Tema predstojećih velikih izmjena Generalnog urbanističkog plana Zagreba više neće biti prenamjena zelenih zona u građevinske. To će mnoge razveseliti jer je glavna zamjerka prošlim vlastima bila da se vrijedne zelene zone, naročito uz Medvednicu, prenamjenjuju prostornim planovima šakom i kapom, ali mnoge će i razočarati jer je najviše zahtjeva privatnih osoba vezano za izmjene GUP-a upravo za takvim prenamjenama.
No, to je samo jedna od odrednica prijedloga Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a Zagreba i Sesveta, koji će se u četvrtak, 27. travnja, naći na sjednici Gradske skupštine. Ove sveobuhvatne izmjene temeljnih planskih dokumenata Zagreba i Sesveta imaju i „vatrogasni“ karakter, odnosno cilj je što prije zaustaviti loše procese u prostoru.
Nakon mogućeg prihvaćanja odluke formalno počinje izmjena oba GUP-a. U odluci o izradi navedeni su ciljevi izmjena, a tome je prethodilo savjetovanje sa stručnom javnošću u Društvu arhitekata Zagreba, s vijećima gradskih četvrti, participacija građana...
Od ovih se izmjena GUP-a očekuje jako mnogo, ponajviše zato što su urbanistički problemi u nekim dijelovima grada dosegnuli točku usijanja. Ipak, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić kaže da te izmjene neće biti čarobni štapić kojim će se izbrisati svi problemi jer, nažalost, za bolje prostorno planiranje nedostaju alati koji se trebaju riješiti kvalitetnijim zakonima o prostorom uređenju na nacionalnoj razini.
- Problem je i što je u postupku izrade plana, koja je definirana tim zakonima javna rasprava propisana jako kasno, što je posebno osjetljivo kod izmjena i dopuna. Stoga smo mi veliku pažnju posvetili ranoj participaciji već u fazi izrade odluke o izradi kojom se utvrđuju teme izmjena. Jer ako neka tema nije navedena u startu ne može se više dodavati za vrijeme javne rasprave ma koliko bila suvisla. Kroz proces rane participacije i građani i vijeća gradskih četvrti i struka su nam već iznijeli glavne probleme i pomogli da sveobuhvatno definiramo ciljeve izmjene GUP-a - objašnjava Nikša Božić.
Razgovaramo o razlozima izmjena GUP-a. Naši su planovi, kaže, prilićno zastarjeli, GUP Zagreba je usvojen 2007. godine i do sad je imao tri izmjene, a zadnje su iz 2016. te su rađene 2015. godine.
- Od tada do danas jako se puno toga promijenilo, doneseni su mnogi sporazumi, strategije i konvencije kao što su Pariški sporazum, Urbana agenda EU, Nova povelja iz Leipziga, niz strategija prostornog razvoja...na svjetskoj, na europskoj i nacionalnoj razini, koje su većinom usmjerene na zelene politike, klimatsku neutralnost i povećanje otpornosti na klimatske promjene, što do sad GUP Zagreba nije adekvatno adresirao - govori Božić.
Prema Zakonu o prostornom uređenju, svatko može dati inicijativu za izmjene plana. Pitamo ga kakve su bile sadašnje inicijative.
- Inicijative su prije bile većinom privatni interesi, što je legitimno, ali sada imamo cijeli niz inicijativa lokalne samouprave koje traže izmjene u svojim kvartovima i gradskim četvrtima. Na primjer, traže lokacije za planiranje vrtića i drugih javnih sadržaja, promjenu planirane prometne mreže, smanjenje izgrađenosti i slično - kaže.
Razlog za izmjenu GUP-a je i u olakšanju provedbe plana jer se vidjelo da ima problema s nekim dijelovima koji nisu dovoljno jasno napisani pa dolazi do različitih tumačenja.
Pojedine procedure prilično su složene, kao što je provedba gradskih projekata. Sada je gotovo nemoguće provesti gradski projekt koliko god je nešto važno za Grad. Postoje tri cilja izmjena GUP-a. Jedan su javne potrebe.
- Privatni interesi proteklih su godina prevladavali, što je donekle razumljivo, ali Grad istovremeno nije ni jasno definirao ni štitio ono što je javni interes. To će sada biti jedan od glavnih ciljeva izmjena. Drugi cilj je zeleniji grad, odnosno usklađivanje sa zelenim politikama. To će se sada provesti sustavnim planiranjem zelene infrastrukture na razini grada. To ne uključuje samo planiranje velikih zelenih površina već i primjerice povećanje neizgrađene površine na pojedinim građevinim česticama. Zagreb, kada su veći pljuskovi - koji su sve češći zbog klimatskih promjena - doživljava velike poplave. No, za to postoje tzv. rješenja utemeljena na prirodi – primjerice mogu se u koridorima ulica povećati zeleni pojasevi s mjestima za upijanje vode - kaže Božić.
Dodaje kako se primjerice na razini jednog bloka zgrada ili na česticama s većim parkiralištima mogu planirati retencije koje zadržavaju kišnicu i tako odterećuju gradski sustav odvodnje. Takva će se rješenja predlagati unutar izmjena GUP-a. Također, ozelenjavanje nekih javnih površina ili većih asfaltiranih površina, na kojima ljeti nastaju "toplinski otoci" te se ne može od vrućine hodati.
Treći cilj izmjena je unapređenje prostornih rješenja. Cilj je bolje zaštititi prepoznate vrijednost prostora i tražiti korekcije nekih prostornih anomalija, primjerice problem zgrada koje se grade na premaloj udaljenosti jedna od druge.
- Dio grada je pod zaštitom, ali velik dio grada su i kvalitetna planirana naselja koj nisu pod formalnom zaštitom kao što su Novi Zagreb, južna Trešnjevka, sjeverna Dubrava... Ne treba ih štititi režimom za Donji grad, ali moraju se prepoznati kao prostori s vlastitim kvalitetama i identitetom. To nisu prostori koji se ne mogu dopunjavati novom izgradnjom, međutim svaka nova gradnja mora polaziti od postojećeg identiteta naselja i mora ga nadopunjavati, a ne narušavati. Dakle, grad se mijenja i mijenjat će se, što je normalno, samo je pitanje kakve će biti intervencije u prostoru - kaže.
Dodaje da je u Zagrebu gotovo već krilatica da je GUP kriv za sve. Smatra da to nije točno te da je za dosta problema u prostoru GUP nemoćan alat.
- Da bi GUP dobro funkcionirao, trebaju mu detaljniji i provedbeni planovi, ali to je problem nacionalnog sustava planiranja. Mi kao najdetaljniji plan imamo samo UPU urbanistički plan uređenja, ali on je nedovoljno detaljan. Taj tip plana više ne propisuje parcelaciju ni osnovne urbanističke elemente kao što je odnos među zgradama. Nedostaju i alati provedbe kao što je urbana komasacija. Bez toga nema kvalitetnog planiranja jer ovako uvijek polazimo od postojeće parcelacije koja je nepravilnog oblika, a odnosi među zgradama definirani su tom parcelacijom i odmakom 3 ili 5 metara ili pak pola visine. Planiranje javnih prostora i javnih sadržaja bez urbane komasacije je gotovo nemoguće - objašnjava Nikša Božić, te dodaje dabez toga ne možemo provesti ništa ozbiljno, pa tako neće ni izmjene GUP-a sad riješiti probleme.
GUP obuhvaća 217,7 kvadratnih kilometara, tako da niti treba niti može propisati svaki detalj.
- Sve je to nemoguća misija, ali napravit ćemo najbolje što možemo unutar tog zakonskog okvira. Kaže kao primjer, GUP je kao avion – avion je odlično prijevozno sredstvo, ali ne može vas dovesti do kućnih vrata jer nije za to predviđen. Za to se koriste druga prijevozna sredstva, tako u prostornom planiranju za planiranje susjedstva treba koristiti detaljnije planove koje naše zakonodavstvo polako ukida i očekuje da se sve riješi na razini GUP-a odnosno onog - aviona.
U prijašnjim mandatima izmjenama GUP-a dominirale su želje i molbe investitora, dok su se za ove izmjene sad vijeća gradskih četvrti puno aktivnije uključila u promišljanje prostora. Škole, vrtići, parkovi, ukidanje nekih koridora, svi će njihovi prijedlozi morati sada u stručnu procjenu.
- Mi bi mogli označiti idealne prostore za škole i vrtiće u GUP-u, ali to ne znači gotovo ništa ako Grad nema svoje površine u vlasništvu odnosno ako nemamo instrument urbane komasacije. No, u GUP-u je već sad propisano da su takvi sadržaji mogući unutar zona mješovite namjene, samo je pitanje da se riješi vlasništvo, odnosno otkup - kaže Božić.
Što se tiče privatnih zahtjeva za izmjenama GUP-a, ona će se isto razmatrati, ali većina ih ide prema zahtjevima za prenamjenom zelenih zona u građevinsku.
- Tema ovih izmjena GUP-a neće biti prenamjene zelenih zona u građevinsku ili neke druge namjene. S obzirom na to da grad demografski ne raste, samim tim nema opravdane potrebe za povećanjem građevinskih zona. Čuvanje zelenih površina je i u skladu sa zelenim agendama koje propisuje EU. Bit će moguće takve promjene samo ako su u javnom interesu Grada Zagreba i RH - ističe Božić.
No to ne znači, dodaje, da u izmjenama GUP-a nema područja za nova stambena naselja. Već su u postojećem GUP-u planirane zone za novo stanovanje, preduvjet za gradnju na takvim zonama je donošenje detaljnijih urbanističkih planova.
Vezano za Sesvete čiji je GUP isto predmet predstojećih izmjena ciljevi su, kako kaže, slični. Važno im je bilo postići i sve uvjete za urbanu regeneraciju središta Sesveta.
Rokovi su izradu izmjena i dopuna GUP-a definirani su Odlukom, godinu dana za pripremu nacrta prijedloga plana, pa potom je na radu javna rasprava u trajanju od 8-15 dana.
Pitamo i zašto se pristupa izmjenama postojećih, a ne izradi novih GUP-ova?
- Činjenica je da je od zadnjih izmjena i dopuna GUP-a prošlo sada već sedam godina. Nagomilani problemi u prostoru su veliki te je cilj izmjene napraviti što brže kako bi se zaustavili negativni procesi u prostoru. Za potpuno novi planski dokument biti će potrebno napraviti nove stručne podloge što je samo po sebi jedan dugotrajan proces. Dodatno, na zakonodavnoj razini još nisu sazreli uvjeti za izradu potpuno novih planskih dokumenata jer još uvijek nije donesen novi Pravilnik o standardu prostornih planova koji je podloga za prostorne planove nove generacije – zaključuje Božić.
