Prije odobravanja kredita banka je dužna procijeniti kreditnu sposobnost klijenta, odnosno vjerojatnost da ćete podmiriti preuzete obveze u dogovorenom roku. Kreditna sposobnost ovisi o različitim faktorima, od egzaktnog izračuna neopterećenog dijela plaće do osobne procjene bankara koji s vama razgovara.
Trenutna gospodarska situacija u Hrvatskoj s velikim brojem nezaposlenih, visinom primanja koja stagniraju te rastom stvarnih troškova građana, dovela je do toga da su banke i građani oprezniji u vezi s novim zaduživanjem.
Ugovaranje kredita predstavlja ozbiljan posao, a sklapanje poslovnog odnosa s bankom odvijat će se kvalitetnije i brže ako se za njega unaprijed pripremite. Provjera kreditne sposobnosti podrazumijeva utvrđivanje vašeg boniteta, mogućnosti dobivanja kredita i procjenu vrijednosti da ga zajedno s kamatama otplatite u ugovorenom roku. Pritom, banke propisuju uvjete za utvrđivanje kreditne sposobnosti tražitelja kredita svojim internim aktima.
Što sve utječe na kreditnu sposobnost?
Bez obzira na vrstu kredita, svaka će banka provjeriti vašu kreditnu sposobnost. U svrhu procjene kreditne sposobnosti: korisnika kredita, sudužnika i jamca, koriste se podaci o redovnim primanjima, status zaposlenja, poslodavcu kod kojeg je potencijalni korisnik kredita zaposlen, broju članova uzdržavanih osoba, bračnom statusu, redovitosti izvršavanja postojećih kreditnih obveza, potencijalnim obvezama na ime uloge jamca i sl.
Visina mjesečnih primanja i kreditna sposobnost
Da bi potencijalni dužnik zadovoljio bankovni kriterij redovite otplate, mora imati neopterećen dio redovitih mjesečnih primanja iz kojih će vraćati kredit. Mjesečna primanja potrebna za željeni kredit ovise o iznosu kredita i roku otplate. A visinu redovitih primanja banka određuje na temelju posljednje tri platne liste, potvrde HZMO-a u slučaju umirovljenika te eventualno drugu dokumentaciju o primanjima, plaćenom porezu i doprinosima unatrag šest mjeseci ili za prošlu kalendarsku godinu.
Na primjer, ako su vaša primanja manja od prosječne neto plaće u Hrvatskoj (trenutačno iznosi 5646,00 kuna), kreditno ste sposobni pod uvjetom da je trećina vaših primanja neopterećena i pokriva iznos anuiteta. Dakle, ako ostvarujete redovita mjesečna primanja u iznosu od 4000 kuna, kreditno može opteretiti trećinu primanja, odnosno maksimalan mjesečni anuitet vam može iznositi 1333,33 kuna. Dok klijent čija mjesečna primanja iznose 6500 kuna, kreditno može opteretiti sve osim dvije trećine prosječne hrvatske plaće 3764,00 kuna, a maksimalan anuitet iznosi 2736,00 kuna.
Staus zaposlenja često je eliminacijski čimbenik, a krediti se u gotovo svim bankama odobravaju osobama zaposlenim na neodređeno vrijeme.
Jeste li zaposleni u solventnom poduzeću?
Kreditna sposobnost ovisi o poslodavcu kod kojeg je potencijalni dužnik zaposlen. Jeste li zaposleni u javnom ili privatnom trgovačkom društvu, u obrtu, radi li se o malom, srednjem ili velikom trovačkom društvu? Određene banke kreditiraju samo zaposlenike javnih i velikih trgovačkih društava. Pritom je izuzetno bitno da društvo u kojem radite nije opterećeno predstečajnom nagodbom, odnosno da solventno posluje, redovito podmiruje sve svoje obveze prema državi, zaposlenicima i drugim poslovnim partnerima.
Jeste li upoznati s radom HROK-a (Hrvatski registar obveza po kreditu)?
Svaka će banka prije odobravanja kredita zaviriti u kreditno izvješće koje sadrži podatke o kreditnim zaduženjima, o redovitosti otplate postojećih obveza, instrumentima osiguranja, potencijalnim obvezama na ime jamca ili sudužnika i slično. Osim toga, trebate voditi računa i o karticama. Većina banaka pri izračunu kreditne sposobnosti uzet će u obzir i zaduživanje po revolving karticama te vam određeni iznos tog duga može umanjiti kreditnu sposobnost. Neke banke ne gledaju iznos u korištenju, već dopušteni limit po kartici.
Važno je znati da banke temeljem HROK-a određuju minimalan iznos slobodnih novčanih sredstava koji klijentu treba ostati na raspolaganju povrh svih obveza na ime vraćanja kredita. Na primjer, 1/3 redovitih mjesečnih primanja za osobe koje ostvaruju prosječnu mjesečnu plaću.
Pratite nas i dalje u rubrici Moj prvi kvadrat, a sutra doznajte koje sve instrumente banka koristi kako bi naplatila potraživanja u slučaju kada klijent prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito.
Pročitaj više o kupnji nekretnine na stranici Moj prvi kvadrat
