Veliki investicijski zamah u istarske vinarije ove godine je odlična vijest ne samo za vinoljupce, već i za one koji vole zanimljive i lijepe arhitektonske projekte. Sigurno se među njima ističe rješenje koje si je zamislila obitelj Radovan iz malog mjesta Radovani kraj Poreča. Tijekom iduće godine otvorit će novi podrum koji niče u sklopu njihove sadašnje vinarije i obiteljskog imanja, ali i kušaonicu koja će izaći iz okvira sadašnje male istarske konobe s ognjištem. Novim projektom skroz mijenjaju koncepciju uživanja u njihovim vinima jer je ideja da degustacije budu većinom u opuštajućem mediteranskom vrtu s divnim zalascima sunca. Moderno je osmišljen i unutrašnji prostor koji će također nuditi prostor za kušanje vina, ali i posebna događanja i proslave s privatnim chefom.
Ideju za novi podrum im je prije puno godina predočio ugledni zagrebački arhitekt Silvije Novak iz studija 3LHD, a aktualni projekt potpisuje arhitektonski studio Metrocubo iz Pule. Idejni projekt hortikulturnog uređenja osmislio je zagrebački OpOp studio, a dizajn interijera Eni Jekić iz tvrtke Alt.
- Proširujemo sadašnji podrum i dodajemo nove dijelove. Dio proizvodnje će nam sada bio ispod zemlje što dosad nije bio slučaj. Iznad zemlje ne dodajemo nove krovove, nego smo koristili stare nadstrešnice. No, cijeli smo prostor uljepšali. Ukupna investicija je 12 milijuna kuna. Sadašnji stari dio podruma postat će degustacijska sala. A degustacije ćemo imati u tom zatvorenom dijelu, ali i u novom prostoru u vrtu - ističe Ana Radovan.
Uz vanjsku salu za degustacije u staklu, Radovani će imati i posebnu salu u sadašnjem podrumu za 14 osoba za posebne proslave i team buildinge uz gostujuće chefove. Bit će to ekskluzivna ponuda ovog podruma koji proizvodi malvaziju, chardonnay, sauvignon blanc, merlot, refošk i cabernet sauvignon, a nedavno su posadili i cabernet franc. Kada završe cjelokupnu investiciju, imat će modernu salu za degustacije za 40 ljudi plus 40 ljudi u vrtu. Površina podruma je 870 kvadrata.
Arhitekt Željko Mohorović iz studija Metrocubo ističe da je kod projektiranja prije svega bilo potrebno dobro funkcionalno postaviti podrum, a to znači ozbiljno proučiti cijeli proces proizvodnje vina od ulaska grožđa do izlaska gotovog proizvoda iz građevine.
- Kako je parcela relativno mala, za takvu količinu funkcija i željeni kapacitet to je bilo dosta izazovno. Puno smo naučili jedni od drugih, kako mi od investitora, tako i oni od nas te je projekt zapravo proizvod te zajedničke suradnje - njihovih potreba te arhitektonskih i prostorno planskih mogućnosti. Veći dio podruma smješten je pod zemljom i ozelenjen sa zelenim ravnim krovovima na kojima se nalazi javni prostor isprepleten u niz funkcija. Vidljivi građevni dijelovi podruma u kontaktu sa terenom planiraju se oblagati lokalnim kamenom po principu suhozida te se time dodatno stapaju s okruženjem u kojem se nalaze. Na ravnom krovu se nalaze dva staklena paviljona s velikim nadstrešnicama te su oni direktno povezani sa vanjskim vrtom čime se gubi granica između vanjskog i unutarnjeg prostora. Povrh svega se nalazi nadzemni objekt na dvije etaže koji je oblikovanjem i kosim krovom povezan s ostatkom naselja. To je veoma kompaktna i složena građevina s puno različitih funkcija smještenih na tri različita nivoa i dobro uklopljena u postojeći kontekst - objašnjava nam Mohorović.
Naglašava da je unutarnji ostakljeni prostor vinoteke direktno povezan s vanjskim vrtom te je to prostor u kojemu će vanjski korisnici najčešće uživati.
- Međutim, to nije jedino što je moguće posjediti. Cijela građevina je povezana s jednom kružnom vezom kako bi se sa stručnim razgledavanjem popratio cijeli proces od ulaska grožđa, obrade, spremanja u bačve, punjenje u boce ili pak smještanje na odležavanje u barrique ili arhivu s odabranim vinima - ističe Mohorović.
Posebna će biti i hortikultura pri čemu će ovaj podrum biti izniman. Naime, Radovani su zamislili da se većina kušanja odvija na vanjskom prostoru. Ana nam kaže da im je cilj primati individualnu klijentelu, a ne velike grupe koje dokaze autobusima.
- Ovo nije tipična vinarija kakve ćete primjerice naći u Italiji. Mi želimo da se svaki gost osjeća ugodno i kao kod kuće. Zato nećemo imati nigdje visokih stolova jer su oni neudobni i tjeraju vas da idete dalje. To je predviđeno za okretanje velikih grupa. Mi smo više išli na lounge varijantu i zahvalu našim stalnim kupcima od kojih i živimo. Želimo da se kod nas dobro osjećaju. Fokusiramo se na individualce, a ne na masu. I s dizajnom interijera smo to pokazali. Naša ciljna skupina su četrdeseto i pedesetogodišnjaci, gosti koji ciljano dolaze na ovakvo mjesto, odnosno vinski znalci, ističe Ana Radovan.
A vrt vinarije Radovan zamišljen je kao prostor hibridne namjene s dva komplementarna, ali istovremeno različita programa, proizvodnjom vina i uživanja u vinu, pojašnjava nam Željko Radišić iz OpOp Studija.
- Primarna ideja ili želja je bila oblikovati ambijent koji će ispuniti potencijal te iznimne lokacije. Unapređenjem i očuvanjem zatečenih kvaliteta, posebno prekrasnih vizura prema moru, takav će prostor pružati doživljaje kroz sva godišnja doba, i služiti kao mjesto promocije vinske kulture i tradicije obitelji Radovan. Unutar ograničenog prostora stvorene su dvije isprepletene cjeline koje omogućuju tu interakciju - govori nam Radišić. Objašnjava nam da oblikovanje biljem, uz topografiju, u ovom slučaju žardinjere, predstavlja glavnu komponentu koju koriste krajobrazni arhitekti u većini projekata kako bi organizirali prostor i riješili funkcije datog programa.
- Ni ovaj projekt nije bio iznimka, a korišteni su elementi proizašli iz tehničkih zahtjeva građevine. Naime, glavnina vrta smještena je na krovu proizvodnih vinskih podruma. Kako bi se postigla dovoljna dubina za intenzivno ozelenjavanje, izdignute su kružne metalne žardinjere koje omogućuju sadnju višeg bilja pomoću kojeg su odvojene privatne boravišne niše. Uz autohtone, odabrane su i biljne vrste prilagođene budućim klimatskim uvjetima, smanjenih su zahtjeva za vodom i održavanjem te ispunjavaju estetsku komponentu pa tako uz npr. masline i ladonje, nalazimo i razne sukulente te ukrasne trave. Osim estetske komponenete u krajobraznom uređenju vinarije uvaženi su i praktični aspekti, poput organiziranih kolnih i pješačkih komunikacija te je osigurano da su svi elementi u skladu s okolišem i da je održavanje što jednostavnije - ističe dalje.
Kada govorimo o usklađivanju nove i stare arhitekture na ovoj lokaciji, Radišić veli da se odnos krajobraznog oblikovanja i nove te zatečene arhitekture očituje se u koloritnoj usklađenosti, korištenju jednakih materijala te odmjerenom smještaju bilja zbog nadopunjavanja i isticanja elemenata kuće.
- Stvaranje harmonične cjeline vidljivo je u refleksiji stabala i dekorativnih trava u velikopoteznim staklenim plohama paviljona gdje igra svijetla i sjene u različito doba dana stvara uvijek novu scenografiju, zaključio je ovaj krajobrazni arhitekt.
