Građevinski element koji se u posljednje vrijeme ponovno počeo pojavljivati u brojnim projektima moderne arhitekture potječe još iz vremena slavnog Leonarda Da Vincija, a koriste ga poznati arhitekti diljem svijeta kako bi stvorili impresivne građevine koje privlače poglede svojim izgledom i strukturom.
Riječ je o gabionima odnosno gabionskim košarama koje većinom služe kao osnovni dio potpornih ili ogradnih zidova, a sastoje se od žičane rešetke ispunjene krupnijim komadima kamena, cigle, recikliranog cementa ili čak stakla.
Do sada najčešće korišten kao vojna metoda zaštite i utvrđivanja te metoda stabilizacije kosina i obala, odnosno kao zaštita od erozije, gabion se sve češće počinje koristiti i kao inovativni princip gradnje u suvremenoj arhitekturi. Mrežaste strukture ispunjene kamenjem tako čine dio sve većeg broja privatnih domova, hotela pa čak i muzeja.
Osnovni princip ostao je isti, no zahvaljujući otpornijim industrijskim materijalima i kreativnosti arhitekata i dizajnera njegovom upečatljivom izgledu raste popularnost.
Gabioni se najčešće koriste za oblaganje vanjskih zidovima građevine čime se pospješuje njeno stapanje s prirodnim krajolikom, ali i stvara poveznica s povijesnom arhitekturom. Gabioni mogu biti ispunjeni i recikliranim staklom te su u primjeru dječjeg muzeja DoSeum u San Antoniju u SAD-u upotrebljeni za ograđivanje prilaza muzeja.
Visoki gabioni mogu služiti i kao ograda pomoću koje se može zaštititi prostor, a odlična je metoda reciklaže suvišnih materijala nastalih prilikom gradnje same građevine.
Izvor: AD
