Pitanje mentalnog zdravlja osvojilo je posebno mjesto na pozornici pandemije. Osjećaj nelagode, napetosti, zabrinutosti i sve većeg stresa i straha, simptomi su modernog doba koje je pandemija samo izgurala na površinu. U Hrvatskoj je pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom pandemije doživjela svaka treća osoba. Poremećaji u spavanju i prehrani, povećana konzumacija alkohola i pojačavanje kroničnih oboljenja, samo su neki od popratnih simptoma s kojima su se ljudi iznenada nosili, izolirani i usamljeni u svoja četiri zida. Jesmo li si mogli olakšati mjesece izolacije s premještajem pokućstva? Bi li nam odnosi s ukućanima bili bolji s određenim teksturama u zajedničkim prostorima? Bismo li bili produktivniji s drugačijim bojama u domu?
Da! Brojna istraživanja u tek uspostavljenom znanstvenom području sva potvrđuju da naš okoliš, pogotovo interijer doma i poslovnog prostora, imaju snažan učinak na nas – od raspoloženja do ponašanja. Dizajneri interijera, arhitekti i psiholozi raspolažu nizom zapažanja koje su struke godinama čuvale kao nepisana pravila. No, sve veći broj stručnjaka u području psihologije dizajna i okolišne psihologije ispituje granice tog utjecaja i kako ih primijeniti za bolji, sretniji i zdraviji život.
U dijalogu sa svojim domom
Što je ključno u uređenju doma i kako ga maksimalno prilagoditi sebi i svojim potrebama, upitali smo psihologinju i geštalt psihoterapeutkinju Saru Reljica Kostić. Diplomu i prva radna iskustva ostvarila je u Padovi gdje je krenula razmišljati o estetici kao doživljaju sebe i svijeta, izražaju emocija i identiteta kroz ono što odijevamo ili što nas okružuje. Kao stručnjakinja i kao sugrađanka koja upravo prolazi kroz uređenje svog novog doma, s nama je podijelila ključne smjernice kako od četiri zida napraviti pravu oazu mira i stabilnosti.
- Mi smo u konstantnom dijalogu s našim domom. Kada obitavamo u nekom prostoru, mijenjamo ga prema svojim potrebama, a on istovremeno utječe na nas. Imati prostor koji nas podržava, daje ono što nam treba, sviđa nam se i predstavlja nas - naglašava Reljica Kostić - jedna je od ključnih stvari za poboljšanje kvalitete života.
Danas živimo, prema njezinom mišljenju, u jednom bipolarnom vremenu. Dok se nosimo s manijakalnim iskustvom ubrzanog, zamjenjivog i uvijek dostupnog, depresija raste u sjeni kroz gubitak doticaja i povezanosti sa sobom, društvom i okolinom.
- Stoga je važno tu i tamo stati. Što osjećamo kada smo sami sa sobom, dok smo s drugima i dok smo u prostoru u kojemu boravimo? - upozorava psihologinja. - Može li djelovanje na naš dom potaknuti promjene i u našem životu? Može li dobrostanje našeg doma poboljšati i naše psihofizičko zdravlje? Može! Kahlil Gibran, libanonsko-američki pjesnik i slikar, rekao je da je kuća naše najveće tijelo. Vrijeme je da se povežemo – zaključuje.
Što je do sada potvrdila znanost?
Sve veći interes za ova pitanja inicirao je rastući broj istraživanja o interijera na naše ponašanje, emocije i zdravlje općenito. Jasno odijeljen privatni od zajedničkog prostora, veća količina dnevnog svijetla, visoki stropovi, pažljivo balansirane boje, samo su neki od primjera kako unaprijediti svoj interijer i psihološko dobrostanje.
Na primjer, velika je razlika između prirodnog i umjetnog svjetla. Istraživanja posljednjih godina pokazuju kako prirodno svijetlo može povećati razinu energije, poboljšati nam raspoloženje i čak povećati moral i optimizam. Sve to vodi ka većoj produktivnosti, a i povišenoj vjerojatnosti da ćemo za rješavanje problema pronaći novu perspektivu i rješenje. Umjetna rasvjeta, s druge strane, koja podrazumijeva fluorescentnu i usijanu bijelu, smanjuje razinu fizičke i emocionalne energije. Opće je poznato da dnevno svjetlo igra važnu ulogu i za naš endokrini i živčani sustav koji su direktno povezani s unutarnjom regulacijom fizioloških procesa i emocionalnom stabilnošću.
Teksture su pak sasvim drugačije. Osjećaji koje pobuđuje primarno ovise o asocijacijama koje pobude. Ovisno o našem raspoloženju i emocijama prilikom prvih susreta sa specifičnom teksturom, vidom ili opipom, kasniji susreti pokrenut će slična emocionalna stanja. Repetitivne teksture generalno lakše percipiramo i češće pobuđuju pozitivne emocije. To se primarno odnosi na uzroke koji podsjećaju na morske valove ili biljke jer ih prirodno povezujemo s mirom i zadovoljstvom. Ova su saznanja dovela do velikog porasta korištenja tekstura u dizajnu interijera.
Organizacija predmeta u domu postala je gotovo jednako važna kao pitanje dekora. Prostorije s intuitivnom organizacijom spremišnog prostora, lakom prohodnosti i strukturom koja podržava druženje i razgovor podižu nam raspoloženje, pružaju mir i stabilnost. Apsolutna neorganiziranost prostora, brojnost predmeta u prostoriji i vidljivi nedostatak održavanja većih komada namještaja, kada u pitanju nije kreativni nered, kod mnogih uzrokuje ili povisi razinu tjeskobe. Razlog je tome, zahtjevna i ubrzana svakodnevica. Dolaskom doma od takvog se kaosa želimo skloniti, tražimo sklad i harmoniju. Uređeni prostori smanjuju stres, krvni tlak i poništavaju simptome tjeskobe i depresije. Sjetite se samo knjige Marie Kondo Čarolija pospremanja koja će vam promijeniti život o japanskoj umjetnosti pospremanja koja je objavljena u 30 zemalja i instantno postala #1 bestsellerom New York Timesa.
Preuređenje doma kao terapija
- Kod životnih promjena izmjene u domu mogu biti terapeutske. Bilo da se radi o preseljenju, rastavi, smrti člana obitelji ili dolasku novog, odrastanju djeteta ... promjena i prilagođavanje interijera nudi prihvaćanje i priznavanje onoga što jesmo – objašnjava Reljica Kostić. Ono je poput emocionalnog ventila koji mnogima danas nedostaje jer ne znaju kako se nositi s vlastitim osjećajima.
- Mnogi ljudi nemaju dovoljno iskustva s emocijama pa kad se nove pojave, potiskuju ih, napadaju i prekomjerno reagiraju. Nemaju naviku osjećati i emocionalno se izraziti - otkriva psihologinja najveći izazov Hrvata koji je ustvrdila tijekom 15 godina rada. Objašnjava da ono što proživljavamo postaje težina koja se manifestira kroz tjeskobu, panične napadaje, depresiju što su ujedno i najčešća stanja radi kojih ju mnogi posjećuju.
Kako bismo se suočili s takvim problemima, ali i mnogim drugim u životu, najzdravije je okrenuti se stvarima koje su u našoj kontroli i našim mogućnostima. Stvarima koje će na koncu biti dio našeg osobnog rasta.
Granice su važne, ali moraju biti fleksibilne
Način na koji gradimo svoj identitet najlakše je razumjeti kroz sličnosti i razlike koje prepoznajem i sami kreiramo u odnosu prema drugima i našoj okolini. Za takav je proces nužna redovita interakcija s ljudima, kako s ljudima kakvima želimo biti pa tako i s onima od kojih se želimo razlikovati.
Međutim, tijekom izolacije i pandemije, imali smo jasne zidove između nas i drugih. One nisu bile fleksibilne, nisu nam dopuštale izmjene i dinamičnost koja nam je potrebna i time se nismo mogli razvijati i rasti. Osoba se ne može osjećati živom, napominje psihologinja, jer ne postoji drugi od kojeg bi se razlikovala.
- Mi postojimo kroz odvajanje sebe od drugih i kroz povezivanje sebe s drugima. To su dvije osnovne funkcije granica. Efikasne su granice fleksibilne, protežu se od otvorenosti do zatvorenosti i kao takve zahtijevaju našu svijest o nama samima. Aktivnim izmjenama u tom području rastemo i razvijamo se - pojašnjava psihologinja i dodaje kako dom mora pratiti putanju našeg života. Inače se osjećamo nekomotno u vlastitom domu.
- Važno je upamtiti da svatko ima drugačije potrebe i drugačije doživljaje prostora. Netko će se ugodnije osjećati u prostorima koji dišu jednostavnošću i prostranošću, dok taj isti prostor drugoj osobi može potaknuti osjećaj usamljenosti i nesigurnosti. Maleni prostori nekome mogu osigurati osjećaj zaštite, dok drugima uzrokuju klaustrofobiju. Svjetlost i veliki prozori jednoj osobi nude osjećaj povezanosti s ostatkom svijeta, a drugoj osjećaj intruzije u privatnost. Dom može biti isključivo prostor za boravak najuže obitelji ili otvorenih vrata za svakoga. Nekome je bilje život, a drugome osjećaj nesposobnosti brige za druge – pojašnjava psihologinja i zato je ključno postaviti si sljedećih pet pitanja pri uređenju doma.
