Elegantne kvarcne radne ploče posljednjih su godina postale gotovo nezaobilazan dio modernih kuhinja. Investitori ih obožavaju u novogradnji, dizajneri interijera često ih biraju zbog dojma luksuza, a vlasnici stanova vole ih jer izgledaju poput mramora ili prirodnog kamena, ali su otpornije i jednostavnije za održavanje.
Iako su među skupljim opcijama za kuhinju, potražnja za njima ne pada. Upravo suprotno, engineered stone odnosno umjetni kvarc danas je jedan od najpopularnijih materijala za kuhinjske radne ploče i kupaonice, pa se sve češće ugrađuje i u hrvatske domove. Osim kuhinjskih ploča, posljednjih su godina posebno popularni postali i moderni kupaonski umivaonici od kvarca, često izrađeni iz jednog komada kako bi djelovali što elegantnije i minimalističkije.
No dok kupci uglavnom razmišljaju o estetici, odnosno nijansi i uzorku ploče, liječnici i sigurnosni stručnjaci posljednjih godina upozoravaju na sasvim drugu stranu priče, onu koja uključuje ozbiljnu i neizlječivu bolest pluća.
Britanski Sky News nedavno je objavio veliku reportažu o silikozi, bolesti povezanoj s obradom kvarcnih ploča zbog koje su neke zemlje već počele uvoditi zabrane i stroža pravila rada. Problem nije u samim kuhinjama niti u ljudima koji ih koriste, nego u radnicima koji svakodnevno režu, bruse i poliraju umjetni kvarc.
Riječ je o materijalu koji se najčešće sastoji od vrlo visokog udjela kvarca, često između 90 i 95 posto, pomiješanog sa smolama i pigmentima. Tijekom rezanja oslobađaju se velike količine vrlo fine silicijske prašine koja može završiti duboko u plućima.
S vremenom dolazi do stvaranja ožiljkastog tkiva odnosno plućne fibroze, što može dovesti do razvoja silikoze. Bolest je progresivna i neizlječiva, a u najtežim slučajevima može biti smrtonosna.
Liječnica Johanna Feary iz londonske bolnice Royal Brompton u reportaži pokazuje rendgenske snimke pluća mladih radnika prepunih sitnih bijelih oštećenja nastalih zbog udisanja silicijske prašine. Kaže kako se bolest nekad povezivala uglavnom s rudarima i teškom industrijom, dok danas sve češće pogađa mlade ljude koji rade s kvarcnim pločama za kuhinje i kupaonice.
Bolest mladih radnika
U Ujedinjenom Kraljevstvu dosad je potvrđeno više od 50 slučajeva silikoze povezanih s engineered stone materijalima te četiri smrti, no liječnici vjeruju da je stvarni broj mnogo veći. U Kaliforniji je od 2018. zabilježeno više od 550 slučajeva među radnicima, a najmanje 30 ljudi je umrlo.
Australija je 2024. postala prva država na svijetu koja je potpuno zabranila engineered stone, dok je britanski regulator HSE ovih dana zabranio suho rezanje umjetnog kvarca nakon naglog porasta broja oboljelih. U nešto više od godinu dana broj slučajeva takozvane "kvarcne silikoze" u Velikoj Britaniji porastao je s osam na 45, odnosno čak 462 posto.
Poslodavci će pritom morati koristiti mokro rezanje, sustave za suzbijanje prašine i zaštitnu opremu, a tijekom sljedećih godinu dana najavljeno je čak tisuću inspekcija radionica i pogona zbog opasne silicijske prašine, pišu britanski mediji.
Poznati hrvatski pulmolog i internist Saša Srića kaže kako u Hrvatskoj zasad nema poznatih potvrđenih slučajeva povezanih s obradom kvarcnih ploča, barem prema dostupnim podacima.
"Izuzetno rijetka pojava, mogu reći da smo o tome dosad u Hrvatskoj čuli manje-više samo iz stručne literature. Silikoza izaziva plućnu fibrozu, je li bilo pacijenata koji su izravno povezani, odnosno je li u pozadini bilo slučajeva, ne zna se", ističe prim. dr. Saša Srića, voditelj odjela interne medicine u KBC-u Zagreb.
Objašnjava kako se bolest najčešće povezuje s radnicima u građevini i rudnicima te da je riječ o kroničnoj bolesti koja se obično razvija nakon 10 do 15 godina izloženosti, uz progresivan tijek. Postoje i rjeđi akutni oblici, koji nastaju nakon vrlo intenzivne izloženosti silicijskoj prašini.
Simptomi su često podmukli i razvijaju se postupno pa liječnici do dijagnoze dolaze nakon rendgena ili CT-a pluća i razgovora s pacijentom o vrsti posla koji obavlja.
"Simptomi su kašalj, zaduha, napor, a takvi ljudi imaju veću sklonost tuberkulozi kao i upalama pluća", napominje Srića.
Za plućnu fibrozu, kaže, nema specifičnog lijeka, nego se liječenje prilagođava simptomima i težini bolesti. U lakšim slučajevima primjenjuje se potporna terapija, dok u najtežim slučajevima kao krajnje rješenje dolazi u obzir i transplantacija pluća.
"Najvažnija je prevencija, zaštitne maske i mjere zaštite na radu. Tu veliku ulogu ima medicina rada", ističe Srića.
Nepoznata silikoza
Da mnogi radnici zapravo nisu ni svjesni rizika od ovako teške bolesti potvrđuje i iskustvo Marijana Maleka, vlasnika obrta Kamen Malek iz Donje Lomnice koji se više od deset godina bavi izradom kuhinjskih radnih ploča i ploča za umivaonike.
"Režem nekad na mokro, a nekad i na suho, ali kod rezanja na suho zaštitim se maskom, zaštitnim naočalama i slušalicama", kaže.
Dodaje kako dosad nije imao problema s dišnim sustavom, ali priznaje da nikad prije nije ni čuo za silikozu pluća.
Ipak, upozorava kako velik broj ljudi koji rade s kvarcom vjerojatno nije dovoljno svjestan rizika.
"Mislim da nisu svi upoznati s tim problemima i da se ne zaštite pravilno kod rezanja", zaključuje.
Problem nije kuhinja nego obrada
Stručnjaci naglašavaju kako kvarcne ploče nisu opasne kada su jednom ugrađene u kuhinju. Rizik nastaje tijekom rezanja, brušenja i poliranja, posebno ako se radi na suho i bez adekvatne zaštite.
Silicijska prašina sastoji se od mikroskopskih čestica koje lako ulaze duboko u pluća. Što je udio silicija u materijalu veći, veći je i rizik tijekom obrade. Upravo zato liječnici upozoravaju da je umjetni kvarc problematičniji od mnogih prirodnih vrsta kamena.
Liječnici u Velikoj Britaniji upozoravaju i da su se kod kvarcnih ploča pojavili slučajevi bolesti nakon puno kraće izloženosti nego što je to nekad bilo u rudnicima, ponekad čak nakon samo jedne godine intenzivnog rada bez adekvatne zaštite.
Dio industrije tvrdi da se pravilnim mjerama rizik može kontrolirati, no sindikati i dio stručnjaka traže potpunu zabranu materijala po uzoru na Australiju.
Cijela priča mnoge je podsjetila na azbest, materijal koji se desetljećima smatrao sigurnim i praktičnim prije nego što su otkrivene njegove smrtonosne posljedice. Upravo zato dio stručnjaka upozorava da bi se, uz trendove i estetiku, puno više trebalo govoriti i o zaštiti ljudi koji taj materijal svakodnevno obrađuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....