Turistička sezona svakog ljeta iznova aktualizira neke teme koje su javnosti zanimljive ta dva-tri mjeseca, pa nestanu s medijskog ‘menija‘, naravno, do sljedećeg ljeta. Iznajmljivanje ‘na crno‘ jedna je od takvih, ljetno aktualnih tema, koje se ‘gase‘ prvih dana rujna. Ali trenutačno je aktualna i izaziva puno interesa, naročito na društvenim mrežama. Tako je jedan korisnik iz Dalmacije u lokalnoj Facebook grupi postavio konkretno pitanje:
- Gledam svoje nove susjede. Stranci. Kad im se radila kuća, pričali su da je to za njih i njihove prijatelje da budu tu liti. To je, naravno, bila laž i iznajmljuju apartmane na crno. Kuća nema nikakvu oznaku za apartmane. Pokupe novce na kraju sezone i idu u svoju državu. Hrvatskoj ne plaćaju ništa. Smeće plaćaju kao kućanstvo. Danima su već puni gostiju. Tako je bilo i cilo prošlo lito. Ja nemam apartmane i ne bavim se turizmom, ali mi ovo jako smeta! Zanima me da li itko zna na koju adresu se ovo može prijaviti, a da bude učinka? Neka lipo registriraju apartmane i plaćaju sve ko i naši ljudi. Zanima me baš provjerena informacija di prijaviti ovakve? Hvala lipa!
Naravno, nije dugo trebalo čekati komentare, među kojima su neki bili konkretni i korisni. Pokazalo se da mnogi imaju slična iskustva, da primjećuju kako stranci nekretnine koje su kupili na našoj obali koriste suprotno svrsi kojoj su namijenjene. Portal Cimerfraj.hr odlučio je pomoći takvima i ponudio je konkretne odgovore kako postupiti kad otkrijete iznajmljivače na crno.
Dok privatni iznajmljivači u Hrvatskoj svakodnevno ispunjavaju obveze prema državi (plaćaju poreze, boravišne pristojbe i pridržavaju se brojnih propisa vezanih uz kvalitetu smještaja), sve više nekretnina na obali koje su u vlasništvu stranih državljana iznajmljuje se ilegalno. Takvi objekti ne doprinose ni lokalnom ni državnom proračunu, a istovremeno koriste komunalne usluge, i to po povlaštenim cijenama namijenjenima domaćinstvima. Istovremeno ostvaruju znatan profit, stvarajući nelojalnu konkurenciju registriranim iznajmljivačima koji legalno posluju.
Rastuće nezadovoljstvo vidljivo je među domaćim ljudima koji se osjećaju zapostavljeno zbog takve ilegalne prakse. Mnogi legalni iznajmljivači posluju na rubu isplativosti, a u isto vrijeme se suočavaju s povećanim davanjima i sve češćim promjenama regulative. Istodobno, strani vlasnici kuća i apartmana vrlo često ne registriraju nikakvu djelatnost i iznajmljuju ‘na crno‘, izvan svakog nadzora.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorena su vrata za masovnu kupovinu nekretnina na obali. Između 2020. i 2023. godine, strani državljani kupili su više od 41.300 nekretnina, od čega više od 12.000 samo u 2023. godini. Riječ je uglavnom o objektima koji nisu namijenjeni trajnom stanovanju, već povremenom boravku. I dok su domaći iznajmljivači često označeni kao jedni od krivaca za rast cijena kvadrata i sve nedostupnije kupnje nekretnine za stanovanja za mlade, država istovremeno tolerira praksu da stranci slobodno kupuju, iznajmljuju i upravljaju nekretninama bez ikakvog nadzora.
Istovremeno, domaće stanovništvo, koje često iz nužde pokušava nešto zaraditi, izloženo je administrativnim opterećenjima i visokim troškovima održavanja. Mnogi su prisiljeni prodavati naslijeđene nekretnine kako bi preživjeli ili financijski pomogli djeci, ponekad i kako bi im omogućili odlazak iz Hrvatske u potrazi za boljim životom.
Sustav kontrole nad ilegalnim iznajmljivanjem čini se sporim i neosjetljivim. Ipak, postoje načini kako prijaviti neregistrirane iznajmljivače i time barem pokušati uvesti red. Prijave se mogu uputiti Poreznoj upravi zbog sumnje na utaju poreza, jer je Porezna uprava nadležna za provjeru obavljanja neregistrirane djelatnosti i utaju poreza.
Sumnju u slučaj iznajmljivanja na crno možete podijeliti i s Državnim inspektoratom - točnije, Turističkom inspekcijom - zbog nepridržavanja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, te lokalnim turističkim zajednicama, koje mogu proslijediti informacije nadležnim tijelima. Sve prijave moguće je podnijeti anonimno, a što su podaci konkretniji, veće su šanse za reakciju.
Unatoč nepovjerenju u institucije, mnogi domaći ljudi vjeruju da je upravo prijavljivanje oblik građanskog otpora i jedini preostali način da se osigura pravednost. Jer, dok su domaći pod sve većim pritiskom, stranci, oslobođeni svake kontrole, sve češće oblikuju izgled i budućnost obale koja se, kako mnogi kažu, prodaje u tišini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....