Kako temperature padaju, a radijatori ponovno rade punom snagom, mnogi građani posežu za dobro poznatim trikom koji se u hladnijim mjesecima podrazumijeva - sušenjem mokrog rublja izravno na radijatorima.
Iako se ova navika čini kao logičan i praktičan način da se iskoristi postojeća toplina, stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je riječ o praksi koja dugoročno može biti ne samo skuplja nego i štetna za zdravlje i stanje vašeg doma. Najnovije upozorenje stiže iz ugledne britanske potrošačke organizacije Which?, a problem se sasvim jasno preslikava i na hrvatska kućanstva, osobito ona manja i slabije prozračena.
Stručnjaci objašnjavaju kako radijator, da bi učinkovito zagrijao prostor, mora imati mogućnost slobodnog širenja toplog zraka. Kada ga prekriva mokra odjeća, toplina se zadržava između tkanine i metalne površine i ne odlazi u prostor. Radijator tada radi znatno duže kako bi dosegnuo zadanu temperaturu, a to znači veći rad kotla, duže grijanje i više potrošene energije. Dok se čini da samo koristimo već plaćenu toplinu, zapravo potičemo sustav da radi pod većim opterećenjem. Kako objašnjava stručnjak Which?-a, mokra odjeća ponaša se poput hladne barijere koja blokira toplinu i sprječava prirodnu cirkulaciju zraka u prostoriji. Rezultat nije samo sporije sušenje rublja nego i hladniji stan, osjećaj vlage u zraku i, naravno, osjetno viši računi za grijanje.
Vlaga i veći računi
Ono što posebno zabrinjava jest povećanje vlažnosti prostora. Sušenjem rublja u zatvorenim sobama, pogotovo onima s modernim PVC prozorima koji minimalno propuštaju zrak, vlaga može porasti i do 30 posto. U uvjetima u kojima se zrak ne može pravilno izmjenjivati, takvo povećanje vrlo brzo stvara savršene okolnosti za razvoj plijesni. Crne mrlje po kutovima zidova, vlažne površine iza ormara, kondenzacija na staklima i neugodni mirisi samo su vanjski znakovi problema. Povećana vlaga može pogoršati alergije, izazvati respiratorne smetnje i stvoriti trajna oštećenja na zidovima, parketu i namještaju. Često se događa da ljudi godinama ne povezuju ove probleme s navikom sušenja rublja u dnevnoj sobi ili spavaćoj sobi.
Mnogi korisnici društvenih mreža nakon upozorenja koje se proširilo internetom priznali su da nisu imali pojma da ovakvo sušenje može izazvati štetu. Nekima je, kako su priznali, bilo logično da mokra odjeća na radijatoru pomaže u bržem sušenju i štednji, no reakcije poput “nisam znao da ovo stvara plijesan” postale su učestale. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da ključ nije u prestanku sušenja u stanu, nego u promjeni načina.
Što onda činiti?
Najjednostavniji savjet jest da se rublje ne stavlja izravno na radijator nego u njegovu blizinu. Stalak za sušenje postavljen na udaljenost od nekoliko desetaka centimetara omogućuje radijatoru da ravnomjerno grije prostor, dok se odjeća suši bez stvaranja toplinske barijere. Takav način traje nešto duže, ali održava dom toplijim i smanjuje opasnost od kondenzacije.
Za one koji žele ubrzati proces, stručnjaci preporučuju korištenje grijanih stalaka, koji troše relativno malo energije, ili odvlaživača zraka, koji se posljednjih godina sve više koriste i u hrvatskim stanovima. Odvlaživač istodobno uklanja višak vlage iz zraka i skraćuje vrijeme sušenja rublja, čime se sprječavaju i štete uzrokovane vlagom. U stanovima bez balkona ili u prostorima gdje se rublje suši tijekom cijele zime, ovo se pokazuje kao jedno od najučinkovitijih rješenja.
Ispravna regulacija ventila
Potrošačka organizacija Which? u istom je tjednu skrenula pozornost i na drugo rasprostranjeno ponašanje koje mnogi ne smatraju problematičnim – prekomjerno odvrnute termostatske ventile na radijatorima. Mnogi vjeruju da se prostorija brže zagrijava kada se ventil postavi na najvišu vrijednost, no to je pogrešno. Oznake na ventilu ne predstavljaju brzinu grijanja nego ciljanu temperaturu. Ako svaki radijator u stanu stoji na maksimalnoj vrijednosti, sustav dovodi veliku količinu tople vode u sve prostorije, bez potrebe i često bez učinka. Ispravna praksa jest da se ventili u spavaćim sobama i manje korištenim prostorijama drže između vrijednosti dva i tri, što prostoru daje temperaturu između 15 i 20 stupnjeva, dok se viša postavka koristi samo u prostoriji gdje se nalazi glavni termostat.
Prema procjenama stručnjaka, sušenje rublja na radijatorima može povećati potrošnju energije i do dvadeset posto, pogotovo u stanovima s etažnim grijanjem. U kombinaciji s nedovoljnim prozračivanjem, šteta od vlage postaje prirodan nastavak takvog načina života.
Stoga pustite radijatorima da rade ono zbog čega postoje, a rublju omogućite da se suši uz slobodan protok zraka. Malo strpljenja može vam donijeti znatnu uštedu, topliji dom i zdraviji zrak. Kako poručuju iz Which?-a, toplina je preskupa da bi se trošila na pogrešan način, a promjena samo jedne navike može donijeti razliku koju ćete osjetiti već na sljedećem računu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....