Riječ je o prvoj novoj školi sagrađenoj u Splitu od samostalnosti Hrvatske. Veliki je dobitak za četvrt u smislu javnih sadržaja .
Prva nova osnovna škola sagrađena nakon 25 godina u Splitu, OŠ ‘Žnjan - Pazdigrad’, ovjenčana je prošli tjedan glavnom strukovnom nagradom UHA-e, nagradom ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2017. godinu, a dobili su je arhitekti Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann, koji čine ured x3m.
Postizanje dopadljivog pročelja zgrade nije bio naš prioritet, vodila nas je prvenstveno ideja kako dati nešto novo susjedstvu. Izborom betona napravili smo čvrstu, solidnu školu koja je otporna, ističu arhitekti ureda x3m
Prvenstveno je ova škola suvremenog izgleda za taj dio Splita veliki dobitak u smislu javnih sadržaja kojih do sada nije bilo, i dobar primjer što urbanizam i arhitektura u suradnji s investitorom mogu napraviti za javno dobro. Naime, veliko i gusto sagrađeno naselje Pazdigrad ima tek nekoliko trgovina, kafića i šoping centar, mali dječji park, bez mjesta gdje se moglo dodati još nešto korisno za naselje, osim što je postojala osigurana parcela za školu i vrtić. Novom školom uz njene primarne funkcije kao obrazovne ustanove, stvoreni su za stanovnike i novi sadržaji jer su njeni terasasti krovovi s igralištima otvoreni za sve, dok će zeleni krov rastom zelenila postati javni park i školski vrt. Ovim je skočila vrijednost čitavog kvarta.
S četiri terase na krovovima dobilo se 12.000 kvadrata javne površine
ZA 780 UČENIKA
- Na otvorenju škole prilazili su nam mnogi roditelji, tako mi je jedna gospođa rekla: ‘Od kada je došla škola konačno postoji razlog da se iz drugih dijelova grada dolazi u našu četvrt’. Kad je lani krenulo vrijeme upisa činilo se da neće biti puna đaka, no nakon otvorenja učenici su se tijekom čitavog polugodišta prebacivali iz drugih škola u novu. Interes je sve veći, tako da se nadamo kako će škola uskoro raditi u punom kapacitetu od 780 učenika - kaže Maja Furlan Zimmermann.
I eksterijer i interijer zgrade škole su u vidljivom - sirovom betonu. Arhitekti su interijer uredili jednostavno kako bi bio podloga za šarene dječje radove i scenografiju koju sami unose kroz školski život
Želja arhitekata je bila da škola zaživi sa svojim okružjem i okoliš škole bude maksimalno otvoren. Prema proračunu četiri gornje ‘palube’ škole, koje su otvorene za javnost, veće su površine odnosno 12.100 kvadrata od same parcele velike 11.660 kvadrata na kojoj je sagrađena škola od 7800 kvadrata. Dakle, značajan nagib terena pretvoren je iz nedostatka u prednost, umnoživši prostor kompozicijom ploha koje se protežu jedna iznad druge.
- Kad vidite da se na krovu škole igra nogomet, a na pristupnom trgu voze bicikli i romobili, to znači da je prostor prihvaćen. Postizanje dopadljivog pročelja zgrade nije bio naš prioritet, vodila nas je prvenstveno ideja kako dati nešto i susjedstvu. Na pročelje od vidljivog - sirovog betona aplicirano je dizajnersko rješenje poznatog tipografa Nikole Đureka. Betonska pročelja i površine najprije su se svidjele mlađima, dok su neki učitelji i roditelji imali malo dužu fazu prilagodbe. Izborom betona napravili smo čvrstu, solidnu školu za mnogo godina, s fasadom koja je otporna na moguća oštećenja - objašnjava Mirko Buvinić.
BETON I HRAST
Vidljivi beton prisutan je i u unutrašnjosti škole, u kombinaciji s hrastom koji mu donekle daje toplinu.
- Znali smo da će prostorije škole uskoro ispuniti šarenilo dječjih crteža i radova, tako da je naše uređenje interijera neutralni paspartu s nekoliko akcenata u boji. Primjerice, pod obje dvorane je u zelenim tonovima, blagovaonica je plava, a pod atrija žut - kaže Mirela Bošnjak.
Arhitekti koje smo zatekli u entuzijastičnom raspoloženju nakon primljene nagrade i načina na koji je škola zaživjela sa svojim kvartom, ispričali su nam i da su đake viših razreda posebno oduševili ormarići koje su dobili u garderobi. U razini prizemlja škole vani se nalaze atletska staza i drugo igralište te rampa koja vodi na krov trodijelne dvorane, odnosno na gornje igralište.
Činjenica da nova škola u splitskom kvartu koji se postupno transformira iz poljoprivrednog suburbija u stambeno naselje nije projektirana samo kao mjesto edukacije već i kao središnji javni i rekreativni prostor kvarta u kojem je zajednički prostor eklatantno nedostajao, bila je važan faktor za njihovo osvajanje strukovne nagrade. “Dorađenim projektiranjem svakog pojedinog unutrašnjeg i vanjskog prostora i njihovih korelacija ova arhitektonsko-urbanistička struktura ‘društvenog standarda’ u kratko je vrijeme zaživjela kao prostor zajedništva i doslovno podigla društveni i urbani standard čitavom okruženju”, stoji o školi u obrazloženju nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
Investitor objekta je Grad Split, a investicija je bila vrijedna 64 milijuna kuna. Nakon ovog poticaja bilo bi odlično i da se konačno krene u realizaciju gradnje vrtića, što je bio prvi plan i dio istog projekta.
STANOVANJE U KAMPUSU
Na vrhu studentskog doma u Rijeci je dnevni boravak s pogledom
Prema projektu ureda x3m u suradnji s arhitektom Ivanom Galićem prije dvije godine izgrađen je i atraktivan studentski dom u Rijeci s tri paviljona studentskog stanovanja unutar Sveučilišnog kampusa na Trsatu.
Volumeni paviljona i njihov smještaj na čestici odraz su unaprijed postavljenih planskih odredbi. Paviljoni osiguravaju smještaj za 754 osobe, od čega je većina u smještajnim jedinicama za četiri osobe koje se sastoje od zajedničkih prostora s ulazom, kuhinjom, kupaonicom, WC-om, i lođom te od dvije dvokrevetne sobe. U paviljonu 1 se nalaze 32 jednokrevetne jedinice za studente, a u paviljonu 2 su 24 veće jedinice za gostujuće nastavnike. Deset jednokrevetnih jedinica prilagođeno je za osobe s invaliditetom.
Posebno atraktivni su dnevni boravci na krovu za sve studente, s pogledom na Kvarner. Zanimljivi su i donekle transparentni ulazi u sobe, kojima je razbijena monotonija dugačkih hodnika s mnogo vrata, koji pružaju fragmentarni uvid u studentsku svakodnevicu. I ovdje je dominantan materijal gradnje bio beton, ali je svaki paviljon dodatno identificiran bojom te su pročelja ‘ukrašena’ plavim, žutim ili zelenim brisolejima. Prema njihovom projektu trebala bi se sagraditi još četiri paviljona. Autori su i zgrade prehrane u istom kampusu.
Foto: Domagoj Blažević
Foto: Damjan Tadić/Hanza Media, Domagoj Blažević, Bosnić+Dorotić
