Visoke cijene energenata potiču mnoga kućanstva da odgađaju početak grijanja koliko god je to moguće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da prehladan dom nije samo neugodan za život, već može ostaviti ozbiljne posljedice i na zdravlje ukućana i na samu nekretninu.

Kada počinje sezona grijanja?

Razdoblje od početka listopada do kraja travnja obično se uzima kao okvirno razdoblje kada bi grijanje trebalo biti uključeno, piše Fenix, no za sezonu grijanja ne postoji zakonski propisan datum.

Stručnjaci savjetuju: Stavite običnu prozirnu foliju na prozore, što prije

U Hrvatskoj pravila nisu ujednačena i razlikuju se ovisno o području, no osnovno pravilo ostaje isto – grijanje treba uključiti kada vanjske temperature padnu ispod određene granice i kada stan više ne zadržava ugodnu toplinu.

Iz HEP Toplinarstva pojasnili su kako će grijanje upaliti "kada se za to ostvare vremenski uvjeti koji nisu specificirani" te kako svakodnevno prate vanjske temperature zraka i dugoročnu prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji su glavna smjernica u donošenju odluke o početku uključivanja grijanja.

VIDEO Majstor Luka pokazuje kako sami možete odzračiti radijatore: Jednostavno je, a može drastično smanjiti račune

"Općim uvjetima za isporuku toplinske energije također je propisano da isporuka toplinske energije za grijanje može započeti i kada to pisanim putem zatraži ovlašteni predstavnik suvlasnika. Sukladno tome, predstavnici suvlasnika zgrada imaju mogućnost HEP-TOPLINARSTVU d.o.o. podnijeti pisani zahtjev za uključivanje grijanja u njihovoj zgradi putem elektroničke pošte [email protected] ili poštom na adresu Miševečka 15a, Zagreb", istaknuli su za Zagreb.info i dodali da nisu svi prostori spremni za ogrjevnu sezonu.

"U gradu Zagrebu imamo 102 zgrade koje nisu spremne za grijanje, jer u istima krajnji kupci još uvijek provode radove na unutarnjim instalacijama u svojim stambenim ili poslovnim prostorima. Predstavnici suvlasnika ili upravitelji tih zgrada prije početka punjenja unutarnjih instalacija grijanja trebaju dostaviti pisanu obavijest HEP-TOPLINARSTVU d.o.o. da su svi radovi na instalacijama završeni te da su instalacije spremne za prihvat toplinske energije", zaključili su.

Prošle godine HEP Toplinarstvo je 3. listopada započelo s uključivanjem grijanja za više od 130 tisuća krajnjih kupaca spojenih na toplinske sustave u gradovima Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću, što je potrajalo oko tri dana.

Jesenski broj magazina D&D na kioscima od 2. listopada! Vodimo vas na najljepše hrvatske farme i donosimo priče ljudi koji su odlučili pobjeći iz grada u prirodu

Grijanje će se, kako je uobičajeno, prvo uključiti prioritetnim krajnjim kupcima – dječjim vrtićima, školama, domovima zdravlja te domovima za starije i nemoćne osobe, a potom i stambenim/poslovnim zgradama u kojima su završeni svi radovi na unutarnjim instalacijama i koje su spremne za prihvat toplinske energije.

Ključni znakovi da je vrijeme za grijanje

Ako pak niste ovisni o toplanama, već sami odlučujete kada ćete početi grijati, stručnjaci s portala heizung.de imaju nekoliko savjeta. Kažu da ako se vanjska temperatura nekoliko dana zaredom ne diže iznad 12 stupnjeva, vrijeme je da se prostor počne zagrijavati. Još važniji pokazatelj je unutarnja temperatura: kada se u stanu izmjeri manje od 20 stupnjeva, to je znak da treba grijati, pogotovo u domovima u kojima borave stariji, mala djeca ili osobe narušenog zdravlja.

Starije i lošije izolirane nekretnine zahtijevaju grijanje ranije nego moderne i energetski učinkovite kuće ili stanovi. U višestambenim zgradama toplina iz susjednih stanova može nakratko ublažiti hladnoću, no to nije trajno rješenje ako vanjske temperature nastave padati.

Rizici predugog čekanja

Odgađanje grijanja može imati neugodne posljedice. Hladni prostori s viškom vlage predstavljaju idealno okruženje za razvoj plijesni i gljivica koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje, ali i oštećuju zidove i namještaj. Osim toga, postoji i opasnost od smrzavanja cijevi. Ako se voda u njima zaledi, može doći do puknuća i skupih popravaka, što je naročito rizično kod kuća za povremeno korištenje ili objekata bez stalnog nadzora.

Umjereno i stalno grijanje

Zbog svega navedenog, stručnjaci savjetuju da se ne ide u krajnost. Najbolji pristup je umjereno, ali stalno grijanje, pri čemu temperatura u prostorijama ne bi smjela padati ispod 16 stupnjeva ni tijekom noći. Za dnevni boravak idealno je održavati između 20 i 22 stupnja, što osigurava toplinu, udobnost i očuvanje zdravlja, a istovremeno štiti dom od vlage i tehničkih oštećenja. Na taj način može se pronaći ravnoteža između štednje i sigurnosti, bez nepotrebnih rizika koje donosi predugo čekanje s uključivanjem grijanja.