Lana Mihaljinac Knežević iz agencije Zagreb West, Jasna Biliškov iz agencije Biliškov i Dubravko Ranilović iz Kastela, ujedno i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK donose nam svoja predviđanja o stanju na tržištu nekretnina za godinu koja dolazi.
Prošla, 2017., bila je godina djelomičnog oporavka tržišta nekretnina, no svi naši sugovornici dosad upozoravali su da nije riječ o procvatu ili znatnom rastu prodaje. Rast se bilježi u Zagrebu i drugim područjima usko vezanim uz turizam. Lana Mihaljinac Knežević iz agencije za nekretnine Zagreb West slaže se s tim i ističe da je u nekim dijelovima Hrvatske situacija kritična.
INVESTICIJE
- Recimo, u Slavoniji i Lici potražnje nema gotovo uopće, a cijene padaju. Imamo vrlo raslojeno i geografski diferencirano tržište. Važno je dobro analizirati razloge za porast cijena i transakcija u određenim dijelovima zemlje i biti realan. Činjenica je da se prave strukturne i političke reforme koje bi osigurale dugoročan, progresivan ekonomski rast i oporavak društva nisu dogodile. Npr. nema investicija u infrastrukturu i reformi koje bi stimulirale nerazvijene dijelove države, koje bi ih učinile atraktivnima za život obitelji. Čeka nas i rasplet dvije velike krize, one s Agrokorom i demografske, što su dvije teme o kojima se u javnosti ne govori dovoljno transparentno - ističe.
Dubravko Ranilović predviđa da će se u 2018. nastaviti rast.
- Taj rast će se manifestirati u manjem povećanju broja transakcija na nivou cijele Hrvatske i manjem porastu cijene nego ove godine. Tako ne očekujemo da će svaki mjesec sljedeće godine biti u plusu, a posebno ne očekujemo će se sve nekretnine koje se pojave na tržištu uspjeti prodati - objašnjava i dodaje da se ne očekuje ni nekretninski balon razmjera koji je bio prije 2008 godine.
- Svakako treba biti oprezan jer se uočavaju neka postupanja investitora prema već viđenom obrascu. Veliki osigurač će biti procjena banaka koje neće financirati tržišno neprihvatljive projekte, a i nekretninska struka ima ipak veći utjecaj nego početkom ovog stoljeća. Kad se ulazi u projekt, treba predvidjeti stanje tržišta na kraju projekta nakon proteka od dvije godine te svakako treba imati na umu da je Hrvatska ipak malo tržište s malim brojem potencijalnih kupaca na godišnjoj razini unatoč činjenici da gotovo 20 % kupaca stambenih nekretnina čine stranci koji traže drugi dom - kaže Dubravko Ranilović.
Jasna Biliškov, pak, smatra kako je dobra vijest i odgoda poreza na nekretnine koji se najavljivao za početak ove godine.
OPREZ
- To je svakako dobro jer je i to ulijevalo nesigurnost na tržištu. Situacija na tržištu nekretnina usko je povezana s gospodarskom situacijom u Hrvatskoj, odnosno u Europi. Dokle god vlada pozitivna energija u gospodarstvu i društvu općenito, nekretninski kotač će se okretati, rast će potražnja i broj transakcija. Ipak, poučeni ekonomskom krizom od 2009. godine, kada su se mnogi opekli, a poneki i izgorjeli, opreza nikad dosta, a svi sudionici tržišta nekretnina, od prodavatelja, kupaca, investitora, građevinara, posrednika moraju biti realni i zadržati ‘hladnu glavu’ - upozorava Jasna Biliškov.
Lana Mihaljinac Knežević kaže da trenutačno ne možemo točno predvidjeti što će se događati u 2018.
- S predviđanjima moramo biti oprezni. Svakako više nema razloga za crne prognoze, ali ni prevelikog za slavlje, radi izostanka suštinskih reformi koje bi osigurale održiv ekonomski razvoj, bez kojega ne može biti dugoročne stabilnosti na tržištu nekretnina. Važno je da svi akteri na tržištu budu optimistični, ali i pragmatični, a da država radi s ciljem razvoja svih segmenata društva i ekonomije - objašnjava Mihaljinac Knežević i dodaje kako je važno da se postigne sinergija između mjera koje donosi država i svih sudionika na tržištu nekretnina.
LEKCIJE
- Nadajmo se da će i država i investitori primjenjivati neke lekcije naučene iz krize i drugih situacija. Kad je riječ o investitorima, bilo bi važno da se nastave primjenjivati dobro poznata pravila lokacije i kvalitete gradnje, ali bi još važnije bile sofisticiranije analize tržišta. Bez takvih analiza nema dugoročnog, održivog razvoja tržišta - ističe i dodaje da bi se analizama trebale točno definirati cijene po kojima je tržište spremno dugoročnije apsorbirati nekretnine te vrste nekretnina koje tržište zaista traži i treba.
- Trebale bi uzimati u obzir, među ostalim, i platežnu moć građana i demografsku situaciju na pojedinom dijelu tržišta. Ono što je sigurno je da se u Zagrebu neće više dugo moći prodavati novogradnja po cijeni višoj od 2500 eura/m2 jer jednostavno nema toliko kupaca za takve nekretnine. O takvim se cijenama, čak niti približno, ne može govoriti u područjima države koja doživljavaju demografski i ekonomski kolaps - kaže.
- Nadajmo se da će država također zauzeti analitičan stav i poraditi na razvoju dugoročne politike stanovanja, koja bi dala podršku stanogradnji. Kratkoročne, na brzinu osmišljenje mjere za političko poentiranje loše utječu na tržište. Samo će se dugoročnim, dobro pripremljenim mjerama i subvencijama, koje su segmentirane prema geografskoj lokaciji i sadržavaju socijalne elemente, a popraćene su razvojem infrastrukture, dodatnim poreznim olakšanjima i drugim reformama, moći postići održiv razvoj tržišta - zaključila je Lana Mihaljinac Knežević.
Foto: Shutterstock
