MEĐU NAJBOLJIM DJELIMA

Zgrada zagrebačkog arhitekta Andrije Mutnjakovića u Prištini čudo je arhitekture moderne!

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 12.09.2018. u 08:14

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Prištini, djelo zagrebačkog arhitekta, akademika Andrije Mutnjakovića, izabrana je za jednu od devet građevina na svijetu koje su dobile status "čuda arhitekture moderne", što znači da će je spašavati prestižna Getty Fondation. Ta je fondacije dio J. Paul Getty Trusta, najveće i najbogatije umjetničke institucije na svijetu, i stoji iza jednog od najboljih svjetskih muzeja Paul Getty muzeja. Svake godine njihov stručni tim bira prioritete među najboljim djelima 20. i 21. stoljeća koje treba očuvati i osigurati im obnovu koja je često vrlo skupa.

Foto: Emanuel Gjokaj, KAF

 

Mutnjakovićeva biblioteka dobila je "Getty Grant" za sredstva za izradu konzervatorskog plana upravljanja, što obično znači predradnju i pripremu podloge koja dalje vodi u dobivanje većeg dijela sredstva za obnovu objekta. Riječ je o prvoj zgradi u regiji na koju je zaklada Getty "bacila oko" i dodijelila sredstva za zaštitu. Do sada su takvu pomoć dobivale zgrade svjetski poznatih arhitekata, primjerice, neka djela Le Corbusiera. Na internetskim stranicama GF knjižnica u Prištini opisana je kao "šarmantna papazjanija stilova, materijala i referenci". Istodobno, MoMA vodi pregovore da se dokumentacija o gradnji Mutnjakovićeve biblioteke pohrani u svom muzeju, u kojem se čuva primjerice dokumentacija o gradnji nekih zgrada Ludwiga Mies van der Rohe ili Zahe Hadid.

Andriju Mutnjakovića u Zagrebu su prije nekoliko dana posjetili Bekim Ramku i Nol Binakaj iz Kosovo architecture fondacije, koji su zgradu kandidirali za nagradu.

Zagreb, 120816.
Milke Trnine 38.
Andrija Mutnjakovic, arhitekt cija arhitektonska djela dozivljavaju novi procvat jer su prepoznata i od strane zapadnjacke kulture.
Na fotografiji: Narodska i univerzitetska bibliotka Kosova, presnimka iz knjige.
Presnimio: Darko Tomas / CROPIX
Hanza Media

Zagreb, 120816.
Milke Trnine 38.
Andrija Mutnjakovic, arhitekt cija arhitektonska djela dozivljavaju novi procvat jer su prepoznata i od strane zapadnjacke kulture.
Na fotografiji: Narodska i univerzitetska bibliotka Kosova, presnimka iz knjige.
Presnimio: Darko Tomas / CROPIX
CROPIX


- Posjetio nas je i glavni kurator iz MoMA-e za arhitekturu i dizajn koji je želio vidjeti Kosovo i oduševio se bibliotekom. Kad ju je vidio, rekao je doslovno: 'Wow!' Krenuo je i razgovor da žele kupiti arhivu dokumentacije zgrade za taj muzej. Uputio nas je i na fondaciju Getty, rekao da im pošaljemo pismo te nas je potom nazvao Antoine Wilmering iz zaklade. On smatra da je riječ o jedinstvenom objektu ne samo na Balkanu, nego i u Europi, i potaknuo nas je da apliciramo za početna sredstva za obnovu - rekao nam je Bekim Ramku.

Foto: Emanuel Gjokaj, KAF

 

On i kolega nisu imali velika očekivanja. No, kad im je stiglo pismo iz Amerike u kojem su obaviješteni o osvajanju "Granta", ostali su, blago rečeno, zatečeni. Pitamo ih u kojem je stanju objekt.

- Zgrada je kvalitetno napravljena u građevinskom smislu i mnogo je originalnog sačuvano u interijeru koji je također djelo Andrije Mutnjakovića. No, od otvaranja 1982. godine do danas nije obnovljena, samo su kupole zamijenjene prije nekoliko godina. Niz je detalja koje treba popraviti, kao što je krov koji curi. Zgrada je imala sreće što nije modificirana nakon rata kao većina drugih zgrada koje su nadograđene oko 2005. godine. Spasila ju je njezina mreža oko pročelja, a od 2013. ponovno se kod nas pazi na bespravnu gradnju i slično - kaže Nol Binakaj.

Foto: Emanuel Gjokaj, KAF

Nedavno je i kosovsko Ministarstvo kulture izdvojilo novac za obnovu, ali čekat će se izrada dokumentacije. U sklopu pripreme dokumentacije za konzervaciju dogovaraju se i s autorom, arhitektom Mutnjakovićem.

- Meni je drago da je tako impresivna institucija prepoznala projekt kao kvalitetu i da smo svi dobili priliku da analiziramo u kakvom je stanju biblioteka - kaže nam Andrija Mutnjaković.

Njegov je objekt nakon gradnje dugo u Jugoslaviji izazivao čuđenje. Prije deset godina polako su se o zgradi počeli objavljivati i stručni tekstovi koji je valoriziraju pozitivno. U međuvremenu ju je britanski tabloid The Independent proglasio jednom od najružnijih zgrada na svijetu, što se proširilo internetom u 30-ak zemalja. No, Mutnjaković na to samo odmahuje rukom i u šali kaže: "Kao i svaka dobra starleta, i moja zgrada zna da je samo važno da se o njoj piše".

Danas mu pohvala za njegovo djelo, i to od najvećih imena arhitekture i struke, ne nedostaje. Prije nekoliko godina na Venecijanskom bijenalu u jednom je katalogu proglašena najvažnijim djelom 1982. godine. I nositelj Pritzker nagrade Alejandro Aravena, tadašnji selektor Venecijanskog bijenala, kad je posjetio Kosovo ostao je fasciniran tim objektom.

- Rekli smo mu da je proglašena najružnijom na svijetu, no Aravena je na to rekao da je lijepo ili ružno subjektivan dojam, a ono što je njega oduševilo je funkcionalnost biblioteke - kaže Bekim Ramku.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija