S dolaskom hladnijih dana ponovno se postavlja pitanje na koliko stupnjeva treba namjestiti grijanje kako bi u domu bilo ugodno, a računi ostali pod kontrolom. Mnogi tijekom zime održavaju jednaku temperaturu u cijelom stanu ili kući, no stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek potrebno. Dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja i kupaonica imaju različite namjene, pa se razlikuju i preporučene temperature.
Prema savjetima britanske energetske tvrtke British Gas, za većinu odraslih osoba ugodna temperatura u prostorijama u kojima se boravi tijekom dana kreće se između 18 i 21 Celzijeva stupnja. Ipak, koliko ćemo zagrijavati pojedinu sobu ovisi o tome koliko vremena u njoj provodimo, što radimo i koliko je dobro izolirana.
U dnevnom boravku, gdje se najčešće odmaramo, gledamo televiziju ili se družimo s obitelji, preporučuje se temperatura od približno 20 do 22 stupnja. Budući da pritom uglavnom sjedimo i manje se krećemo, prostor treba biti dovoljno topao da nam bude ugodno i bez dodatnog utopljavanja. U dobro izoliranim stanovima nekima će odgovarati i nešto niža temperatura. Spavaća soba, međutim, ne mora biti jednako zagrijana. Za kvalitetan san mnogima više odgovara svježiji prostor, a temperatura između 16 i 18 stupnjeva često se navodi kao ugodna za spavanje. Pretjerano zagrijana soba može otežati uspavljivanje i pridonijeti nemirnom snu, dok nešto niža temperatura pomaže tijelu da se prirodno rashladi tijekom noći. Naravno, pritom treba voditi računa o dobi, zdravstvenom stanju i osobnim potrebama ukućana. U kupaonici je situacija drukčija. Zbog tuširanja i izlaska iz tople vode ugodnije je kada je temperatura nešto viša, otprilike između 20 i 22 stupnja. Nije nužno održavati je tijekom cijelog dana, osobito ako se kupaonica koristi samo ujutro i navečer. Važno je i redovito prozračivanje kako se vlaga nakon tuširanja ne bi zadržavala na zidovima i drugim površinama.
Kuhinja često može biti hladnija od dnevnog boravka. Tijekom pripreme obroka dodatnu toplinu stvaraju pećnica, štednjak i drugi kućanski uređaji, pa je temperatura od približno 18 do 20 stupnjeva mnogima sasvim dovoljna. Slično vrijedi i za hodnike te prolazne prostorije, koje nije potrebno zagrijavati na istu razinu kao prostor u kojem provodimo veći dio dana. Posebnu pozornost treba posvetiti dječjim sobama. Za stariju djecu preporuke se mogu prilagoditi njihovim aktivnostima, dok je za bebe važno izbjeći pregrijavanje prostora tijekom spavanja. Temperatura pritom nije jedino mjerilo ugode, nego treba voditi računa i o odjeći, posteljini te preporukama pedijatra.
Pravilnim podešavanjem grijanja moguće je ostvariti i određene uštede. Prema procjenama njemačkih potrošačkih savjetovališta, snižavanje sobne temperature za samo jedan stupanj može smanjiti potrošnju energije za grijanje za približno šest posto. Točan iznos ovisi o vremenskim uvjetima, izolaciji zgrade i vrsti sustava grijanja.
Ipak, sa snižavanjem temperature ne treba pretjerivati. U prostorijama koje se premalo zagrijavaju, osobito ako imaju hladne vanjske zidove i slabu ventilaciju, povećava se rizik od kondenzacije i pojave plijesni. Zato je važno održavati primjerenu temperaturu, redovito prozračivati i spriječiti zadržavanje viška vlage.
Za većinu kućanstava najbolje je grijanje prilagoditi svakodnevnim navikama, umjesto da svi radijatori rade jednakim intenzitetom. Nekoliko stupnjeva razlike između dnevnog boravka i spavaće sobe može pridonijeti ugodnijem boravku i racionalnijoj potrošnji energije, bez potrebe da se odričemo topline tijekom zimskih mjeseci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....