Pitanje koje je postavio čitatelj na Redditu — koliko su zapravo opasne salonit ploče na susjednim krovovima i postoji li način da se vlasnike prisili na njihovu zamjenu — sve je češća tema, osobito u starijim naseljima. Iako na prvi pogled djeluju kao bezazleni ostatak nekih prošlih vremena, riječ je o štetnom materijalu. Kako biste razumjeli stvarni rizik, važno je krenuti od osnova.

Što su zapravo salonit ploče?

Salonit ploče su azbestno-cementni građevinski materijal koji se masovno koristio sredinom 20. stoljeća. Popularnost su stekle zahvaljujući svojoj iznimnoj čvrstoći, dugotrajnosti i otpornosti na vremenske uvjete.

Sastoje se od cementa i azbestnih vlakana (otprilike 10–15%), a ime su dobile po tvornici „Salonit“ u Vranjicu kraj Splita, nekadašnjem glavnom proizvođaču u regiji.

Obitelj s četvero djece uselila se u novu kuću kod Umaga, iduće jutro svi su završili u bolnici, krivac su bili stršljeni

Najčešće su se koristile za:

• krovove (valovite i ravne ploče)
• fasade
• oluke i cijevi

Vizualno su prepoznatljive po sivoj boji, a s vremenom često dobivaju tamne naslage od mahovine i utjecaja atmosferilija.

Ako se ploče uklanjaju, to mora raditi ovlaštena tvrtka, jer se radi o opasnom otpadu. Samostalno uklanjanje je rizično i zakonski problematično

VICTORIA MOLOMAN/GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO

Koliko su opasne?

Ključna činjenica je ova: azbest nije opasan dok je vezan u materijalu i neoštećen.

Problem nastaje kada se ploče lome, režu, buše ili se s vremenom raspadaju pod utjecajem vremenskih uvjeta. Tada se u zrak oslobađaju mikroskopska azbestna vlakna koja se mogu udahnuti — a upravo je inhalacija glavni put izloženosti.

Svi tipovi azbestnih vlakana (krocidolit, amozit, antofilit, tremolit i krizotil) povezani su s ozbiljnim bolestima, uključujući:

• mezoteliom (izrazito agresivan i smrtonosan)
• rak pluća
• azbestozu
• zadebljanje pore pleure

Važno je naglasiti da se bolesti razvijaju nakon dugotrajne izloženosti, često desetljećima kasnije. Upravo zato se azbest smatra tihim, ali ozbiljnim zdravstvenim rizikom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 125 milijuna ljudi u svijetu izloženo je azbestu na radnom mjestu, a deseci tisuća smrti godišnje povezuju se s tom izloženošću.

Realan rizik za susjedstvo

U kontekstu pitanja s Reddita, važno je razlikovati teorijski i stvarni rizik:

• Ako su salonit ploče na krovu cjelovite, stabilne i neoštećene, rizik za okolinu je relativno nizak.
• Ako su ploče dotrajale, pucaju ili se mrve, tada rizik raste jer se vlakna mogu oslobađati u zrak.
• Najveći rizik nastaje tijekom nereguliranog uklanjanja ili rezanja ploča.

Drugim riječima, sama prisutnost salonita ne znači automatsku opasnost — stanje materijala je presudno.

Ne postoji jednostavan način da se susjede prisili na uklanjanje, osim u situacijama kada materijal predstavlja stvarnu opasnost za zdravlje

SUNLION2000/GETTY IMAGES

Može li se susjede prisiliti na zamjenu?

Prema važećoj regulativi u Europskoj uniji i Hrvatskoj: uporaba azbestnih materijala nije dopuštena za nove proizvode, ali postojeći materijali ugrađeni prije 1. siječnja 2005. smiju se koristiti do kraja korisnog vijeka, piše zdravlje.gov.hr.

To znači da ne postoji jednostavan način da se susjede prisili na uklanjanje, osim u situacijama kada materijal predstavlja stvarnu opasnost za zdravlje (npr. vidljivo propadanje i rasipanje vlakana).

U takvim slučajevima moguće je obratiti se sanitarnoj ili građevinskoj inspekciji i zatražiti procjenu stanja i eventualne mjere.

Uklanjanje i zamjena

Ako se ploče uklanjaju, to mora raditi ovlaštena tvrtka, jer se radi o opasnom otpadu. Samostalno uklanjanje je rizično i zakonski problematično.

Danas postoje moderne alternative, poput, bezazbestnih vlaknocementnih ploča koje su ekološki prihvatljive i vizualno vrlo slične originalu.

Ova sredstva za čišćenje nikada se ne smiju miješati jer izazivaju trovanje i opasnost su za zdravlje

Zaključak

Salonit ploče nisu bez razloga nestale iz suvremene gradnje — ali nisu ni razlog za paniku ako su u dobrom stanju. Ključ je u informiranosti i realnoj procjeni rizika: opasnost ne dolazi iz samog materijala, već iz njegova oštećenja i nepravilnog rukovanja.

Ako ste zabrinuti zbog susjednih krovova, prvi korak nije prisila, već razumijevanje — a zatim, po potrebi, uključivanje nadležnih službi. Jer kada je riječ o azbestu, najveća sigurnost leži u pravilnom postupanju, a ne u brzopletim rješenjima.