Stručnjaci za stanovanje već godinama pomno prate što točno utječe na odluke vlasnika nekretnina – od kupnje do uređenja doma. No ako je suditi prema najnovijim analizama, jedna će se karakteristika u dizajnu i načinu stanovanja posebno istaknuti u 2026. godini, a to je višegeneracijsko stanovanje, piše House Digest.

Prema podacima koje su prikupili Redfin i Thumbtack, analizirajući mišljenja i iskustva desetaka dizajnera interijera, arhitekata i agenata za nekretnine, domovi prilagođeni životu više generacija pod istim krovom bit će jedan od najvažnijih trendova u nadolazećim godinama. Njihova predviđanja trendova u dizajnu doma za 2026. jasno upućuju na to da će kupci sve češće tražiti rješenja koja omogućuju suživot roditelja, djece, baka i djedova, ali i odrasle djece koja se vraćaju u roditeljski dom.

Tu tezu potvrđuju i podaci Nacionalnog udruženja agenata za nekretnine (National Association of Realtors). Njihovo najnovije izvješće o profilu kupaca i prodavatelja nekretnina pokazuje da je 14 posto kupaca u 2025. godini kupilo nekretninu namijenjenu višegeneracijskom stanovanju. Dugoročni trend je jasan jer interes za ovakvim tipom stanovanja kontinuirano raste već desetljećima. Naime, broj Amerikanaca koji žive u višegeneracijskim kućanstvima učetverostručio se još od 1970-ih, što jasno pokazuje da ne govorimo o prolaznoj modi, nego o dubokoj promjeni načina života i stanovanja.

Sve je više takozvane "bumerang djece" – mladih koji se nakon studija ili prvog zaposlenja vraćaju u roditeljski dom

/SHUTTERSTOCK

No što zapravo znači višegeneracijsko stanovanje? Odgovor ovisi o tome koga pitate. Američki zavod za statistiku (U.S. Census Bureau) višegeneracijskim kućanstvom smatra ono u kojem zajedno žive tri ili više generacija. S druge strane, istraživački centar Pew Research definira ga nešto šire – kao zajednicu dviju ili više odraslih generacija (uglavnom starijih od 25 godina), ili takozvanu "preskočenu generaciju", gdje pod istim krovom žive bake i djedovi s unucima mlađima od 25 godina. U svakom slučaju, riječ je o modelu koji nadilazi klasičnu obitelj i postaje sve prisutniji, osobito u urbanim sredinama.

Sve više odraslih muškaraca živi s roditeljima. Kuha, pegla, posprema..., a nekad se znalo tko drži čekić, a tko kuha ručak

Takav način života sa sobom povlači i promjene u dizajnu domova. Sve više vlasnika nekretnina traži kuće i stanove koji mogu odgovoriti na potrebe članova obitelji u različitim životnim fazama. To znači porast interesa za tzv. ADU jedinice (Accessory Dwelling Units) – manje, zasebne stambene cjeline na istoj parceli – ali i za rješenja poput širih vrata, kupaonica bez pragova, tuševa u ravnini poda i drugih elemenata koji omogućuju ugodno starenje u vlastitom domu.

Zašto je višegeneracijsko stanovanje postalo toliko popularno?

Prema istom izvješću Nacionalnog udruženja agenata, čak 41 posto kupaca navelo je kao glavni razlog brigu o starijim roditeljima ili pružanje dodatne podrške. No razlozi nisu samo emocionalni. U vremenu rastućih cijena nekretnina i sve skupljeg života, zajednički život više zaposlenih odraslih osoba pod istim krovom često znači i lakše podnošenje financijskog pritiska.

Rast cijena stanova, nedostupnost kredita i sve izraženiji povratak mladih u roditeljski dom ponovno aktualiziraju ovaj način života i u Hrvatskoj

/SHUTTERSTOCK

Osim toga, sve je više takozvane "bumerang djece" – mladih koji se nakon studija ili prvog zaposlenja vraćaju u roditeljski dom jer si samostalni život jednostavno ne mogu priuštiti. Paralelno s time, roditelji male djece sve češće prepoznaju prednosti života u "širem krugu" obitelji, gdje bake i djedovi mogu pomoći oko čuvanja djece, ali i pružiti emocionalnu stabilnost i osjećaj zajedništva koji je u modernom, ubrzanom društvu sve rjeđi.

Popis obaveza iz djetinjstva podijelio roditelje: ‘Ovo je čisto maltretiranje!‘, ‘Nije, danas fali discipline‘

Tu je i još jedan važan faktor: sve više ljudi planira ostati u istom domu dugoročno. Visoke kamatne stope i cijene nekretnina smanjile su učestalost selidbi, pa se mnogi već danas odlučuju za kuće koje će im moći služiti cijeli životni vijek – od podizanja djece do mirovine, piše House Digest.

U hrvatskom kontekstu, višegeneracijsko stanovanje nije novost, nego dugogodišnja praksa, osobito izvan velikih urbanih središta, gdje su obiteljske kuće često građene s više katova ili zasebnih stambenih jedinica za različite generacije. Razlika je u tome što se u SAD-u taj model danas planski razvija kroz suvremeni dizajn i tržište nekretnina, dok je u Hrvatskoj on dugo bio rezultat nužde, tradicije ili neriješenog stambenog pitanja mladih. No rast cijena stanova, nedostupnost kredita i sve izraženiji povratak mladih u roditeljski dom ponovno aktualiziraju ovaj način života i kod nas, ovaj put i u gradovima. Istodobno, starenje stanovništva i nedostatak institucionalne skrbi čine zajednički život s roditeljima praktičnim, ali često i jedinim održivim rješenjem. Upravo zato američki trendovi višegeneracijskog stanovanja sve više zvuče poznato i domaćoj publici, koja ih već živi, samo bez marketinškog imena.