Znanstvenici koji su proučavali navike spavanja u različitim društvima zaključili su da se potrebe za snom mogu znatno razlikovati od osobe do osobe. Na to koliko nam je odmora potrebno ne utječe samo trajanje sna, nego i kvaliteta spavanja, vrijeme odlaska na počinak, izloženost svjetlosti, biologija pojedinca te učestalost buđenja tijekom noći.
Drugim riječima, umjesto opsjednutosti time jesmo li odspavali točno osam sati, možda bismo trebali više pozornosti posvetiti tome kako se nakon spavanja zapravo osjećamo, piše portal Bored Panda.
Osam sati nije univerzalno pravilo
Studija objavljena 25. kolovoza 2026. u časopisu Brain Medicine analizirala je istraživanja iz antropologije, povijesti i drugih područja kako bi se utvrdilo kako su ljudi spavali prije nego što je suvremeni način života potpuno promijenio našu svakodnevicu. Autori su doveli u pitanje ideju da su ljudi biološki predodređeni svake noći spavati jednako dugo.
Pogled u prošlost pokazuje da ljudi nisu oduvijek slijedili danas uvriježeni obrazac od osam sati sna. Znanstvenicima su posebno zanimljive zajednice lovaca i sakupljača jer su njihovi pripadnici znatno manje izloženi umjetnoj svjetlosti od ljudi koji žive suvremenim načinom života.
Također, jedno istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology pokazalo je da su ljudi u proučavanim zajednicama u Tanzaniji, Namibiji i Boliviji tijekom noći spavali između 5,7 i 7,1 sat. Druga analiza predindustrijskih društava procijenila je prosječno trajanje sna na oko 6,4 sata.
To, međutim, ne znači da je pet ili šest sati sna dovoljno ili zdravo za svakoga. Rezultati prije svega pokazuju da je ljudski san mnogo fleksibilniji nego što sugerira jednostavno pravilo o osam sati.
Skandinavska metoda spavanja koju parovi masovno primjenjuju, evo i zašto
Mobiteli i umjetno svjetlo
Nije se promijenilo samo trajanje sna. Suvremeni način života promijenio je i vrijeme u koje odlazimo na spavanje. Prije električne rasvjete, televizora, računala i pametnih telefona ljudi su bili znatno više usklađeni s prirodnim izmjenama dana i noći. Danas umjetna svjetlost može odgoditi odlazak na počinak i poremetiti unutarnji biološki sat, navode dalje u tekstu.
Istraživanja na koja se poziva The Conversation pokazuju da umjetno svjetlo mijenja naše navike spavanja i odgađa biološki sat koji određuje kada smo pospani, a kada spremni za buđenje. To bi mogao biti i jedan od razloga zbog kojih se mnogi ljudi ujutro teško bude prirodno.
Tu je i problem radnog vremena. Tijekom radnog tjedna mnogi spavaju manje nego što im je potrebno, a izgubljeni san zatim pokušavaju nadoknaditi vikendom i drugim slobodnim danima. Zbog toga, ističu istraživači, zdrav san nije samo pitanje broja sati. Važno je i kada spavamo te koliko su naše navike redovite.
Sedam sati nekome je dovoljno
Dvije osobe mogu spavati jednak broj sati, a ujutro se osjećati potpuno različito. Individualne potrebe za snom ovise o nizu čimbenika, među kojima su zdravstveno stanje i biološki spol. Neka velika istraživanja pokazuju i da količina sna povezana s najboljim zdravstvenim pokazateljima kod pojedinih ljudi može biti manja od osam sati.
Jedna studija objavljena u časopisu Nature koristila je snimke mozga i tijela te molekularna mjerenja kako bi istražila povezanost sna i starenja različitih organa. Procijenjeni optimalni raspon iznosio je između 6,4 i 7,8 sati, ovisno o spolu osobe i organu koji se promatrao. Zato količina sna nakon koje se jedna osoba budi potpuno odmorna drugoj jednostavno ne mora biti dovoljna.
National Sleep Foundation odraslim osobama u dobi od 26 do 64 godine preporučuje između sedam i devet sati sna, iako nekim odraslim osobama može biti potrebno između šest i deset sati.
Pet različitih profila spavanja
Da broj sati nije jedino što je važno pokazalo je i istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Biology. Znanstvenici su analizirali podatke 770 zdravih mladih odraslih osoba. Osim njihovih navika spavanja, proučavali su snimke mozga, pamćenje te niz bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika.
Na kraju su identificirali pet različitih profila povezanih sa spavanjem.
„San se sastoji od mnogo dimenzija, a ne samo od toga koliko dugo spavamo“, objasnila je voditeljica istraživanja Aurore Perrault sa Sveučilišta Concordia u Kanadi. Kod osoba koje su redovito spavale manje od šest do sedam sati uočena je povezanost s poteškoćama u emocionalnoj obradi i agresivnim ponašanjem.
Česta noćna buđenja bila su povezana s problemima koji uključuju pamćenje, obradu jezika, anksioznost i druge obrasce ponašanja.
Kod druge skupine zabilježena je općenito lošija kvaliteta sna, teško su uspavljivali, san im je bio isprekidan, a tijekom dana osjećali su umor. Takvi obrasci bili su povezani s depresijom, anksioznošću, ljutnjom i stresom. Zaključak istraživača bio je jasan, san treba promatrati kao mnogo širu cjelinu, a ne samo brojiti koliko smo sati proveli u krevetu.
Nije važno samo koliko, nego i koliko redovito
Na važnost redovitog sna upozorava i veliko istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Health Data Science. Znanstvenici su analizirali objektivno izmjerene podatke o spavanju 88.461 sudionika UK Biobanka, koje su u prosjeku pratili oko 6,8 godina.
Proučavali su koliko dugo ljudi spavaju, kada zaspu, koliko im je san redovit i učinkovit te koliko se često bude tijekom noći. Pronađene su povezanosti između različitih karakteristika sna i 172 bolesti.
Kod 42 bolesti pronađena je povezanost s najmanje dvostruko većim rizikom, dok je kod 92 bolesti više od 20 posto pripisivog rizika bilo povezano s karakteristikama sna.
Posebno se istaknula redovitost spavanja. Autori su utvrdili da je ritam sna povezan s nizom rezultata koji bi ostali neprimijećeni kada bi se gledalo isključivo njegovo trajanje.
Ipak, upozoravaju da rezultati imaju važna ograničenja. Sudionici su uglavnom bili srednje i starije životne dobi, san je mjeren samo tijekom određenog razdoblja, a istraživanje nije dokazalo da je neredovit san izravno uzrokovao bolesti.
Možemo li zaboraviti na osam sati?
Netko se može probuditi potpuno odmoran nakon otprilike sedam sati, dok će drugoj osobi trebati gotovo devet. Važnije je osjećate li se nakon sna odmorno i možete li tijekom dana normalno funkcionirati.
Istraživači zato predlažu da obratimo pozornost i na druga pitanja. Odlazimo li na spavanje i budimo se otprilike u isto vrijeme? Budimo li se često tijekom noći? Osjećamo li se stalno umorno tijekom dana iako smo dovoljno vremena proveli u krevetu?
Za mnoge ljude osam sati i dalje može biti idealna količina sna. No istraživanja pokazuju da to nije jedina brojka koja može biti normalna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....