Prema novoj prostornoj analizi stambenog fonda u Gradu Zagrebu, objavljenoj na portalu Geozofija i temeljenoj na podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2021. godine te novijim podacima Hrvatske elektroprivrede, u Zagrebu više od 84 tisuće stanova nenastanjeno, odnosno da je svaki peti stan namijenjen stalnom stanovanju prazan.

U Gradu Zagrebu u posljednjem je Popisu evidentirano 84.617 praznih stanova, što čini 22 posto ukupnog broja stanova za stalno stanovanje.

Riječ je, među ostalim, o neuseljenim stanovima u novogradnji, stanovima koji su prazni zbog prodaje ili iznajmljivanja, preseljenja vlasnika, izvođenja građevinskih radova ili drugih razloga.

U tu kategoriju ne ulaze stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje djelatnosti niti stanovi za povremeni boravak, a prazni stanovi definirani su kao oni koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje.

HEP-ovi podaci pokazuju značajno smanjenje

Nešto noviji podaci Hrvatske elektroprivrede iz 2024. godine ukazuju na smanjenje broja praznih stanova u Zagrebu. Prema kriteriju godišnje potrošnje električne energije manje od 500 kWh, u gradu je evidentirano 47.409 nenastanjenih stanova. Za usporedbu, prema istom kriteriju 2020. godine bilo ih je 81.795, što je brojka koja se približno poklapa s rezultatima Popisa 2021. godine.

Objavljena je nova karta ZG kvartova, jedan doživljava pravi procvat! ‘Prava anomalija, a još donedavno je bio periferija‘

U razdoblju između 2020. i 2024. godine broj praznih stanova prema HEP-ovim podacima smanjen je za oko 42 posto. Kao mogući razlozi tog pada navode se snažan rast cijena nekretnina i najma u Zagrebu, zbog čega su se pojedini vlasnici odlučili aktivirati ranije prazne nekretnine, bilo prodajom ili davanjem u najam.

Unatoč tom trendu smanjenja, ukupan broj praznih stanova i dalje ostaje vrlo visok, što nastavlja stvarati pritisak na rast cijena stanova i smanjenje njihove priuštivosti, osobito za mlade obitelji te građane s prosječnim i nižim primanjima.

Najviše praznih stanova u Donjem i Gornjem gradu

Analiza udjela praznih stanova po gradskim četvrtima, temeljena na podacima Državnog zavoda za statistiku, pokazuje da su najveći udjeli zabilježeni u središtu grada. U Donjem gradu prazno je bilo 29 posto stanova, u Gornjem gradu 26 posto, dok je u četvrti Peščenica – Žitnjak nenastanjeno bilo 26 posto stanova, odnosno svaki četvrti.

Velik udio praznih stanova u središnjim gradskim četvrtima povezuje se s posljedicama potresa iz 2020. godine, velikim brojem naslijeđenih, ali nenastanjenih stanova, kao i procesom suburbanizacije, odnosno preseljenjem stanovništva iz centra prema rubnim dijelovima grada.

U većem dijelu Zagreba udio praznih stanova kretao se između 20 i 25 posto. Nešto niži udjeli, između 15 i 20 posto, zabilježeni su u rubnim gradskim četvrtima poput Brezovice (16 posto), Podsuseda (18 posto) i Sesveta (19 posto).

GEOZOFIJA

Rast broja praznih stanova između 2011. i 2021.

U razdoblju između 2011. i 2021. godine broj praznih stanova u Zagrebu povećao se za 15 posto. Dio tog rasta pripisuje se iseljavanju stanovništva, ali i posljedicama zagrebačkog potresa.

Smanjenje broja praznih stanova u tom desetogodišnjem razdoblju zabilježeno je tek u nekoliko gradskih četvrti: Maksimiru (-2 posto), Donjoj Dubravi (-14 posto) i Sesvetama (-15 posto). Blagi rast zabilježen je u Podsusedu, Trešnjevci – sjever i Gornjem gradu – Medveščaku, dok je većina ostalih četvrti bilježila povećanje između 10 i 30 posto.

Nova analiza otkriva koliko su stari stanovi koji se najviše prodaju u Zagrebu: ‘Ovi dijelovi grada sve su interesantniji...‘

Iznimno veliki rast broja praznih stanova zabilježen je u Brezovici (47 posto), Novom Zagrebu – istok (35 posto), Peščenici – Žitnjaku (39 posto) te Gornjoj Dubravi, gdje je povećanje iznosilo čak 67 posto.

Tisuće praznih stanova po četvrtima

Zbrojeno, u gradskim četvrtima Gornji grad i Donji grad evidentirano je ukupno 9.960 praznih stanova, dok ih je na Trešnjevci – sjever i Trešnjevci – jug bilo 14.855. Gotovo sve gradske četvrti imale su više od 3.000 praznih stanova, a veći broj njih i više od 5.000.

Najmanji broj praznih stanova zabilježen je u četvrtima Brezovica, Podsljeme i Donja Dubrava. Detaljni podaci za svaku gradsku četvrt dostupni su na interaktivnoj karti.

U analizi su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine te podaci Hrvatske elektroprivrede objavljeni u publikaciji Ekonomskog instituta „Modeliranje i projiciranje ponude i potražnje za stambenim jedinicama u jedinicama lokalne samouprave Republike Hrvatske“. Prema definiciji DZS-a, stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju s jednim ili više prostora i zasebnim ulazom, pri čemu su u statistiku uključeni i stanovi u sklopu obiteljskih kuća.

Svoj primjerak zimskog broja magazina D&D jednostavno naručite putem webshopa!

D&D