- Cijene na oglasima za nekretnine uglavnom nemaju veze s vezom - kaže Jasna Biliškov Barun, direktorica agencije Biliškov nekretnine, u njihovu uredu u Zagrebu.
Naravno, dodaje ona, ima izuzetaka, ali većina stanova nije oglašena s traženom cijenom koja je realna, što ne znači da se tu i tamo ne proda neka precijenjena nekretnina.
NEOBJEKTIVNO
- Prodavateljima nekretnina pokušavamo u agenciji objasniti da, ako se nekretnina ne proda u roku od najviše šest mjeseci, te ju još i nitko nije ozbiljno došao pogledati, to je zato što tražena cijena nije pogođena, previsoka je - kaže J. Biliškov Barun te dodaje da pritom podrazumijeva “stabilne” nekretnine, i to izgledom, lokacijom i smještajem u zgradi.
Tržište je aktivno te ako se nekretnina ne prodaje, razlog je vjerojatno taj.
Osim kredita za subvencioniranje i navlačenja starogradnje prema cijeni novogradnje, odgovornim se može smatrati i dio kolega koji, kako bi privukli klijente, dopuštaju prodavateljima nerealne cijene, kaže Jasna Biliškov Barun
- Nismo u 2011. godini, kad je bila kriza i dugo se čekalo na prodaju. Sada kupaca ima, nekretnine se traže, ali mnogi neće plaćati tražene cijene jer su mnoge napuhane. Vjerujem da smo u razdoblju najvećih razlika između traženih i stvarno prodanih cijena, otkad postoji Hrvatska - kaže Jasna Biliškov Barun.
Navodi i neke primjere. Primjerice, na Trešnjevci, na kojoj je mnogo novogradnje, starogradnji je skočila cijena. Međutim, kad netko za stan u zgradama građenim 70-ih godina, u koji se od gradnje, osim u bojenje zidova, nije ulagalo, traži po kvadratu 2000 eura, to je, smatra ona, neobjektivno.
- Da bi se takav stan pristojno uredio, za obnovu je potrebno još oko 500 eura po četvornome metru jer su majstori digli cijene. Neki pri određivanju cijene idu logikom da će, ako je kvadrat stana u novogradnji 2700 eura, svoj stan prodati za 2200 eura. Međutim, građevinar daje od svoje cijene 25 posto državi. To onda gotovo izjednačuje cijenu - objašnjava je ona.
Prodavatelje poziva da prije oglašavanja o realnoj cijeni konzultiraju stručne agencije. Osim kredita za subvencioniranje i navlačenja starogradnje prema cijeni novogradnje, Biliškov Barun za divljanje traženih cijena smatra odgovornim i dio kolega u manjim ili novijim agencijama koji, kako bi privukli nove klijente, dopuštaju prodavateljima da ostave svoje nerealne cijene.
Prodavatelji se sjećaju 2011. godine, kada se nekretnine nisu tražile. No, danas je situacija drukčija, kupaca ima, ali mnogi neće plaćati tražene cijene jer su napuhane. Nije realno za stan u koji se nije ulagalo tražiti i po dvije tisuće eura za kvadratni metar
ZEMLJIŠTA
Cijene novogradnje su, smatra ona, donekle precijenjene. Primjerice, vidjela je nedavno da se za novogradnju na Sv. Duhu traži 3000 eura po kvadratu. Rastu cijene novogradnje pridonijela su skupa zemljišta i cijena radnika, no J. Biliškov Barun se čini da neki opet pretjeruju s cijenama i u tom sektoru.
- Sve je to dovelo do situacije u kojoj je u zdravom razdoblju tržišta došlo do određenog zastoja, a on utječe negativno na sve u lancu. U ponudi općenito nema puno nekretnina s normalnim cijenama, nego je puno precijenjenih. Rekla bi čak da ako se nekretnina koja je relativno u redu ne proda za tri mjeseca, onda nešto nije u redu i to je, ponavljam, uglavnom cijena - zaključuje ona.
Foto: Davor Pongračić/Hanza Media
