Povratak korijenima

Dom arhitektice pored Vrginmosta: Kuća izgrađena od gline, slame i drva kakvu niste vidjeli

 BERISLAVA PICEK/CROPIX
Projekt koji je počeo kao eksperiment, zagrebačka arhitektica Gorana Gregl dovela je gotovo do savršenstva

PROFIL

  • Info: kuća površine 100-tinjak kvadrata
  • Lokacija: zaseok kraj Topuskog
  • Vlasnica: Gorana Gregl
  • Projekt: vlasnica

Kažemo gotovo jer ističe da proces gradnje još traje. Vodimo vas u njezin dom, u zaseok u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Tisućama godina ljudi u drevnim civilizacijama nisu imali izbora nego stvarati održive nastambe. Gradili su svoje domove od prirodnih, lokalnih materijala i u skladu s tim planirali život kako bi mogli preživjeti s resursima koji su ih okruživali. Dok je održivo stanovanje bilo prva i jedina opcija dostupna generacijama, industrijska revolucija brzo je promijenila način na koji ljudi žive, rade i igraju se. Društva koja su nekoć bila utemeljena na malim selima i prostranim farmama kondenzirana su u užurbane gradove ispunjene tvornicama, stambenim zgradama i većim domovima koji crpe pretjeranu količinu energije. Stoga nije neobično da u posljednje vrijeme sve više želimo pobjeći iz te betonske krletke i vratiti se korijenima.

Zagrebačka arhitektica Gorana Gregl odlučila je napraviti baš to, vratiti se životu u prirodi.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

- Prije desetak godina suprug i ja odlučili smo kupiti zemljište u malom zapuštenom zaseoku kraj Topuskog. Parcela je bila doslovna obrasla trnjem i neprohodna. Prvo nam je trebalo neko vrijeme da sve raščistimo, a tek onda smo mogli početi graditi kuću, ali od prirodnih materijala i vlastitim rukama, jer to je nešto što je mene zanimalo od djetinjstva. Htjela sam se izravno upoznati s tim procesom - objašnjava nam arhitektica.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Jedan dio krovnog pokrova čini zeleni krov koji obiluje raznim divljim biljkama iz okolice, a drugi je dio pokriven crijepom. Zelenilo krova stapa se s terenom na sjevernoj strani kuće tako da se taj dio čita kao nastavak terena

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Iako je prošlo deset godina, proces gradnje zapravo još traje, ova kuća od stotinjak kvadrata zapravo je nešto poput Goranina umjetničkog djela u kojem je svaki detalj napravljen s punom pažnje i ručno.

- Mene zanima kompletan proces gradnje kuće od prirodnih materijala, u ovom slučaju to su zemlja, slama i drvo. Kružni tlocrtni oblik kuće bila mi je glavna postavka jer je takav oblik najusklađeniji s prirodom, ali i s našim bićem. Cijela kuća je koncipirana tako da hvata što više zimskog sunca i time najbolje iskorištava prirodne resurse za grijanje - opisuje nam Gorana.

Doznajemo da su i svi materijali za kuću došli iz okolnog područja. U procesu čišćenja parcele nakupilo se zemlje koju su poslije koristili za gradnju, bale slame su iz susjedstva, a drveni stupovi su iz obližnjeg mjesta gdje su trebali poslužiti kao stupovi za električnu energiju. Gorana je sve to pametno iskoristila kako bi uz pomoć nekoliko prijatelja i volontera sagradila svoj novi dom.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Dekorativni elementi od gline također su ručni rad arhitektice, od reljefa i niša u zidovima, obrade podova, izrade mozaika pa do namještaja, uključujući kuhinju

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

- Osnovna je konstrukcija kuće, kao i krovište, drvena. Stupovi i grede složeni su kružno, a rogovi radijalno preko njih. Između stupova su se slagale bale slame koje su potom žbukali glinenom žbukom, a ona se radi od smjese pijeska, gline i sitno sjeckane slame. Jedan dio krovnog pokrova čini zeleni krov koji obiluje raznim divljim biljkama iz okolice, a drugi dio je pokriven crijepom. Zelenilo krova stapa se s terenom na sjevernoj strani kuće tako da se taj dio čita kao nastavak terena pa kao krov doživljavamo samo središnji dio s crijepom. Time kuća djeluje manja nego što stvarno jest. Isti efekt postigla sam i poigravanjem s visinom. Bilo mi je važno da je kuća nenametljiva u okolišu. Zato je izvana minimalne visine, a iznutra, u dnevnom boravku, strop se diže do pet metara visine - opisuje nam arhitektica.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

U interijeru je želja bila dobiti što više prirodnog svjetla, što je ostvareno velikim staklenim stijenama, koje zimi ujedno omogućuju i prodor topline. Boravak se otvara prema južnom dijelu okućnice, a blagovaonica je povezana s manjom natkrivenom terasom na zapadnoj strani

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Kružni tlocrtni oblik kuće najusklađeniji je s prirodom, ali i s našim bićem, kaže vlasnica

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Gorana nam također prepričava da je proces gradnje kuće ponekad doista bio dramatičan, od rušenja pojedinih dijelova zidova do spavanja u šatoru u nezavršenoj kući.

- Kako sam radila, tako sam i učila. Gradnju sam počela kao eksperiment pa sam neke stvari isprobavala, mijenjala, usavršavala kako bih došla do najboljeg rezultata - kaže arhitektica. Kuća je orijentirana prema jugu, a sa sjevera je od hladnog vjetra štiti iskop terena. Njezina orijentacija i ostakljenje, ali i veliki staklenik, ključni su u pasivnom solarnom grijanju te donose nevjerojatnu uštedu u troškovima grijanja. Kako bi pasivno solarno grijanje bilo potpuno iskorišteno, važna je termo masa, odnosno materijali koji toplinu sunca mogu uskladištiti i polako je ispuštati tijekom noći. Glina je jedan od takvih materijala.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Između drvenih stupova slagane su bale slame koje su potom žbukane glinenom žbukom koja se radi od smjese pijeska, gline i sitno sjeckane slame

U nastavku razgovora doznajemo kako se uz ovakav tip gradnje vežu i neke neistine - poput toga da je ovakav način gradnje kuće puno jeftiniji od uobičajenih, što je zapravo zabluda, ali zahvaljujući navedenim prirodnim materijalima, ona je dugoročno isplativija zbog velikog smanjenja potrošnje energije i zdravog okruženja. Osim toga, doznali smo i jednu važnu i aktualnu stavku kad je riječ o potresima koji su pogodili obližnju Glinu i Petrinju.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

- Kuća je ostala u potpunosti netaknuta, kao da se ništa nije dogodilo, što svjedoči kvaliteti gradnje i dobro uloženom trudu - zaključuje arhitektica.

Neizostavni su i dekorativni elementi u tom domu od gline, koje je kao i sve ostalo, radila arhitektica, samostalno i ručno, počevši od reljefa i niša u zidovima, obrade podova, izrade mozaika pa do namještaja, uključujući kuhinju.

Autentična u svakom pogledu, ova kuća je živa i priča o životu na drukčiji način, a iz perspektive života u metropoli mogli bismo zaključiti da je ovo priča i o jednom boljem životu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2022 13:29