju veliki hrvatski umjetnik, Boris Bućan (r. 1947.). Radi se o divovskom plakatu "Žar ptica" (Petruška) dizajniranom 1983. za HNK u Splitu, kao najavu baletne predstave Igora Stravinskog. (D&D)

Žene u arhitekturi

Abedeca je počela i završava sa ženama. Žene u arhitekturi su vruća i problematična tema, ne samo kod nas, nego svuda u svijetu, koliko god one šutjele o tome. Nabrajamo samo neke od njih koje su, u posljednjih par godina samostalno, u kolaboracijama ili kao dio većih studija osvajale nagrade, priznanja i radile važne projekte za domaću arhitekturu i dizajn. Karin Šerman, Iva Letilović, Vanja Ilić, Kata Marunica (NFO), Ida Križaj, Morana Vlahović, Lea Pelivan (Studio UP), Tatjana Grozdanić Begović (3LHD), Helena Njirić, Maja Furlan Zimmerman, Mia Roth Čerina, Vedrana Ergić... (I. D.)

IVAN MLINAR

Ivan Mlinar je arhitekt, doktor tehničkih znanosti i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na kojem se bavi nastavnim, znanstvenim i stručnim radom. Voditelj je ljetne škole Ambientura. Kao znanstveni savjetnik i ovlašteni arhitekt i urbanist autor je niza udžbenika, knjiga, izložbi, projekata i planova. među realizacijama se izdvaja stambeno naselje Novi Jelkovec.

MLADEN OREŠIĆ

Mladen Orešić profesor je i mentor na studiju dizajna u zagrebu. njegov profesionalni dizajnerski rad obuhvaćao je područje namještaja i interijera, za što dobiva desetke nagrada. sudjeluje u svim značajnim aktivnostima koji promoviraju struku.

DR. SC. DRAGAN DAMJANOVIĆ

Dr. sc. Dragan Damjanović izvanredni je profesor i predstojnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih članaka s područja povijesti arhitekture i umjetnosti 19. i prve polovice 20. st. u hrvatskoj i srednjoj Europi.

IVAN DOROTIĆ

Ivan Dorotić je diplomirani arhitekt, po današnjem primarnom djelovanju urednik, fotograf, publicist i medijski stručnjak na polju kulture i umjetnosti. Pokretač je portala Vizkultura.hr, a kao fotograf specijaliziran je za arhitektonsku fotografiju te kontinuirano surađuje s brojnim domaćim arhitektima.

TATJANA BARTAKOVIĆ

Tatjana Bartaković je komunikacijski strateg, specijalizirana za povećanje vrijednosti brenda i izvrsni poznavatelj domaćeg produkt dizajna. Autorica je dvije izložbe "Solid Acts - Design from Croatia" i "Razum & Osjećaji". Kao lobistica za dizajn u domaćim medijima, pionir je u isticanju doprinosa dizajna za domaću ekonomiju.