U dobro organiziranoj kuhinji svaka stvar ima svoje mjesto, ali i razlog zbog kojeg se ondje nalazi. Posuda u kojoj se čuva čaj, zdjela koja iz kuhinje odlazi ravno na stol ili kuhinjski pribor smješten nadohvat ruke dio su svakodnevnog ritma koji pripremu obroka čini jednostavnijom, a prostor ugodnijim. Upravo se takva promišljenost povezuje s japanskim domovima, osmišljenima tako da odišu smirenošću i skladom.

U kulturi u kojoj sezonske namirnice, zasitni obroci i domaća jela imaju važnu ulogu, kuhinje se ističu domišljatom organizacijom. Pritom se pozornost posvećuje i najmanjim odlukama: odabiru svake posude, raščišćavanju prostora prije kupnje novih organizatora i korištenju posuđa dovoljno lijepog da se iznese na stol.

Jednako je važno radnu površinu osloboditi za predmete koji se često koriste te osigurati da sve što ostaje u kuhinji ima jasnu svrhu. To su načela koja se lako mogu preuzeti iz japanskih domova i prilagoditi vlastitim navikama. U kuhinju mogu vratiti osjećaj reda i smirenosti te je pripremiti za nadolazeću, užurbanu sezonu ugošćivanja.

1. Prije kupnje novih organizatora preispitajte postojeće stvari

Uoči sezone ugošćivanja lako se javlja želja za kupnjom dodatnih kuhinjskih organizatora. No dizajnerica interijera Yoko Kloeden upozorava da dodavanje novih rješenja za pohranu nije uvijek najmudriji odgovor na pretrpan prostor, piše Livingetc.

„Japanske kuhinje nikad nisu imale tu mogućnost. U prostoru koji bi većini britanskih i francuskih kućnih kuhara bio posve nepraktičan, svaki predmet mora imati svoju svrhu”, kaže ona. „Prije nego što dodate nove elemente za pohranu, uzmite jednu policu i zapitajte se čemu služi svaka stvar koja se na njoj nalazi.”

Prvi korak, dakle, nije pronalazak dodatnog mjesta za sve što se već nakupilo, nego pažljivo razmatranje onoga što u kuhinji doista ima svoju ulogu. Tek tada postaje jasnije kakva je pohrana potrebna i što bi svakodnevno korištenje prostora moglo učiniti jednostavnijim.

Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!

2. Svaku posudu birajte prema njezinoj namjeni

Organiziranje prostora za čuvanje hrane prema namjeni pojedinih spremnika jednostavna je lekcija koja može biti korisna u svakoj kuhinji. Važno je pritom razmišljati i o svojstvima materijala, a ne samo o izgledu posude ili njezinim dimenzijama.

„Suhe namirnice i čaj spremaju se u kutije od drva paulovnije, poznatog i pod nazivom kiri. To je drvo dovoljno porozno da ublaži promjene vlažnosti, a sadrži i prirodne tvari koje odbijaju kukce – upravo zato muzeji u njemu čuvaju tekstilne predmete”, objašnjava Yoko.

„Prozirna plastična kutija služi jednoj svrsi: omogućuje vam da vidite što je unutra. Stoga je važno odabrati spremnike na temelju toga kako materijal od kojeg su izrađeni utječe na njihov sadržaj.”

Odabir odgovarajuće posude tako postaje dio promišljenog odnosa prema namirnicama koje se u njoj čuvaju, umjesto isključivo estetske odluke.

3. Namirnice koje često koristite smjestite u praktične posude

Promatrajući kuhinju profesionalnog kuhara, lako je primijetiti koliko raspored utječe na funkcionalnost prostora. To se ne odnosi samo na položaj elemenata i radnih površina nego i na začine, namirnice i kuhinjski pribor za kojima se tijekom pripreme jela najčešće poseže.

„Sol i šećer se zgrudaju, stoga ih držim u keramičkim posudama, a ne u vrećicama u kojima su kupljeni. Kuhanu rižu stavljam u ohitsu – keramičku posudu s poklopcem koja upija višak pare, čime se sprječava da zrna postanu gnjecava”, objašnjava Yoko.

„Isto vrijedi za sve namirnice koje često otvarate. Prebacivanje u druge posude ne služi tome da sve izgleda ujednačeno, već da osigurate poklopac koji možete otvoriti jednom rukom.”

Smisao takve organizacije nije stvaranje savršeno usklađenog niza spremnika, nego olakšavanje konkretnih radnji tijekom kuhanja. Posuda svoju vrijednost pokazuje upravo u trenutku kada je potrebna: kada se lako otvara i omogućuje jednostavno korištenje sadržaja.

4. Birajte posuđe koje iz kuhinje može ravno na stol

Posuđe koje može preuzeti više uloga posebno je korisno u prostoru u kojem se svakodnevno pripremaju i poslužuju obroci. Njegova funkcija ne završava čuvanjem hrane ili kuhanjem – jednako se prirodno uklapa i na stol.

„Koncept kojem se Nakagawa vraća jest ichibutsu tayō – jedan predmet, višestruka namjena. Porculanska posuda služi za čuvanje ostataka hrane, njihovo podgrijavanje, a zatim se iznosi na stol. Zdjela izrađena od porozne, vatrostalne gline može se staviti izravno na plamenik, a na stol se donosi dok u njoj sadržaj još uvijek vrije”, napominje Yoko.

„Upravo je ta odlika iznimno korisna kada pripremate obroke za obitelj ili veće društvo. To znači manje premještanja hrane, manje posuđa za pranje, a jelo na stol stiže vruće jer nikada nije napustilo posudu u kojoj se pripremalo.”

Praktičnost i estetika ovdje se nadopunjuju: posuda je prilagođena pripremi ili čuvanju hrane, a istodobno dovoljno privlačna da postane dio posluživanja.

5. Na radnoj površini zadržite samo ono što prolazi oba testa

Odluka o tome što ostaje izloženo važan je dio organizacije kuhinje. Radna površina pritom nije mjesto za sve predmete koji nemaju kamo drugamo, nego za pažljivo odabrane stvari koje opravdavaju svoju prisutnost.

„Nakagawa to naziva dashite totonou (出して整う) – iznijeti van i dovesti u red. Predmet zaslužuje svoje mjesto na radnoj površini ako se svakodnevno koristi i ako pridonosi izgledu prostora”, kaže Yoko. „Zamislite, primjerice, keramički držač za kuhinjski pribor ili niz staklenki sa začinima. Ambalaža s istaknutim brendom ne prolazi drugi test, stoga joj je mjesto u kutiji.”

Tasuku Ogino, izvršni potpredsjednik tvrtke Nakagawa, takav rezultat naziva merihari, što se može prevesti kao „namjeran kontrast”. Riječ je o konceptu vizualnog raščišćavanja koji prostoru trenutačno donosi smirenost: ono što ostaje vidljivo ima i praktičnu i estetsku ulogu, dok se ostalo sprema izvan pogleda.

Novi broj magazina D&D je u prodaji!