Ovih se dana osjećate nekako umorno, bezvoljno i s dozom melankolije? Moguće je da vas je zahvatio jesenski blues - stanje koje se javlja s prvim kraćim danima i manjkom svjetla. Niste jedini, a stručnjaci kažu da se razlog krije i u pomicanju sata.
Dizajnerica rasvjete i interijera Marina Kustić Grubiša, vlasnica MINT SPOT studija, ističe kako se dan prirodno u ovo doba godine skraćuje i tijelo se tome postupno prilagođava. Međutim, nagla promjena sata remeti bioritam i pokazuje koliko svjetlo doista utječe na naš organizam. Ipak, uz nekoliko trikova u interijeru, prijelazno razdoblje može biti puno ugodnije.
- Ujutro nam je sada lakše ustati i razbuditi se, no već rano poslijepodne osjećamo pad energije i umor, a upravo tada rasvjeta postaje važan alat za održavanje dnevnog ritma. Kako bi prijelaz bio blaži, u popodnevnim satima treba pojačati intenzitet svjetla, osobito dok smo još aktivni, odnosno dok radimo, kuhamo, učimo, pospremamo... No pažljivo, jer predugim izlaganjem intenzivnom svjetlu, posebno onome bijele boje, možemo i dodatno poremetiti san i bioritam. Stoga, pazite da barem uvečer, kad se tijelo priprema za odmor, svjetlo postupno prigušite i zamijenite ga toplijim, mekšim izvorima - stolnim i podnim svjetiljkama toplije boje svjetla (2700K, pa i 2200K) - savjetuje Marina Kustić Grubiša.
Na taj način, pojašnjava, oponašamo prirodno svjetlo koje zalaskom sunca mijenja intenzitet, kut i boju, čime prirodno priprema organizam na spavanje.
Idealan spoj funkcije i estetike: Dizajnerske lampe poznatih brendova iz domaćih trgovina
- Manjak dnevnog svjetla izravno utječe na razinu serotonina i melatonina - hormona koji reguliraju raspoloženje i san, pa je zimi ključno provoditi što više vremena na dnevnom svjetlu. Kad to nije moguće, pravilno planirana rasvjeta može imitirati prirodni ritam: danju intenzivnije i hladnije svjetlo (4000K-3000K), a navečer toplije (2700K) i blaže - ističe dizajnerica.
Kad već osjećate melankoliju i bezvoljnost, možete si priuštiti "svjetlosnu kupku".
- To je terapijsko rješenje, koje koristi elektromagnetsko zračenje određenih valova i svjetlosne jakosti, kako bi se povećala razina serotonina u tijelu. Za to je potrebna specijalna svjetiljka intenzivne jakosti, koja se pali tijekom pola sata rano ujutro i postavlja na određenu udaljenost od tijela. No, to ipak preporučujem raditi uz stručni savjet - kaže.
Zanimalo nas je i koje vrste svjetla koristiti u domu tijekom jesenskog razdoblja.
- Općenito vrijedi pravilo struke da se u stambenim prostorima koristi topla boja svjetla - konkretno 2700K, jer stvara osjećaj ugode i mira. Novi trendovi idu i niže - do 2200K, osobito u spavaćim sobama - dok hoteli koriste i narančasta noćna svjetla koja minimalno razbuđuju organizam - kaže naša sugovornica.
Što se tiče direktne i indirektne rasvjete, u domovima bi trebali imati oba tipa.
- Direktna nam treba u zonama rada - kuhinji, radnom stolu, kupaonskom ogledalu… A indirektna je našem oku najugodnija i za vrijeme odmora i opuštanja, trebali bismo koristiti nju. To ne znači da morate imati mnoštvo svjetiljki, samo treba naučiti kako ih ispravno odabrati i koristiti, tako da istom svjetiljkom dobijete različite učinke - ističe i dodaje kako je najjednostavnija ta slojevitost: umjesto jednog glavnog izvora svjetla sa stropa, bolje je imati više manjih i u više razina, koje će se uključivati po potrebi.
Također, preporučuje igrati se svjetlosnim kontrastima.
- Primjerice, naglasiti toplu nišu ili kutak za čitanje u prostoru koji je inače neutralan. Svjetlo tada postaje vizualni akcent, poput komada namještaja ili "otoka svjetla" kako ja to volim nazivati, a ostatak prostora "ne pati" pod direktnom svjetlošću - kaže.
U IKEA-u je stigla nova božićna lampa za kojom svi lude, košta 13 eura i već je razgrabljena
Otkrila nam je i svoj najdraži trik: "Kad je vani sivo, upalite podnu lampu i usmjerite je prema prozoru; svjetlo će se odbiti od zavjese i meko raspršiti u prostor, stvarajući ugodan, prirodan dojam".
A što je s domovima u kojima se i radi? Koliko boja svjetla i intenzitet utječu na naše raspoloženje i koncentraciju?
- Znanost je potvrdila: toplije svjetlo smiruje, dok hladnije potiče fokus i budnost. Problem nastaje kada cijeli dan provodimo pod umjetnim svjetlom jednakog intenziteta - tada tijelo "gubi kompas". Zato je u domovima u kojima se i radi i odmara idealno kombinirati više izvora: tijekom dana jače, hladnije svjetlo (oko 4000K), a navečer prigušeno i toplo. Ako imate mogućnost, tzv. "tunable white" rasvjeta omogućuje prilagodbu temperature i intenziteta svjetla, no isti se učinak može postići i kombinacijom nekoliko svjetiljki. Bitno je da prostor prati ritam dana - baš kao priroda - naglašava.
Za kraj ističe kako su mnogi počeli shvaćati važnost rasvjete za psihološku dobrobit.
- Jedno vrijeme, dok su u interijerima prevladavale pretežito sive boje, tražilo se da boja svjetla bude što bjelja i bistrija, bez obzira na to što je savjetovala struka, jer su te sive boje u protivnom djelovale pomalo "prljavo". Ali, onda su se mnogi počeli osjećati kao "u klinici" pod takvim svjetlom, pa se sad krenulo u drugu krajnost. To lijepo govori o tome kako sve više ljudi prepoznaje da rasvjeta nije samo tehničko pitanje, nego važan dio osjećaja ugode u domu - kaže Marina Kustić Grubiša.
Dodaje kako kod klijenata primjećuje i to da traže više "emocionalnog svjetla" - onog koje stvara atmosferu, a ne samo osvjetljava.
- To je lijep pomak u razumijevanju dizajna: svjetlo kao alat za dobrobit, a ne samo funkciju - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....