Pretraga internetskih oglasnika pri potrazi za stanom najčešće kreće time da u tražilicu ubacimo lokaciju, kvadraturu i cijenu, pa zatim i nekoliko uvjeta koji će suziti pretragu. Najčešće među rezultatima ne želimo vidjeti dva tipa stana - one u prizemlju i one na posljednjem katu. Razlozi su očigledni, naročito za stanove na posljednjem katu zgrade. Iako su privlačni zbog mira, pogleda i činjenice da iznad nema susjeda, s druge se strane često spominju problemi s pregrijavanjem ljeti, mogućim prokišnjavanjem i većim troškovima grijanja.
Upravo je to bila tema rasprave na hrvatskom Redditu, gdje je jedan korisnik zatražio iskustva prije kupnje stana na posljednjem katu nebodera:
- Gledam neki stan na vrhu nebodera, 16. kat. Krov mu je obnovljen, ravni tip krova. Koliko je ljeti toplije u odnosu na kat ispod? Koliko je zimi hladnije? Je li bitna orijentacija stana? Stan koji gledam ima PVC stolariju i dvije klime (jedna u dnevnoj, druga u spavaćoj). Prednost je svakako što nema nikog iznad - zaključio je autor posta.
U raspravu se uključio velik broj komentatora, a veći dio njih smatra da prednosti života na posljednjem katu daleko nadmašuju moguće nedostatke. Jedan je korisnik napisao da je upravo zbog problema sa susjedima iz stana iznad odlučio preseliti na zadnji kat:
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
- Moja topla preporuka. Zbog stanara iznad nas i nesnosne buke prodali smo stan i kupili drugi, na zadnjem katu, s netom obnovljenim krovom, kako više nikada ne bismo prolazili kroz tu torturu i bespomoćnost. Nikad ne znaš tko ti se može useliti u stan iznad i kad će doći do toga da više ne možeš normalno živjeti u vlastitom domu. Ovo je preporod. Ne čuješ ničije korake, lupanje ni galamu. Na stropu je izolacija i sasvim normalno živimo i ljeti. Naravno da treba klima, ali ona je potrebna i u bilo kojem drugom stanu. Što se priča o prokišnjavanju tiče, možda je nekada bilo tako, ali prema novom zakonu više nema mogućnosti da stanari na nižim katovima blokiraju radove i popravke kao prije. Ako je krov obnovljen, nemaš brige.
Na to se nadovezao korisnik koji radi u građevinskom sektoru i upozorio da stvarnost ipak nije uvijek tako jednostavna:
- Kao netko tko radi u graditeljstvu, mogu reći da definitivno ima problema sa stanarima koji se ne mogu dogovoriti ili nemaju novca. Možda postoje zakonski rokovi koji to ograničavaju, ali govorim iz iskustva s ravnim krovovima.
Mnogi su podijelili vlastita iskustva života na posljednjem katu, a ona se uglavnom razlikuju ovisno o kvaliteti izolacije i starosti zgrade. Jedna korisnica, koja živi na vrhu peterokatnice s ravnim krovom, kaže da se razlika tijekom ljeta ipak osjeti:
- Trenutno živim na zadnjem katu peterokatnice. Krov je ravan i ljeti bude vruće, teško je rashladiti stan, iako vjerujem da bi uz bolju stolariju bilo lakše. Kad dotaknem strop, on je baš topao. Zimi ne bih rekla da je pretjerano hladno, ali vjerujem da je susjedima kat ispod ipak toplije. Orijentacija je na istok i zapad pa je zapadni dio stana osjetno topliji tijekom poslijepodneva, a isto vrijedi i zimi.
Drugi korisnik je podijelio sasvim drukčije iskustvo:
- Živio sam više od 30 godina na zadnjem katu, a moji roditelji ondje i dalje žive. Savršenstvo. Susjedi iznad ne postoje, a toplina i hladnoća ovise o fasadi i stolariji. Kod mojih roditelja je sve obnovljeno, nova fasada i nova PVC stolarija. Ljeti je ugodno, a zimi toplo. Kad bih ponovno živio u zgradi i znao da ima dobar krov, uvijek bih odabrao zadnji kat.
Posebno lijepa sjećanja na takav način stanovanja ima jedan bivši student:
- Kao student sam živio na zadnjem katu i meni je to bilo fantastično. Odmor od učenja provodio sam uživajući u vjetru, suncu i pogledu. Prije najveće vrućine zatvorio bih prozore i zamračio stan. Grijanje je bilo sasvim normalno, bez ikakvih problema. Imao sam dvije velike terase i to je bio poseban doživljaj.
Jedna korisnica također ističe da je kvaliteta fasade važnija od samog položaja stana:
- Ja živim na zadnjem katu, ali zgrada ima novu fasadu. Stan je orijentiran na jug i ima jako puno sunca. Zimi vrlo rijetko palim grijanje. Ljeti nije strašno jer tijekom najjačeg sunca spuštam rolete i navučem tamne zavjese. Uz to imam izlaz na prekrasnu terasu.
Nekoliko sudionika rasprave naglasilo je da orijentacija stana može odigrati presudnu ulogu:
- Orijentacija je jako bitna, kod mene je temperatura u prosjeku 2 do 4 stupnja viša nego u stanovima niže. Dok je vani između 26 i 32 stupnja još je podnošljivo, ali kad temperature prijeđu 36 stupnjeva, razlika postane itekako primjetna. Nemam klimu pa tada, čak i uz spuštene rolete i zamračen stan, jednostavno odem iz stana.
Drugi korisnik usporedio je dva potpuno različita primjera:
"Ja sam živio na zadnjem katu, ali smo iznad stana imali platformu za grijanje koja je radila sjenu na oko 80 posto površine pa nije bilo vruće, a grijanje je bilo povoljno. S druge strane, punica živi na zadnjem katu zgrade iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, bez kvalitetne izolacije krova i zidova. Ljeti je pakao, a zimi jedva ugrije stan uz iznadprosječne iznose računa. Zato dobro provjeri stanje zgrade, to što stan ima dvije klime moglo bi značiti da su i potrebne.
Neki smatraju da su pogled i mir vrijedni svih mogućih nedostataka:
- Baka živi na 17. katu. Nema klimu i njoj je sasvim dobro, iako bi netko drugi to možda teže podnosio. Ima vrhunski pogled, nitko joj nije iznad glave, a balkon je većinu dana u hladu pa je ljeti pravo zadovoljstvo boraviti na njemu. Zgrada ima dva lifta, jedan vozi parne, drugi neparne katove. Po meni, to je odličan izbor.
Slično iskustvo podijelio je i stanovnik zagrebačkog Zapruđa:
- Živim na 16. katu u Zapruđu već 6 godina i mogu reći da smo prezadovoljni. Susjedi su uglavnom stariji ljudi pa nema buke, a te su zgrade kvalitetno građene. Nikada nismo imali problema s krovom. Zgrada je energetski obnovljena, održavana i ima dva lifta. U tako velikim zgradama obično nema problema jer se u pričuvi redovito nalazi između 60 i 80 tisuća eura pa se kvarovi brzo rješavaju. Hlađenje je nešto zahtjevnije, ali kod mene je specifična situacija zbog velikih staklenih stijena pa ljeti račun za struju bude otprilike 30 posto veći nego inače - zaključio je on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....