Uobičajeni sastojci koji se nalaze u komercijalnim sredstvima za čišćenje općenito se smatraju sigurnima prema mišljenju regulatornih agencija. No, neki od njih istovremeno mogu biti i iritansi ili čak toksični u većim dozama. Bez previše razmišljanja, Amerikanci su u svojim domovima stvorili zalihe moćnih kemikalija koje bi mogle zaslužiti da se o njima raspravlja u okviru međunarodnih ugovora o zabrani kemijskog oružja, piše Washinton post.
Ljetni broj magazina D&D u prodaji! U opsežnom vodiču doznajte sve o mobilnim kućama
Njihov je novinar Michael J. Coren upravo u svom ormariću sa sredstvima za čišćenje pronašao mješavine koje sadrže etoksilirane alkohole i kvaterne amonijeve spojeve, poznate pod nazivom "kvati". Iako su ti proizvodi tehnički sigurni, neki sastojci su potencijalno štetni u većim količinama, a među njima su i mirisi, često tajni sastojci pod zaštitom poslovne tajne.
"Činilo mi se kao da imam previše vatrene moći samo za brisanje kuhinjske radne ploče", piše u svom tekstu Coren. Zato si je postavio izazov, pronaći učinkovite recepte za čišćenje koristeći samo sigurne, svakodnevne sastojke iz kućanstva, bez kompromisa u učinkovitosti i uz znatno manju cijenu, a po mogućnosti, i s ugodnim mirisom.
U moru internetskih savjeta i mitova o čišćenju, Coren se odlučio osloniti na vlastito znanje organske kemije, konzultacije s istraživačima i praktična testiranja u vlastitom domu, koji je opisao kao "razoren od strane trogodišnjaka". Komercijalna sredstva zadržao je samo za najteže zadatke, dok je svakodnevno čišćenje postalo gotovo u potpunosti "uradi sam" posao.
Industrija sredstava za čišćenje u SAD-u, koja godišnje vrijedi oko 50 milijardi dolara, u velikoj se mjeri ne oslanja na jednostavne sastojke poput octa i sode bikarbone. Naprotiv, desetljećima razvija snažne, patentirane kemijske formule. Darren Williams, kemičar i voditelj istraživačke skupine za čišćenje na sveučilištu Sam Houston State, ističe da takvi sastojci nisu nužno opasni. "Većina tih proizvoda formulirana je za povremenu uporabu u kućanstvu. Povremeni kontakt neće predstavljati problem", kaže Williams.
Zaboravite ocat i sodu, ovo hit sredstvo osvaja žene diljem svijeta, s njim čiste i lice i kuću
No, brojni su izuzeci koji potiču na oprez. Endokrini disruptori poput ftalata, koji imitiraju hormone i mogu utjecati na reprodukciju i razvoj mozga čak i u vrlo malim dozama, i dalje su prisutni u mnogim sredstvima. Mikroplastika, koja se dodaje radi abrazivnosti, sve više se otkriva u okolišu i ljudskim organima.
Čak su i tvari koje su dugo smatrane sigurnima, poput 2-butoksietanola, nonilfenol etoksilata i kloriranih fenola, naknadno povučene zbog otkrivenih kancerogenih, hormonalnih ili ekoloških opasnosti, navodi se u članku Washington Posta. Osim toga, pretjerana upotreba antibakterijskih sredstava mogla bi pridonijeti razvoju otpornosti bakterija na lijekove.
Poseban problem predstavlja zrak u zatvorenom prostoru. Prosječan Amerikanac provede 90 posto vremena unutar četiri zida, udišući ostatke sredstava za čišćenje. Regulatorna tijela teoretski bi trebala rješavati ta pitanja unaprijed, koristeći tzv. načelo opreza. Dok Europska unija prakticira pravilo "nema podataka, nema tržišta", američki pristup je opušteniji. Proizvodi moraju imati "razumno očekivanje sigurnosti", ali dopušta se veća fleksibilnost i osobni izbor.
I soda bikarbona koja je mnogima omiljeno sredstvo za čišćenje doma ima rok trajanja
Kako američki regulatori nisu skloni primjeni načela opreza, Coren je odlučio primijeniti ga sam, u vlastitom domu i evo što je pritom otkrio.
Većina čišćenja svodi se na nekoliko temeljnih kemijskih reakcija. Prvo, potrebna je površinski aktivna tvar, odnosno surfaktant. Sapun stvara most između vode i ulja, suspendirajući masnoću i prljavštinu u vodi, što omogućuje lako brisanje krpom.
Zatim slijedi otapalo, kao što voda otapa šećer, alkohol ili terpeni razgrađuju ulja, ostatke hrane pa čak i lipidne membrane bakterija i virusa, olakšavajući njihovo uklanjanje. Ocat, iako više kiselina nego otapalo, pomaže ukloniti mineralne i anorganske naslage.
Za tvrdokorne mrlje, pomaže abraziv poput sode bikarbone. Za ugodan miris citrusa dovoljno je dodati nekoliko kapi eteričnih ulja ili limunovog soka.
Nova rutina koju je ovaj novinar uveo u svoj dom sadržavala je samo dva spreja i malo vremena. U Corenovom domu, 90 posto čišćenja svodi se na dvije stvari, a to su čišćenje površina poput podova i radnih ploča, te čišćenje stakla na prozorima i ogledalima.
Za višestruke površine koristi recept koji preporučuje Alicia McCarthy, znanstvenica s Instituta za smanjenje uporabe toksičnih tvari (TURI) pri Sveučilištu Massachusetts u Lowellu, koji je otkrio i čitateljima.
TURI tvrdi da ta mješavina čisti jednako dobro kao namjensko sredstvo, ali bez potencijalno štetnih sastojaka, a sam Coren potvrđuje da je mješavina u njegovu domu učinkovito očistila radne ploče i unutrašnjost mikrovalne. Za prljava stakla i dječje otiske nosića na prozorima on od sada koristi jednostavnu mješavinu octa i vode.
Iako prirodnim sredstvima treba više vremena i truda, pokazalo se da mogu obaviti većinu poslova. Domaće mješavine se, iz njegova iskustva, ostavljaju duže na površinama kako bi se nadoknadila slabija učinkovitost otapala. Na kraju, Coren u svom tekstu navodi da je više od deset sredstava za čišćenje zamijenio s dvije boce vlastitih pripravaka. Iako nije sve odbacio, možda će proći godine prije nego ponovno posegne za komercijalnim proizvodima.
"Za svakodnevno čišćenje, moći ću lakše disati uz sapun, vodu, ocat i malo ribanja" zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....