Hrvatsko tržište nekretnina u završnici 2025. godine pokazuje izrazitu žilavost, snažnu potražnju i stabilan rast cijena, unatoč mjerama ograničavanja kreditiranja i općem gospodarskom oprezu. Podaci iz Analize tržišta za treći kvartal 2025., koju je objavio Arvio, potvrđuju da je riječ o jednoj od najaktivnijih i najnapetijih godina na hrvatskom tržištu nekretnina u posljednjem desetljeću.
U prva tri tromjesečja u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 85.562 kupoprodaje nekretnina. Najveći broj transakcija zabilježen je u drugom kvartalu, dok je treći kvartal donio blagi pad aktivnosti.
– Ovakvo kretanje tumačimo kombinacijom dvaju istodobnih procesa: promotivnih kamatnih stopa banaka u prvoj polovici godine te postrožavanja uvjeta kreditiranja Hrvatske narodne banke koje je stupilo na snagu 1. srpnja 2025. godine. Kupci su, suočeni sa skorim pooštrenjem kreditnih kriterija, ubrzali donošenje odluka o kupnji, što je rezultiralo snažnim drugim kvartalom i laganim smirivanjem tržišta u trećem – pojašnjava Marina Šijak Brezak iz Arvia.
Analiza raspodjele transakcija po županijama pokazuje da je tržišna aktivnost i dalje izrazito koncentrirana u nekoliko regija. Najveći udio kupoprodaja ostvaruje Grad Zagreb, koji s više od trinaest posto ukupnog broja transakcija ostaje najdinamičnije i najpropulzivnije tržište u državi. Slijede Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija, čiji zbrojeni udjeli potvrđuju da su jadranske i okolne regije ključni nositelji tržišne aktivnosti izvan glavnog grada. Takva dominacija urbanih i turistički atraktivnih područja nije iznenađujuća, s obzirom na dugotrajne demografske i ekonomske trendove, ali i stalnu prisutnost kupaca iz inozemstva.
Strani kupci i dalje čine važan segment potražnje. U prva tri kvartala 2025. godine državljani drugih država ostvarili su 6.592 kupoprodaje, odnosno 7,7 posto svih realiziranih transakcija. Najbrojniji među njima su Slovenci, koji sudjeluju s gotovo trećinom svih stranih kupnji, a slijede ih Nijemci i Austrijanci.
Na cijene nekretnina ove godine presudno utječe snažan porast potražnje u svim regijama. Državni zavod za statistiku bilježi rast prosječnih cijena stambenih objekata od 4,4 posto u odnosu na prethodni kvartal te 13,2 posto na godišnjoj razini. Rast je prisutan u svim dijelovima Hrvatske, u unutrašnjosti je godišnji skok dosegao čak 18,2 posto, u Zagrebu 12,2 posto, a na Jadranu 12,3 posto.
- Posebno je znakovito što cijene postojećih stanova rastu brže od cijena novogradnje. Postojeći stanovi poskupjeli su 5,2 posto kvartalno i 13,7 posto godišnje, dok novogradnja bilježi nešto blaži trend, s rastom od 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i 11 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovakva razlika ukazuje na to da kupci sve češće biraju gotove, useljive nekretnine, dijelom zbog opreza prema duljim rokovima gradnje, dijelom zbog bržeg rješavanja stambenog pitanja u uvjetima pooštrenih kreditnih kriterija – dodaje Šijak Brezak.
U širem europskom kontekstu Hrvatska je među najbrže rastućim tržištima nekretnina, navode dalje u istraživanju. Prema podacima Eurostata, prosječan godišnji rast cijena stambenih objekata u Europskoj uniji iznosi 5,4 posto, dok eurozona bilježi rast od 5,1 posto. Hrvatski rast od 13,2 posto svrstava je u sam vrh europskih tržišta, uz bok državama s najizraženijom dinamikom, poput Portugala, Bugarske i Mađarske.
Inflacija, koja je u listopadu iznosila 3,6 posto na godišnjoj razini, nastavlja se postupno smirivati, ali i dalje djeluje na cijene nekretnina.
- Rast inflacije povećava troškove života i održavanja, što gura potražnju prema dugoročnom najmu, ali istodobno čini ulaganje u nekretnine privlačnim, budući da rast tržišnih cijena višestruko nadmašuje inflacijske stope. Investitori stoga i dalje imaju snažan motiv za ulazak u nove projekte, premda se kod novogradnje već nazire nešto blaži tempo rasta – dodaju iz Arvia te predviđaju da je pred tržištem razdoblje u kojem će ključnu ulogu igrati ravnoteža između dostupnosti financiranja, stvarne kupovne moći građana i učinka najavljenih državnih mjera u sklopu Nacionalnog plana stambene politike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....