Jura Gašparac je poznati hrvatski kolekcionar antikviteta i umjetnina, a ovo su njegovi top predmeti s božićnog stola
"Slon nije slučajno ispod bora jer sveta tri kralja putuju na devama i slonu, orašar savršeno lomi orahe na polovine"
1. Porculanski slon
Figura je iz vremena historicizma, odnosno razdoblje druge polovice 19. stoljeća. Nasljeđe je obitelji Jure Gašparca, koja je u njemu sadila božićnu pšenicu. Slon nije slučajno ispod bora, jer sveta tri kralja putuju na devama i slonu. Dodatno ga čudesnim čini i to što njegovo prezime potječe od imena jednog od triju biblijskih kraljeva: Gašpara, Melkiora i Baltazara. A zanimljivo je i to što prezime Gašparac, kad se čita odostraga, počinje riječju car, na veselje malog Jure.
2. Cukerdoza - šećernica
Bečke je izrade, od kristala i pozlaćene bronce, u stilu empire, oko 1810. godine. Na zaključavanje je, što je bilo uobičajeno u to doba, i ne samo zato što je šećer u to doba vrlo skup, nego su tada obitelji obilovale djecom. Pa tko se prvi dočepa...
3. Čestitar
Knjižicu “Čestitar” iz 1911. godine izdala je knjižara Lavoslava Harmana i Stjepana Kuglija iz zagrebačke Ilice 30. Autor je Franjo Bartoš. U njemu su prigodne pjesmice, čestitke za blagdane i sve životne prilike.
4. Ikona Odigitrija - Gospa putovoditeljica iz Dalmacije, 17. st.
“Iznimno mi je draga jer rijetkim likovnim prikazom sljubljuje, pomiruje rascjep istočne od zapadne crkve pa tako na klasičan način ikone istočne crkve prikazana Bogorodica s Kristom na desnoj ruci nosi zapadne crkve karmelski škapular, dok su pored nje slijeva sv. Franjo Asiški, a s desne strane u to vrijeme iznimno čašćen kao svetac zaštitnik od kuge sv. Karlo Boromejski”, kaže. Ikona je do Gašparca došla iz Opuzena, iz nekoć najbogatije obitelji u dolini Neretve - obitelji Oman, koju su zvali i carevi Neretve.
5. Pruski kraljevski orao - Orašar - drobilica za orahe
Već i samim oblikom ovo je iznimno rijetka drobilica za orahe, no usto, kolekcionarsku vrijednost joj daje to što je izrađena od berlinskog željeza iznimne finoće, u stilu empirea, oko 1810. godine.
Foto: Biljana Gaurina Blivajs/Hanza Media
