Nakon stoljeća obrambene, stambene i povijesne transformacije, objekt je dobio novi život, a ističe se nizom sačuvanih autentičnih elemenata
U drugoj polovici 15. stoljeća osmanska se osvajanja sve češće šire na splitsko područje. Počinju prvi prodori i pljačke Turaka, a nakon pada Makarske 1499. godine prijetnja postaje stvarna i obližnjim otocima. U svrhu obrane otoci se, među kojima je i Brač, užurbano fortificiraju: grade se fortifikacijski sustavi s kamenim utvrdama, odnosno kašteli s puškarnicama.
Prva kula u Pučišćima na Braču podignuta je 1467. godine, a luka je tijekom 16. stoljeća bila zaštićena s čak 13 renesansnih kaštila sagrađenih neposredno uz obalu, zbog čega se Pučišća često nazivaju i "lukom kula". Danas ih je, međutim, sačuvano samo pet, a ostali su urušeni ili uklopljeni u kasnije stambene objekte. Jedan od sačuvanih je i kaštil Marinović, smješten na južnoj strani pučiške obale, odmah iza današnje župne crkve.
S prestankom ratnih opasnosti ta je kula izgubila svoju vojnu funkciju te postala dio palače obitelji Dešković, današnjeg hotela Puteus. Kasnije je prešla u ruke obitelji Pinezić i dobila stambenu namjenu, a oko 1900. godine kupnjom dolazi u vlasništvo obitelji Marinović, čije ime nosi i danas.
Zahvaljujući vlasniku Hrvoju Marinoviću, arhitektu po struci, renesansna je kula obnovljena te se danas ističe nizom sačuvanih autentičnih elemenata.
U podrumskom dijelu kaštila smještena je gustirna, s ikoničnom krunom bunara koja se nalazi u prizemlju i predstavlja jedan od najupečatljivijih elemenata prostora. Gustirna podsjeća na vrijeme kada je kula, uz obrambenu, imala i jasnu egzistencijalnu ulogu - osiguravanje vode i opstanka u nesigurnim vremenima.
Zimski broj magazina D&D je u prodaji! Ne propustite ga nabaviti danas. Dar čitateljima: ukras
Kaštil Marinović jedini je od pet sačuvanih renesansnih kula u Pučišćima koji završava monumentalnim križnim kamenim svodom nad drugim katom, što ga čini posebno vrijednim primjerom fortifikacijske arhitekture tog razdoblja. Uz to, sačuvano je i nekoliko puškarnica s karakterističnim otvorima u obliku suze, kao i jedna kamena ušica gotičko-renesansnog oblikovanja, rijedak i dragocjen detalj koji svjedoči o povijesnom kontinuitetu ovoga objekta.
Prva poznata obnova kaštila Marinović provedena je 1962. godine nakon snažnog potresa koji je pogodio područje Makarskog primorja i ostavio ozbiljna konstruktivna oštećenja na brojnim povijesnim građevinama. Iako je tadašnja sanacija omogućila nastavak korištenja objekta, s vremenom su se nagomilala nova oštećenja i problemi.
- Prije posljednje obnove kaštil je bio u relativno lošem konstruktivnom stanju, s potpuno zapuštenim interijerom i snažno začađenim križnim svodom iz kojeg su se mjestimice odvajali i otpadali kameni dijelovi. U takvom stanju obnova više nije bila pitanje estetske želje, već nužnost očuvanja građevine - govori Marinović, koji s Anom Tomšić potpisuje projekt rekonstrukcije.
U sklopu prethodne obnove u gornjoj trećini volumena postavljene su križne čelične zatege s ciljem dodatnog ukrućivanja konstrukcije. Tijekom aktualne obnove te su zatege dorađene i zaštićene protupožarnim premazima, čime je osigurana njihova dugoročna stabilnost i sigurnost, ali i usklađenost s današnjim tehničkim standardima.
Radovi su počeli prije četiri godine te su se obavljali postupno, uz velik naglasak na očuvanje izvornih elemenata. Najdulje je trajala obnova križnog svoda, jednog od najsloženijih i najvrjednijih dijelova građevine.
- Kameni križni svod obnovljen je s posebnom pažnjom: skinute su stare fuge, kamen je pjeskaren i nanovo fugiran, a isti je postupak primijenjen i na zidovima drugoga kata. Unutarnja lica zidova u prizemlju nije bilo potrebno ponovno fugirati, čime je sačuvana izvorna tekstura i patina prostora. Svjesno je ostavljena patina kamenih vjekova, a sačuvana je i postojeća stolarija na prvom i drugom katu - objašnjava.
Tehnički najzahtjevniji zahvat odnosio se na horizontalnu konstrukciju iznad prvog kata, odnosno na pod drugoga kata.
- Dotrajale grede stare više od 500 godina nije bilo moguće mijenjati zbog opasnosti od urušavanja čitavog sustava. Umjesto toga, između postojećih greda dodane su čelične traverze H profila koje su u potpunosti preuzele nosivu ulogu, dok su izvorne grede kemijskim premazima zaštićene od daljnjeg propadanja i kao takve konzervirane - naglašava.
Jedan od najzanimljivijih trenutaka u procesu obnove bilo je rušenje pregradnog zida od drvenih dasaka te postavljanje nove staklene pregrade, koju je izradio obrt MASIV GLASS iz Sinja.
- Tom intervencijom postignuto je dodatno osvjetljenje uskog i skučenog stubišta te novi pogled sa stepenica prema kupaonici, čime se stvara dojam prostranosti i suvremenosti. U kupaonici je vrijedan zidni mozaik od školjaka te zidovi obloženi poliranim kamenom tipa "Veselje" - kaže Marinović.
Budući da su sve vertikalne komunikacije u kuli bile oronule i propale, izrađene su nove od čelika s drvenim gazištima, čime je postignut sklad suvremenih materijala i povijesnog okruženja.
Obnova baštine: Kuća dide Marka - raritet u staroj gradskoj jezgri Trogira
Konstruktivne radove na zategama i čeličnim dijelovima konstrukcije izveo je Darko Delija iz Brnaza, a sve kamenarske radove izveo je pučiški kamenoklesar Vinko Drpić pod nadzorom arhitekta Marinovića.
Ukupna stambena površina kule iznosi oko 62 četvorna metra, a funkcionalna organizacija prostora jasno je definirana po etažama. U prizemlju je smještena blagovaonica s malom kuhinjom, a najzanimljiviji element prostora jest bucal gustirne u podrumu ispod blagovaonice. Gustirna je i danas u funkciji, a njezina zapremnina iznosi oko 25 kubičnih metara.
- Namještaj je biran pažljivo kako ne bi konkurirao postojećim zidovima, gustirni i drvenim gredama, koje prostoru daju poseban ugođaj - kaže Marinović.
Na srednjoj etaži nalaze se kupaonica i velika kuhinja, koja nije bila predmet ove obnove jer je bila u dobrom stanju. Posebnu vrijednost ima kameni mozaik na podu kuhinje, koji je 1960-ih godina izradio Luka Marinović, rođen upravo u ovom kaštilu, čime se dodatno naglašava obiteljska i emotivna povezanost prostora.
Na drugom katu, nadsvođenom križnim renesansnim svodom, nalazi se dnevni boravak s izlazom na ravni krov. Namještaj je i ovdje pažljivo biran, a u prostoru dominiraju brodski elementi.
- U interijeru su brižno odabrani detalji poput makete kultnog jedrenjaka Santa Marija, koji je 1492. uplovio u Novi svijet, te kamenog reljefa Da Vincijeve "Posljednje večere" interpoliranog u zid blagovaonice jer su i Da Vinci i Santa Maria suvremenici kaštila Marinović - kaže.
Za kraj otkriva kako kulu nije namijenio u turističke svrhe, nego je obnovi pristupio u svrhu povremenog korištenja za vlastite potrebe. Time je ovaj kaštil, nakon stoljeća obrambene, stambene i povijesne transformacije, ponovno dobio život koji poštuje njegovu prošlost, ali mu omogućuje trajanje u sadašnjem vremenu, i to uz pomoć Silvije Marinović, umirovljene nastavnice francuskog i hrvatskog jezika. Naime, ona je još jedina živuća osoba sa starim prezimenom Marinović u Pučišćima, koja tijekom cijele godine brine o staroj kući i obnovljenoj kuli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....