Vlaga i plijesan, prekomjerna buka, hladnoća ili nedostatak dnevne svjetlosti sve su učestaliji problemi stambenih i poslovnih prostora. Nažalost, čak gotovo 23 posto Hrvata, odnosno njih 886.585, živi i/ili radi u objektu kojem prijeti barem jedan od četiri navedena negativna čimbenika za nezdravu unutarnju klimu.
Pokazalo je to ovogodišnje istraživanje "Barometar zdravih domova" koje tvrtka Velux provodi od 2015. godine u suradnji s ovlaštenim istraživačkim partnerima.
POTREBNA HITNA OBNOVA
Studija "Barometar zdravih domova" provedena je na razini cijele Europe, a ove godine publikacija skreće pozornost na zgrade u kojima živimo i radimo te sugerira hitnu obnovu u smjeru energetske učinkovitosti. Rezultati za Hrvatsku, nažalost, govore i o nepovoljnim uvjetima u kojima živimo. Naime, 10 posto Hrvata živi u stambenim objektima u kojima krovovi prokišnjavaju, a iz Veluxa upozoravaju da su zidovi, podovi i temelji vlažni zbog toga što se vlaga i plijesan nakupljaju u okvirima prozora ili na podu.
"Čak 19 posto Hrvata s niskim primanjima ne može svoje domove održati dovoljno toplima, što može uzrokovati kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Nadalje, osam posto Hrvata je izloženo buci koja dolazi od susjeda ili s prometnica, a znamo da buka može dovesti do zdravstvenih problema poput poremećaja želučano-crijevnog sustava te problema sa spavanjem. Činjenica da nedostatak danjeg svijetla u tamnom domu može dugoročno dovesti do depresije i lošeg raspoloženja zna četiri posto Hrvata.
ENERGETSKO SIROMAŠTVO
Za sve one koji žive ili rade u zgradama u kojima su prisutne sve četiri prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi postoji četiri puta veća vjerojatnost da će se požaliti na lošije zdravstveno stanje", navodi se u studiji. Čak i prije pandemije covida-19 stopa preopterećenosti troškovima stanovanja iznosila je šokantnih 9,4 posto za cjelokupno stanovništvo EU. Trenutačno 15 posto Europljana živi u oskudnim stambenim uvjetima, a 50 milijuna kućanstava je energetski siromašno i ne može ugrijati svoje domove zimi. "Uz nagli porast cijena energenata, koje će se vjerojatno povećavati u budućnosti, posljedice su vrlo ozbiljne: dvostruko više ljudi ima narušeno zdravlje uzrokovano životom u energetskom siromaštvu", navodi se u studiji.
