Zagreb, divan kakav jest, u svakoj svojoj četvrti skriva priču, posebnost, eksterijersku ili interijersku poslasticu koja je predmet našeg interesa i divljenja. Posebno nas oduševi kad na samo nekoliko minuta vožnje od gradske vreve naiđemo na oazu mira, elegancije i prirodnih ljepota, a upravo takvo zdanje dočekalo nas je u naselju Perjavica. Njime nas je provela 45-godišnja vlasnica Majda Pastuović, magistra umjetnosti i grafička dizajnerica koja posljednjih 15-ak godina živi u Berlinu, no ljubav prema rodnom gradu često je vraća pod obronke Medvednice.
- Zemljište na kojem je kuća sagrađena moja je djedovina, odnosno očevina mog tate Nikole s kojim imam suvlasništvo nad ovom nekretninom. Zajedno smo u nju ulagali, zajedno joj se radovali i u konačnici je realizirali - počinje svoju priču vlasnica ove divne nekretnine, jedne od onih koje na prvu oduzimaju dah. Jer, ovdje je ostvaren idealan spoj: divlja priroda u svoj svojoj (ne)savršenoj ljepoti i, s druge strane, do detalja osmišljeni kvadrati koji se s okolišem fantastično sljubljuju.
Objekt je izveden povodeći se principima niskoenergetske gradnje, a osnovna ideja bila je kuću u potpunosti sljubiti s prirodom
Sam objekt je niskoenergetski i izveden je prema projektu ing. arh. Tomislava Rukavine u interaktivnom odnosu s investitorima. Znanje i stručnost arhitekta te Majdina i Nikolina ideja o prizemnici otvorenoj prema prirodi rezultirala je fantastičnom kućom koja, zajedno s garažom i terasama, broji čak 305 četvornih metara. Njezina je najveća posebnost u tome što sve prostorije s istočne strane imaju izlaz na terasu na koju se, pak, sasvim prirodno nastavlja gotovo nepregledna livada prošarana bojama najljepšeg poljskog cvijeća.
Posebnost je otvorenost prema prirodi - cijela jugoistočna strana obložena je staklenim stijenama i sve prostorije imaju Izlaz na terasu
No, krenimo s razgledavanjem interijera koji čini 176 četvornih metara. Ulazni dio objedinjuje predsoblje povezano s boravkom te kuhinja i blagovaonica. Ovdje je i gostinjski toalet, a iz hodnika se ulazi u tri spavaće sobe i dvije kupaonice. Jedna od njih posebno nas je oduševila - cijeli jugoistočni zid zapravo je staklena stijena s pogledom na spomenutu terasu i livadu, što ovu kupaonicu čini savršenim mjestom za sve ljubitelje dugih i opuštajućih kupki. Općenito, cijelim prostorom prevladavaju drvo i beton te siva, bijela i crna boja s mjestimičnim akcentima vedrijih i življih tonova. Sivi parketi protežu se dnevnim i spavaćim interijerom. U dnevnom boravku središnju poziciju zauzima veliki dizajnerski trosjed, kupljen u Prostoriji.
Kako bi se izbjegao tzv. salonski dojam, pri uređenju interijera kombinirani su komadi različitih potpisa
Pažnju nam je zaokupio i divan kamin, no najveći adut je okupanost suncem te pogled koji puca na zelenilo i grad u daljini, a omogućuju ga ostakljene podizno-klizne stijene. Akcenti u vidu detalja i boja ovdje su ostvareni, među ostalim, umjetničkim djelima poput slike Vilka Šeferova, skulpture Koste Angelija Radovanija te nekoliko otisaka vrijednih grafika. Kako bi se izbjegao klasičan i učestalo loš "salonski" dojam, pri uređenju su kombinirani komadi različitih potpisa pa je tako, primjerice, blagovaonski stol kupljen u Lesnini, dok su stolice koje ga okružuju djelo skandinavskog dizajna i proizvođača.
Kuhinja, kao dio prostora namijenjenog dnevnom boravku i blagovanju, satkana je od elemenata njemačkog proizvođača. Kako bi bili nadohvat osobi koja tamo boravi, elementi su kružno osmišljeni. Iako je ova prostorija smještena nasuprot terase, i u njoj se nalazi prozor kroz koji se pruža pogled na sjeverozapadni dio zemljišta na kojem se nalazi park u vlasništvu obitelji Pastuović. Ova je kuća, naime, sagrađena na parceli od 1535 četvornih metara, a okružena je s čak 12.000 četvornih metara zemljišta u vlasništvu investitora. Na većem dijelu zemljišta nalazi se spomenuti park, odnosno šuma u kojoj bujaju cedrovi, borovi, smreke, breze, hrastovi i bukve, no ipak zanimljivija od same vegetacije i količine kvadrata je obiteljska priča Pastuovićevih koja seže u neka daleka vremena.
- Moj djed Jakov Pastuović bio je u prvoj Jugoslaviji trgovac lovačkim oružjem i sportskim potrepštinama. Uz to, radio je kao generalni zastupnik belgijskih tvrtki za Balkan i Bliski istok. Tada je u rekreativne svrhe kupio posjed od 100.000 četvornih metara, a ovo na čemu mi sada stojimo je samo mali dio toga - priča nam Majda, opisujući kako je njezin djed ovdje sagradio ladanjsku kuću i gospodarske zgrade koje su služile za potrebe poljoprivredne proizvodnje u voćnjacima, vinogradima i cvjetnjacima te za uživanje u društvu prijatelja, mahom tadašnjih uglednih zagrebačkih imena. Nakon završetka rata 1945. godine Pastuović se našao u kategoriji tzv. klasnih neprijatelja te je napustio stan i kuću u zagrebačkoj Novakovoj ulici i odlučio se s obitelji smjestiti u svoju ladanjsku kuću u tadašnjem selu Perjavica.
S 11-godišnjim sinom Nikolom prionuo je poljodjeljstvu, a mali je Nikola, danas krepki 80-godišnjak, od najranijih dana otkrio čari života u prirodi. Ipak, s 30 godina zelenilo i prirodu zamijenio je malim socijalističkim gradskim stanom, a fizički rad intelektualnim te je diplomirao psihologiju, ostvario karijeru sveučilišnog profesora i stekao počasno zvanje profesora emeritusa zagrebačkog sveučilišta.
- Mog oca želja za povratkom u prirodu nikad nije napustila. Štoviše, 30-ak godina bavio se planiranjem povratka na očevinu, pa se u projektiranju izredalo više uglednih arhitekata, poput, primjerice, 3LHD, što je zbog specifičnosti urbanog planiranja i inih okolnosti bio neizvjestan i uzbudljiv pothvat - pojašnjava nam Majda, dodajući kako je prvi neizvedeni projekt za ovu kuću bio osmišljen još davne 1982. godine u Zavodu za arhitekturu, a vodio se pod nazivom "Prva solarna kuća u Hrvatskoj". Tadašnji projektanti bili su ing. arh. Milan Čanković i konzultant prof. dr. Neven Šegvić, no projekt nije realiziran zbog propasti PUP-a. Ipak, desetljećima nakon toga kuća na Perjavici zasjala je u svom punom, elegantnom i istodobno krajnje pitomom ruhu.
Foto: Neja Markičević/Hanza Media
