Na stranici www.bigrentz.com/blog pronašli smo ideje struke kako postići da zgrada nakon udara bude skoro neoštećena
Nakon što nam se tlo glavnoga grada nedavno jako zatreslo, a od tada nije prestalo pomalo podrhtavati, svi su odjednom postali zainteresirani za to kako se grade objekti koji mogu izdržati potres određene jačine.
Kad se zgrade raspadaju uslijed potresa, pri tome često odnose i ljudske živote. Baš zbog toga prijeko je potrebno da se grade objekti, bilo da je riječ o kućama ili zgradama, koji mogu podnijeti određenu jačinu udara, a to, pak, ovisi o području na kojem su građeni i koliko jake potrese ono doživljava.
Posljednjih desetljeća stručnjaci su počeli graditi na nove načine te koristiti materijale koji pridonose tome da štete budu male ili, pak, nikakve. S obzirom na to da potres oslobađa energiju koja zgradu “gura” u jednom smjeru, stručnjaci su shvatili kako moraju graditi zgrade koje će u tom slučaju same gurati u drugom smjeru. U posljednje su se vrijeme počeli sve više uvoditi u gradnju i prirodni materijali, među kojima su bambus, pa i materijali isprintani na 3D printeru... Još uvijek nije moguće napraviti zgrade koje će neoštećene izdržati snažan udar, no ideja je da štete budu što manje. Na stranici www.bigrentz.com/blog/ pronašli smo načine i neka od aktualnih razmišljanja stuke kako se to može postići.
1. NAPRAVITI FLEKSIBILNE TEMELJE
Jedan od načina da se odupre potresu je “podići” temelje iznad razine zemlje. To se napravi tako da se zgrada gradi na vrhu fleksibilnog bloka stvorenog od čelika, gume i olova. Kada se ta baza pomiče za vrijeme potresa, ti blokovi vibriraju, no struktura ostaje stabilna. Ona, naime, apsorbira seizmičke valove i sprečava ih da putuju kroz zgradu.
2. SUPROTSTAVITI SE UDARU - PRIGUŠIVANJEM
Kao što kod automobila amortizeri ublažavaju svaki udar, tako je i kod zgrada. Svojevrsni amortizeri smanjuju snagu udara potresa i pomažu zgradi da uspori kretanje. To se može postići na dva načina: jedan je da se između katova postavi svojevrsni prigušivači, a drugi je da se zgrada tretira kao klatno. U zgradu se postavlja velika kugla, koja je čeličnim kabelima povezana s hidrauličnim sustavom na vrhu zgrade. Kada se zgrada počne micati, lopta djeluje kao klatno i kreće se u suprotnom smjeru, kako bi je stabilizirala.
3. ZAŠTITITI ZGRADU OD VIBRACIJA
Istraživači eksperimentiraju s načinima kako bi zgrade mogle u potpunosti “odbiti” udar potresa. Riječ je o inovaciji koja se naziva “seizmički plašt nevidljivosti” i koja zapravo predviđa da se oko zgrade stvori svojevrsni plašt, koji se sastoji od stotinu koncentričnih plastičnih i betonskih prstenova, koji se potom zakopavaju najmanje metar ispod temelja zgrade. Ideja je da, kada seizmički valovi uđu u prstenove, oni se zapravo moraju “preseliti” u vanjske prstenove, kako bi lakše putovali. Rezultat je da se oni zapravo usmjeravaju dalje od zgrade i raspršuju u tlu.
4. OJAČATI GRAĐEVINSKU STRUKTURU ZGRADE
Da bi izdržale udar, zgrade moraju preusmjeriti sile koje prolaze kroz njih tijekom potresa. Mnogo je načina kako se to može postići: zidovi koji se smiču, poprečni nosači, otporni okviri, zidovi koji su podržani dijagonalnim ukrštenim protezama, čelične grede koje dobro podnose udare...Vodoravni okviri prenose snagu udara na stupove i zidove, a izgradnjom zidova koji se smiču zapravo se osigurava da takvi zidovi “primaju” na sebe podrhtavanje, pa ono manje pogađa temelje.
Tu su i otporni okviri, koji održavaju spojeve krutima, a istovremeno omogućavajući da se struktura zgrade savija, zbog čega on ne puca. Futuristički materijali kao što su bambus i superelastične legure koje pamte oblik (engl. Memory Alloy) fleksibilni su i zadržavaju oblik. Sve to apsorbira dio snage udara, i zbog toga zgrada bolje podnosi snagu potresa.
