Istraživači su u svojoj analizi izdvojili deset zemalja u kojima, prema dostupnim pokazateljima, žive najpametniji ljudi na svijetu.
Pamet i inteligenciju iznimno je teško jednoznačno kvantificirati — no to rijetko sprječava pokušaje da se to učini. Svako rangiranje neminovno otvara rasprave i nesuglasice jer različiti pristupi daju različitu težinu pojedinim kriterijima. Unatoč tome, platforma World of Card Games odlučila se uključiti u raspravu i izraditi vlastitu ljestvicu najpametnijih zemalja svijeta.
Prije samog popisa važno je razumjeti metodologiju istraživanja. Analiza se temeljila na podacima iz više uglednih izvora, među kojima su Nobelova nagrada, World Population Review, Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva i Američki ured za popis stanovništva. U obzir su uzeti broj nominacija za Nobelovu nagradu, rangiranje sveučilišta, prosječni nacionalni rezultati IQ-a (prema Lynn–Beckerovoj ljestvici) te razina visokog obrazovanja odraslog stanovništva, piše Forbes. Detaljna metodologija dostupna je na kraju članka.
Najpametnija zemlja na svijetu
Prema kriterijima World of Card Gamesa, Švicarska je proglašena najpametnijom zemljom na svijetu, s ukupnom ocjenom 92,02 od 100. Ova mala europska država s manje od devet milijuna stanovnika sada svojem popisu priznanja može dodati i titulu najpametnije nacije.
Švicarska se može pohvaliti s čak 1.099 nominacija za Nobelovu nagradu, kao i prosječnim IQ-om od 99,24. Kada je riječ o obrazovanju, 40,02 posto stanovništva ima završen barem preddiplomski studij ili njegov ekvivalent, dok 18,05 posto posjeduje magisterij ili ekvivalent. Uz to, čak 32 švicarska sveučilišta povezana su s Nobelovim nominacijama.
Europa dominira ljestvicom najpametnijih zemalja
Na ljestvici jasno dominiraju europske zemlje, dok su Sjedinjene Američke Države jedina neeuropska država koja se našla među deset najboljih. SAD zauzima treće mjesto s ukupnim rezultatom 89,18, odmah iza Ujedinjenog Kraljevstva, koje je drugo s 89,40 bodova.
Obrazovni sustavi diljem svijeta znatno se razlikuju, no ova studija pokušala je odgovoriti na pitanje koje zemlje imaju “najpametnije” stanovništvo analizirajući kombinaciju Nobelovih nominacija, prosječnog IQ-a i razine obrazovanja odrasle populacije.
Švicarska je, s rezultatom 92,02, uvjerljivo na vrhu. Osim visoke razine obrazovanja, zemlja bilježi snažan akademski uspjeh, što je čini primjerom izrazito obrazovane i kompetentne nacije. Udio odraslih s preddiplomskim studijem najveći je među analiziranim zemljama, dok gotovo petina stanovništva ima magisterij.
Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima drugo mjesto s 89,4 boda, ponajviše zahvaljujući impresivnom broju od 2.393 nominacije za Nobelovu nagradu. Gotovo 40 posto odraslog stanovništva ima diplomu prvostupnika, dok 14,37 posto posjeduje magisterij. Prosječni IQ iznosi 99,12.
Sjedinjene Američke Države nalaze se na trećem mjestu s rezultatom 89,18. SAD prednjači po broju pojedinaca s Nobelovim nominacijama — čak 5.717 — kao i po broju sveučilišta povezanih s tim priznanjima. Oko 38,5 posto odraslih ima diplomu prvostupnika, 14,79 posto magisterij, dok prosječni IQ iznosi 97,43.
Na četvrtom mjestu nalazi se Nizozemska s 87,3 boda i jednim od najviših prosječnih IQ-a u istraživanju (100,74), dok je Belgija peta s 86,58 bodova i prosječnim IQ-om od 97,49.
Među deset najboljih našle su se još Švedska, Njemačka, Poljska, Danska i Finska. Finska se posebno istaknula s najvišim prosječnim IQ-om u studiji — 101,20 — dok Poljska prednjači po udjelu odraslih s magisterijem, čak 22,31 posto populacije.
Najpametnije zemlje svijeta prema istraživanju:
- Švicarska
- Ujedinjeno Kraljevstvo
- Sjedinjene Američke Države
- Nizozemska
- Belgija
- Švedska
- Njemačka
- Poljska
- Danska
- Finska
Inteligencija je više od IQ-a i nagrada
Pogled na cjelokupnu rang-listu otkriva kako velik broj nominacija za Nobelovu nagradu značajno utječe na poziciju pojedinih zemalja, osobito SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, koje bi prema nekim drugim pokazateljima možda zauzele niža mjesta.
Povijesna koncentracija Nobelovih nominacija i nagrada u nekolicini zemalja — uključujući i Njemačku — rezultat je dugogodišnjih ulaganja u obrazovanje, znanost i akademsku slobodu još od sredine 20. stoljeća. Stručnjaci za financiranje znanosti ističu kako temeljna znanost predstavlja izvor većine dugoročnih otkrića, upravo onih koja Nobelova nagrada prepoznaje.
Marc Kastner, fizičar iz Kalifornije i osnivač Saveza za filantropiju znanosti, izjavio je za Američki institut za fiziku da su Nobelove nagrade “pokazatelj koji zaostaje”, objašnjavajući kako nam “pokazuju što smo radili ispravno prije nekoliko desetljeća”.
Zaključak je jasan: iako rangiranja pružaju zanimljiv kontekst i uvid u to kako različite zemlje razvijaju obrazovane i sposobne građane, ona nikako nisu konačna mjera inteligencije. Inteligencija se pojavljuje u mnogim oblicima, često izvan akademske zajednice, priznanja i spornih metoda mjerenja.
Kultura, društveni okvir, sloboda mišljenja i dostupne prilike igraju ključnu ulogu u načinu na koji pojedinci i društva razmišljaju, uče i rješavaju izazove. Ovu rang-listu stoga treba promatrati prije svega kao poticaj za širu raspravu o tome kako različita znanja, vještine i iskustva mogu doprinijeti stvaranju pametnijeg i otpornijeg svijeta.
Osnivač platforme World of Card Games, Holger Sindbeck, naglasio je da rezultati jasno pokazuju koliko su dugoročna ulaganja u obrazovanje i znanost presudna za razvoj društva. Prema njegovim riječima, zemlje na vrhu ljestvice ne oslanjaju se na jedan faktor, već istodobno razvijaju sveučilišta, istraživanje i širok pristup visokom obrazovanju.
Kako zaključuje i samo istraživanje, primjer Švicarske pokazuje da veličina zemlje nije presudna — ključ leži u dosljednom fokusu na kvalitetu obrazovanja, znanja i znanstvene izvrsnosti.
Metodologija istraživanja
World of Card Games proveo je studiju s ciljem određivanja najpametnijih zemalja svijeta, analizirajući podatke iz više relevantnih izvora, uključujući Nobelovu nagradu, World Population Review i međunarodne obrazovne baze podataka.
Istraživanje je obuhvatilo sljedeće ključne metrike:
- broj pojedinaca s nominacijama za Nobelovu nagradu
- broj sveučilišta povezanih s Nobelovim nominacijama
- prosječni IQ (Lynn–Beckerova skala)
- postotak odraslog stanovništva s najmanje završenim preddiplomskim studijem ili ekvivalentom
- postotak odraslog stanovništva s najmanje završenim magisterijem ili ekvivalentom
Svaka metrika normalizirana je na skali od 0 do 100, pri čemu 100 predstavlja najbolji rezultat u pojedinoj kategoriji. Ukupni rezultat izračunat je kao ponderirani prosjek normaliziranih vrijednosti, pri čemu su Nobelove nominacije i obrazovna postignuća dobila nešto veću težinu.
Izvori podataka uključuju:
- Nobelove nominacije: Organizacija Nobelove nagrade (1901.–2024.)
- Prosječni IQ: World Population Review (2024.)
- Razine obrazovanja: Svjetska banka (najnoviji dostupni podaci)
Za zemlje s ograničenim podacima korišteni su najnoviji dostupni izvori, uz prilagodbe koje su omogućile što pošteniju usporedbu među svim analiziranim državama.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....