Dom u kojem se osjećamo ugodno nije samo pitanje estetike, svjetla ili mirisa svježe oprane posteljine. Mirisi koji nas okružuju duboko su povezani s osjećajem čistoće, zdravlja i intime – osobito kada je riječ o prostoru u kojem živimo i tijelu koje u njemu boravi. Upravo zato tema tzv. „mirisa starosti“ sve češće izlazi iz sfere nelagode i ulazi u područje znanosti i brige o kvaliteti života.
Stručnjakinja za dugovječnost dijeli savjete koji mogu pomoći u uklanjanju „mirisa starosti“ – specifičnog tjelesnog mirisa koji se s godinama može pojaviti, neovisno o higijenskim navikama. Iako se često pogrešno povezuje s nemarom, riječ je o potpuno prirodnom biokemijskom procesu. Prema tvrdnjama stručnjakinje, jedna namirnica mogla bi pomoći starijim osobama da ponovno mirišu svježe.
Riječ je o mirisu koji mnogi ljudi odmah prepoznaju: pomalo ustajao, mastan i blago kiseo. No taj prepoznatljiv miris nema nikakve veze s nedostatkom higijene. Znanstvenici su otkrili da je „miris starosti“ rezultat stvarnog kemijskog procesa koji se razvija tijekom vremena.
Leslie Kenny, osnivačica tvrtke Oxford Healthspan, izjavila je za Daily Mail da konzumacija gljiva, i to do četiri puta tjedno, može pomoći u smanjenju tog mirisa.
Kako nastaje „miris starosti“?
Ovaj karakterističan miris uzrokuje spoj poznat kao 2-nonenal. Nastaje kada se omega-7 masne kiseline u prirodnim uljima kože, poznatima kao sebum, razgrađuju oksidacijom. Kako ljudi stare, tijelo proizvodi manje antioksidansa koji inače štite lipide kože od razgradnje.
Istodobno se usporava obnavljanje stanica kože, što omogućuje da se 2-nonenal nakuplja i dulje zadržava na površini kože. Fenomen je prvi put dokumentiran u japanskoj studiji iz 2010. godine, koja je pokazala da se 2-nonenal pojavljuje isključivo kod osoba starijih od 40 godina, neovisno o spolu ili osobnim higijenskim navikama.
„Ovo je bila prva studija koja je pokazala da se ovaj specifični ‘stari miris’ razvija kasnije u životu“, izjavila je Leslie Kenny, poduzetnica specijalizirana za područje dugovječnosti.
„Kao da ta ulja na koži s vremenom ‘hrđaju’. Problem se dodatno pogoršava jer starije osobe ne obnavljaju stanice kože jednako brzo kao mlađe. To znači da se ta ‘hrđava’ koža nakuplja i oslobađa još intenzivniji miris.“
Taj se miris često zadržava ne samo na koži, već i na odjeći, posteljini i tapeciranom namještaju, zbog čega ga ni najtemeljitije rutine tuširanja, pranja rublja ili njege ne uspijevaju u potpunosti ukloniti. No, gljive bi mogle ponuditi obećavajuće rješenje.
Rješenje su – gljive
Dva rijetka spoja prisutna u gljivama, ergotionein i spermidin, djeluju iznutra prema van te mogu pomoći u sprječavanju stvaranja 2-nonenala.
„Gljive su savršena hrana za borbu protiv ovog mirisa“, kaže Leslie Kenny. Preporučuje njihovu redovitu konzumaciju, idealno tri do četiri puta tjedno, kao dio uravnotežene prehrane.
Ergotionein je prirodna aminokiselina i snažan antioksidans koji štiti masnoće kože od oksidativne razgradnje u 2-nonenal. U kliničkoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Traditional and Complementary Medicine, 80 odraslih osoba u dobi od 50 do 79 godina svakodnevno je tijekom četiri tjedna uzimalo ekstrakt gljiva.
Sudionici su bili podijeljeni u četiri skupine, koje su primale 0, 50 mg, 500 mg ili 1000 mg ekstrakta dnevno. Rezultati su pokazali jasna poboljšanja u kvaliteti daha, tjelesnog mirisa i mirisa jastuka, osobito u skupini s najvećom dozom. Važno je naglasiti da kod sudionika koji su redovito konzumirali gljive nisu zabilježene nuspojave.
„Ekstrakt gljiva izravno inhibira proizvodnju toksičnih spojeva odgovornih za neugodne mirise u tijelu“, naveli su istraživači u izvješću.
Također je zabilježeno smanjenje razine amonijaka i metil-merkaptana, spojeva u crijevima poznatih po izrazito neugodnom mirisu. Laboratorijski testovi pokazali su da ekstrakt pomaže u razgradnji tih sumpornih nusprodukata u oblike bez mirisa, učinkovito neutralizirajući neugodne mirise.
U drugoj studiji, objavljenoj u časopisu Food Chemistry, istraživači sa Sveučilišta u Turkuu u Finskoj analizirali su prirodne mirisne spojeve u divljim nordijskim gljivama. Otkrili su kemikalije poput (E)-2-nonenala, koje se povezuju s tjelesnim mirisom koji se razvija s godinama, ali i tvari u gljivama koje mogu blokirati procese u koži odgovorne za njegovo nastajanje.
„Aromatski spojevi u gljivama potječu od linolne kiseline, iste masne kiseline koja se u ljudskoj koži razgrađuje u 2-nonenal“, zaključili su autori studije. „Ove jestive gljive sadrže prirodne mehanizme za regulaciju tog procesa razgradnje.“
Mirisi doma kao ogledalo zdravlja
Iako se o „mirisu starosti“ rijetko govori otvoreno, riječ je o temi koja se tiče svakodnevnog komfora, samopouzdanja i osjećaja ugode u vlastitom domu. Mirisi koje nosimo sa sobom ne ostaju samo na koži – oni se utiskuju u tkanine, prostor i uspomene. Upravo zato mala prehrambena promjena, poput redovitog uključivanja gljiva u jelovnik, može imati neočekivano velik utjecaj na kvalitetu života i osjećaj svježine, kako osobne, tako i one u domu koji zovemo svojim.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....