Tristo i deset zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita do četvrtka poslijepodne podneseno je u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama. Manje je prijava nego lani, ali natječaj je otvoren i idući tjedan, a prema potrebi i dulje pa je teško još donijeti zaključke o odazivu. Naime, manji broj zahtjeva posljedica je više razloga.
PROSJEK 3,4
Podnošenje zahtjeva je ove godine posloženo drugačije te nije bilo razloga da se svi skupe prvi dan jer osigurana sredstva nisu limitirana. Također, subvencije za velike gradove kao što je Zagreb značajno su manje ove godine nego lani, a upravo je za njima prethodno bila najveća potražnja. Natječaj i uvjeti koji su ove godine ponuđeni kvalitetniji su od prošlih, no prošli je natječaj imao bolji tajming jer je došao u trenutku akumulirane potražnje. Od ove su godine postroženi i uvjeti dobivanja kredita, iako su kamate u mjeri slične lanjskima, u prosjeku su sada 3,4.
Ova je mjera, prema najavama nadležnih institucija, prvenstveno trebala imati svrhu poticanja ostanka mladih ljudi, odnosno obitelji u nerazvijenijim područjima prema indeksu razvijenosti. Pravi odgovor o uspješnosti ovog vala subvencioniranih kredita odnosit će se zapravo na tu stavku, kada se skupe ukupni podaci podnositelja iz takvih područja Hrvatske. Podsjetimo, subvencije stambenih kredita uvedene su nakon ukidanja oslobođenja poreza za prvu nekretninu, za čime mnogi “pate” jer se smatra da je to zapravo bilo najbolje jer je zahvaćalo sve. I u prvom i u drugom valu subvencija stambenih kredita često se događalo da mnoge mlade obitelji iz nekog razloga ne koriste tu mjeru. Primjerice, jer nije moguća u prvim godinama uvećana uplata kredita.
Niz stručnjaka već godinama upozorava da te mjere nisu ozbiljne mjere stambenog zbrinjavanja potrebitih te da bi trebalo uvesti trajne i vrlo poticajne mjere, kao što su stambene zadruge u Austriji ili stambeni krediti od 1 posto za mlade koji se nude u nizu europskih zemalja. S obzirom na odlazak mladih iz Hrvatske, otvoreno je pitanje bismo li po takvim mjerama zapravo trebali prednjačiti u Europi.
Agenti za promet nekretninama mjesecima su upozoravali da će mjera subvencioniranja kredita podići cijene na tržištu nekretnina uoči samog roka i dijelom blokirati tržište u istom razdoblju. Cijene nekretnina u Zagrebu rastu već neko vrijeme iz niza razloga, od kojih je samo jedan bio i taj.
“Vezano uz interes građana za mjeru subvencioniranja stambenih kredita, ali i cijene nekretnina, moramo napomenuti kako smo svjesni da je ova mjera za neke mlade obitelji jedini način za rješavanje stambenog pitanja”, stoji u dopisu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
U Ministarstvu napominju kako većina građana koji se ovih dana prijavljuju već otprije ima potrebu za kupnjom stana ili kuće ili, pak, planiraju graditi kuću. Isto tako, otprije imaju dogovorenu kupnju nekretnine, kao i cijenu.
RAST CIJENA
Stoga je neshvatljivo da ljudi koji se godinama bave posredovanjem u prodaji nekretnina isključivo ovu mjeru vide kao jedinog krivca za rast cijena nekretnina i pritom, za razliku od ekonomskih stručnjaka, ne uzimaju u obzir niz drugih čimbenika te samim time i porasta potražnje za nekretninama, posebice u urbanim središtima”, piše Ministarstvo. “U Zagrebu, ali i pojedinim dijelovima Hrvatske, posebice tamo gdje je snažno prisutna turistička djelatnost, bilježimo i konstantan rast cijena nekretnina, ali prije svega zbog ponude i potražnje”, dodaju u Ministarstvu.
Rok subvencioniranja produljen je s četiri na pet godina, a za svako rođeno dijete subvencioniranje se produljuje za još dvije godine. Ova mjera ponavljat će se do 2020. godine. U konačnici subvencije, zaključuju u Ministarstvu, ali i druge mjere stambene politike, kao što su gradnja POS stanova, imaju u paketu isključivo pozitivne efekte na sve sugrađane. U Ministarstvu očekuju do 2000 prijava do kraja idućeg tjedna.
ENERGETSKA OBNOVA
Prijavljeno još 311 projekta zgrada javnog sektora
U dva dana novog ciklusa natječaja prijavljeno je novih 311 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora za koje se iz Europskog fonda za regionalni razvoj bespovratno traži gotovo 750 milijuna kuna.
Do 5. rujna ove godine održane su 63 informativne radionice na kojima je sudjelovalo više od 2000 potencijalnih prijavitelja i korisnika projekata energetske obnove zgrada javnog i stambenog sektora.
Podsjetimo, poziv za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora raspisan je krajem 2017., a otvoren za prijave početkom 2018. godine. Raspoloživa alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu tada je iznosila 380 milijuna kuna, a dio tadašnjih prijava ulazi u drugi ciklus natječaja. Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupni iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u vrlo je kratkom razdoblju dosegnuo 200 posto od ukupnog raspoloživog iznosa te je poziv privremeno obustavljen do 4. rujna ove godine. Na poziv je primljeno ukupno 759 prijava, 448 prijave u prvom krugu i 311 prijava sad u drugom krugu.
SRĐAN VRANČIĆ/HANZA MEDIA
