Čim zahladi, mnogi posegnu za daljinskim upravljačem, uključe grijanje i temperaturu odmah podignu na 25 ili 26 stupnjeva. Logika je jednostavna: što je brojka veća, prostorija će se brže zagrijati. Međutim, kod modernih inverterskih klima-uređaja stvari ne funkcioniraju baš tako. Upravo zbog nekoliko naizgled bezazlenih navika grijanje može biti skuplje nego što bi trebalo.
Kako piše Aircon Adviser, jedna od najvažnijih stvari za učinkovito grijanje klimom jest održavanje umjerene temperature. Za većinu kućanstava dobar početak je između 19 i 21 Celzijeva stupnja, a prema potrebi temperatura se može prilagoditi za stupanj ili dva. Nema potrebe odmah postavljati klimu na 28 stupnjeva. Ako je prostorija hladna, uređaj će ionako pojačati rad kako bi dosegnuo zadanu temperaturu. Viša postavka neće ga čarobno natjerati da brže zagrije prostor, ali može značiti da će nastaviti grijati znatno dulje nego što je potrebno.
Razlika između 20 i 24 stupnja možda se na daljinskom upravljaču ne čini velikom, no tijekom cijele sezone grijanja može se itekako osjetiti na potrošnji. Što je veća razlika između unutarnje i vanjske temperature, to više topline prostor gubi kroz zidove, prozore i druge površine, a klima mora nadoknađivati te gubitke.
Još jedna česta pogreška jest neprestano uključivanje i isključivanje uređaja. Inverterske klime imaju mogućnost prilagođavanja snage pa, kada dosegnu željenu temperaturu, mogu nastaviti raditi manjim intenzitetom. Zbog toga tijekom boravka kod kuće često ima smisla održavati ugodnu temperaturu, umjesto da se prostorija potpuno ohladi pa ponovno zagrijava. To ipak ne znači da klima treba raditi cijeli dan, čak i kada nikoga nema kod kuće. Ako izlazite nakratko ili tijekom noći želite nešto hladniju prostoriju, možete smanjiti zadanu temperaturu za dva do tri stupnja. Kod dulje odsutnosti, primjerice tijekom cijelog radnog dana ili vikenda izvan grada, isključivanje može biti ekonomičnije, osobito u slabije izoliranim stanovima.
Mnogo toga ovisi i o samoj nekretnini. Dobro izoliran stan u novogradnji zadržavat će toplinu znatno dulje od stare kuće s dotrajalom stolarijom. Zato ne postoji jedna postavka koja će svim kućanstvima donijeti jednaku uštedu. Pozornost treba obratiti na brzinu ventilatora. Iako mnogi misle da će klima bolje grijati ako ventilator neprestano radi najvećom brzinom, stručnjaci savjetuju korištenje automatskog načina rada. Tako uređaj sam prilagođava protok zraka, najprije intenzivnije zagrijava prostor, a zatim postupno smanjuje brzinu kada se temperatura stabilizira. Ni stalno korištenje najtišeg načina rada nije uvijek najbolje rješenje. Ako je protok zraka preslab, toplina se neće dovoljno učinkovito raspoređivati po prostoriji. Automatska postavka zato je u pravilu praktičniji izbor za svakodnevno grijanje. Važan je i smjer puhanja, a upravo na njega mnogi zaboravljaju. Tijekom ljeta često namještamo krilca tako da hladan zrak puše prema gore ili vodoravno, kako nam ne bi strujao izravno u lice. Zimi bi postavke trebalo promijeniti. Budući da se topao zrak prirodno podiže, pri grijanju je korisno usmjeriti ga prema donjem dijelu prostorije. Tako će se toplina bolje rasporediti ondje gdje sjedimo i boravimo, umjesto da se nepotrebno zadržava pri stropu. To je osobito važno u dnevnim boravcima s visokim stropovima, kakvi se mogu pronaći u starijim građanskim stanovima, ali i u modernim kućama s otvorenim prostorom. Ako je unutarnja jedinica postavljena visoko na zidu, pravilno usmjeravanje zraka može osjetno poboljšati osjećaj topline.
Pritom treba paziti i na namještaj. Veliki ormar, polica ili drugi predmet koji ometa strujanje zraka može otežati ravnomjerno zagrijavanje prostorije. Stručnjaci upozoravaju i na naviku ostavljanja svih vrata otvorenima kako bi jedna klima zagrijala cijeli stan. Iako se toplina tako može proširiti u susjedne prostorije, uređaj tada mora zagrijavati znatno veći prostor od onoga za koji je možda predviđen. Primjerice, klima postavljena u dnevnom boravku može sasvim dobro održavati ugodnu temperaturu u toj prostoriji, ali ako su otvorena vrata prema dugom hodniku, spavaćim sobama i stubištu, njezin će posao biti znatno zahtjevniji.
U hrvatskim stanovima, osobito onima starije gradnje s odvojenim prostorijama, raspored prostorija može imati velik utjecaj na učinkovitost grijanja. Jedna unutarnja jedinica neće nužno ravnomjerno zagrijati sve prostorije, bez obzira na to koliko visoku temperaturu namjestili. Ipak, nije dobro ni potpuno zanemariti prostorije koje se ne koriste. Ako su prehladne, osobito uz vanjske zidove, može se povećati rizik od kondenzacije i pojave plijesni. Važno je održavati primjereno temperaturu i redovito provjetravati cijeli dom. Jedna od najjednostavnijih stvari koje možete napraviti za bolji rad klime ne zahtijeva nikakvo ulaganje, nego samo nekoliko minuta vremena. Riječ je o čišćenju filtara. Tijekom rada na njima se nakupljaju prašina i nečistoće, a kada postanu previše zaprljani, zrak teže prolazi kroz uređaj. Posljedica može biti slabije grijanje i veća potrošnja električne energije. Ako klimu svakodnevno koristite za grijanje, filtre je dobro redovito pregledavati i čistiti prema uputama proizvođača. Kod intenzivnog korištenja pojedini proizvođači preporučuju čišćenje otprilike svaka dva tjedna. Najčešće je dovoljno pažljivo ukloniti prašinu usisavačem ili oprati filtar na način predviđen u uputama, a zatim ga potpuno osušiti prije vraćanja u uređaj.
Ne treba zaboraviti ni vanjsku jedinicu. Tijekom jeseni oko nje se može nakupiti lišće, a zimi joj rad mogu otežavati snijeg i led. Zato je važno da oko nje postoji dovoljno slobodnog prostora za strujanje zraka i da voda nastala tijekom odleđivanja može nesmetano otjecati. To je posebno važno u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, gdje se tijekom zime temperature često spuštaju ispod nule. U takvim uvjetima klima povremeno može prestati puhati topli zrak jer automatski odleđuje vanjsku jedinicu. Takva kratka stanka u pravilu je normalan dio rada uređaja i ne znači da se pokvario. Međutim, ako se odleđivanje ponavlja neuobičajeno često ili klima slabo grije, potrebno je provjeriti stanje uređaja i po potrebi pozvati servisera. Vanjska jedinica nikada se ne bi smjela potpuno zatvarati ili prekrivati kako bi se zaštitila od hladnoće. Za svoj rad treba slobodan protok zraka, a zatvaranje može smanjiti njezinu učinkovitost.
Još jedna mogućnost koju mnogi ne koriste jest programiranje rada klime. Noviji uređaji često imaju vremenske programe, ekonomične načine rada, senzore prisutnosti ili mogućnost upravljanja putem mobilne aplikacije. Ako se svakog dana vraćate kući u približno isto vrijeme, možete podesiti da klima počne zagrijavati prostor nešto prije vašeg dolaska. Tako vas neće dočekati hladan dnevni boravak, a nećete morati ni odmah uključivati najjači način rada. S funkcijom Turbo ili Powerful također ne treba pretjerivati. Ona može biti korisna kada želite brzo povećati temperaturu, ali nije namijenjena neprekidnom korištenju tijekom cijele večeri. Nakon početnog zagrijavanja obično je bolje vratiti uređaj na uobičajeni način rada. Ako vaš model ima funkciju Eco, vrijedi je isprobati i provjeriti održava li prostor dovoljno toplim. Neki uređaji mogu automatski smanjiti potrošnju kada u prostoriji nema nikoga, dok drugi omogućuju detaljno podešavanje rasporeda grijanja za svaki dan u tjednu.
U Hrvatskoj se pritom isplati obratiti pozornost i na vlastiti tarifni model električne energije. Kućanstva koja koriste višu i nižu tarifu mogu provjeriti može li se dio potrošnje pomaknuti u povoljnije razdoblje, ali samo ako to odgovara njihovim navikama i ako se pritom ne troši dodatna energija na nepotrebno pregrijavanje. Koliko će grijanje klimom u konačnici koštati ovisi o cijeni električne energije, učinkovitosti uređaja, vanjskim temperaturama i toplinskim gubicima doma. Zato se britanski izračuni uštede ne mogu jednostavno preslikati na hrvatska kućanstva. Ipak, osnovno pravilo ostaje isto: dobro podešena inverterska klima može pružiti mnogo topline uz razmjerno malu potrošnju električne energije. Za razliku od obične električne grijalice, ona ne proizvodi toplinu samo iz utrošene električne energije, nego je prenosi iz vanjskog zraka u unutrašnjost. Zbog toga može biti vrlo učinkovito rješenje za grijanje, osobito tijekom blažih zimskih dana na obali, ali i u kontinentalnim krajevima ako je uređaj pravilno odabran za tamošnje uvjete.
Prije nego što sljedeći put podignete temperaturu na 26 stupnjeva jer vam se čini da klima ne grije dovoljno, provjerite nekoliko jednostavnih stvari: jesu li filtri čisti, puše li topao zrak prema dolje, radi li ventilator automatski i pokušava li uređaj zagrijati prevelik prostor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....