Zakonom zajamčen besplatni brzi internet svim stanovnicima, digitalni potpis za zahtjeve za dokumente, ugovore o kupnji automobila i školske diplome, digitalna osobna iskaznica, izlazak na izbore putem kućnog računala, otvaranje tvrtke online u manje od pola sata. Ne, nismo zavirili budućnost, nego opisali svakodnevicu Estonije, male baltičke države s 1,3 milijuna stanovnika. Visok stupanj digitalizacije i poduzetničke klime razlog je što Estoniju danas nazivaju europskom Silicijskom dolinom i što ju je The New Yorker krajem prošle godine proglasio najambicioznijim projektom digitalnog državništva današnjice. Tome je svako pridonio projekt e-Estonia kojim je građanima omogućeno da gotovo svim javnim uslugama pristupe putem interneta.
O uspjehu digitalne države, koje im je benefite donijela i koji su im planovi, popričali smo s “ambasadoricom e-Estonije” Annom Piperal. Anna je trenutno na poziciji direktorice e-Estonia Showrooma, koji posjećuju brojni politički i korporativni lideri iz drugih zemalja kako bi naučili kako i oni mogu slijediti njihov primjer. Država u kojoj je osmišljen Skype prva je po broju startupova po stanovniku i poreznoj konkurentnosti te dvanaesta u svijetu po najnovijem rangu Doing Businessa, odnosno lakoći poslovanja. Estonija je prva pokrenula i e-Residency, odnosno e-državljanstvo kojim posljednje tri godine svojim digitalnim građanima omogućava otvaranje tvrtke, poslovanje, bankovne transakcije i slično, poštujući EU propise. Dosad su primili zahtjeve za prijavu iz čak 138 zemalja svijeta (uključujući Hrvatsku), a u posljednje vrijeme, sve više zahtjeva stiže im iz Velike Britanije, posebice nakon odluke o Brexitu. Estonija je u samo dvije godine programa odobrila više od 20 tisuća statusa e-Resident, a cilj im je do 2025. taj broj povećati na čak 10 milijuna. Kako kažu, trenutno im pristiže više aplikacija tjedno za e-državljanstvo nego što je tjedna stopa estonskog nataliteta. Tema razgovora s Annom Piperal (svojedobno bila je i kolumnistica hrvatskog izdanja Forbesa) bila nam je i estonska najava uvođenja vlastite virtualne valute “estcoina”, koji je digao na noge europske institucije, a koja bi trebala njihovo e-državljanstvo dovesti na njegov vrhunac.
Estonija se često naziva digitalnim liderom u Europi, posebice kada je u pitanju e-government. Koliko je državnih usluga u Estoniji digitalizirano, odnosno što sve vaši građani mogu učiniti preko interneta?
- Sve usluge osim sklapanja brakova i razvoda, kao i poslova s nekretninama, koje nisu dostupne online. Što se tiče ostalih usluga, njih 99 posto, one su online. Od glasanja do e-poreza, socijalnog osiguranja, e-zdravstva i e-recepata, zemljišnoknjižnog i poslovnog registra. Na estonskom državnom portalu popisano je više od 2600 e-usluga koje se mogu koristiti digitalno.
Posljednjih nekoliko godina sudjelujete u razvoju projekta e-Estonije. Kakvi su njegovi dosadašnji rezultati?
- Estonija je danas međunarodno priznata kao najnaprednija e-država, što pokazuju i mnoge međunarodne ljestvice. Prema DESI Indexu, Estonija je EU lider po pitanju javnih službi, lider OECD-a u poreznoj konkurentnosti, Svjetski ekonomski forum proglasio nas je liderom u poduzetništvu, Freedom House liderom u slobodi interneta, na prvom smo mjestu po indeksu digitalnog razvoja i pokrivenosti mobilne mreže i slično. Estonska tehnologija, najbolja praksa i e-rješenja izvezeni su u više od 60 zemalja.
Koje su prednosti koje Estonija kao zemlja ima od tog projekta?
- Izravni rast izvoza, povećanje promocije i priznavanja zemlje, privlačenje investicija, startupova i e-stanovnika, kao i kvalificirane radne snage. Jednostavno i lako poslovno okruženje je kritični alat za privlačenje tvrtki i investitora. Jedinstvena stvar koju jedino mi možemo ponuditi je potpuna neovisnost o lokaciji kada je u pitanju uspostava i vođenje poslovanja. To je pravi administrativni raj za mala i srednja poduzeća. Sustav je superučinkovit jer razmjena podataka između državnih institucija i tvrtki privatnog sektora ide preko X-Roada (op.a. platforma za razmjenu podataka koju koristi preko 900 estonskih tvrtki), što nam omogućava ogromnu uštedu vremena i novca. Procjenjuje se da smo time godišnje uštedjeli 840 godina ljudskog radnog vremena, što čini samo vrh sante leda, budući da se 95 posto preostalih razmjena podataka obavlja machine-to-machine putem.
A uštede?
- Estonija godišnje uštedi više od 2% svog BDP-a samo zato što za sve koristimo digitalni potpis. Posvuda ima manje redova jer su usluge ljudima dostupne online 24 sata dnevno. Istraživanje Deloittea pokazalo je kako bi e-residency program Estoniji do 2025. mogao donijeti više od 340 milijuna eura financijske neto koristi. Povjerenje prema digitalnim uslugama i tehnologiji, kao i prema Vladinoj učinkovitosti, nešto je što dolazi kao besplatan bonus. A to se ne može financijski mjeriti. Želimo i dalje eksperimentirati u razvoju naše e-države i nadahnjivati druge zemlje, ali i pomoći im u prijenosu tehnologije i znanja.
Kako digitalizacija pomaže estonskom poslovanju? Koje su stvari poduzetnici može riješiti putem interneta?
- Mogu osnovati tvrtku u roku od 18 minuta online putem, upravljati tvrtkom, pa čak i podnijeti godišnje financijsko izvješće preko interneta. Tu su i brojne ostale usluge, poput e-poreza i e-carina.
Trenutačno radite kao direktorica e-Estonia Showrooma. Koje su glavne aktivnosti i ciljevi tog tehnološkog centra?
- Ponosna sam što sam pomogla izgraditi nadahnjujuću priču o e-Estoniji, pomogla Estoniji da dobije međunarodna priznanja, ali i izgradnji jedinstvenog mjesta za svakog tehnološkog entuzijasta. Ovo je mjesto susreta za G2B (government-to-business) i B2B (business-to-business), a cilj nam je nadahnuti globalne političke kreatore, korporativne rukovoditelje, investitore i međunarodne medije pričom o uspjehu e-Estonije, ali i izgraditi veze s vodećim estonskim pružateljima IT usluga. E-Estonia Showroom je u sedam godina svojeg postajanja već postao domaćinom brojnih donositelja odluka na visokoj razini, ugostili smo više od 4000 delegacija iz 130 zemalja. Samo prošle godine posjetilo nas je više od 10.000 ljudi. Ponosna sam što sam uspjela promijeniti način razmišljanja nekih od najutjecajnijih ljudi širom svijeta i potaknuti ih da e-governance postane stvarnost u njihovoj zemlji.
Kaspar Korjus, izvršni direktor e-Residencyja, nedavno je najavio pokretanje estcoina. Što mislite o toj ideji i što bi to značilo da estcoin doista zaživi?
- Kaspar je predstavio svoju ideju i san o estcoinu, budući da postoji veliki interes za to zajednice e-Residenata. Ipak, u stvarnosti, estcoin nikad ne može biti pokrenut kao kriptovaluta, ali može biti uspostavljen kao kriptotoken, odnosno kao nova investicijska prilika. O takvoj se mogućnosti trenutačno interno raspravlja
Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, odbacio je tu ideju rekavši kako nijedna država u eurozoni ne smije uvesti vlastitu valutu. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
- On ima pravo i štiti stabilnost Unije. Ideja nije bila uvesti novu valutu, nego token. I to je zasad samo ideja.
Koji su planovi e-Estonije u narednom razdoblju? Koji su neki od glavnih ciljeva koje želite postići?
- Želimo ukloniti što više administrativnih procesa u javnoj upravi. Dakle, krajnji cilj nam je nulta birokracija. Digitalna ekonomija je još jedno područje za razvoj, s obzirom na to da se novac brzo kreće, a mi želimo biti u mogućnosti analizirati tržišne u realnom vremenu. Prediktivna medicina i autonomna vozila su dva područja na kojima također radimo. Zasigurno vrijedi spomenuti i 5G mrežu, koja bi u Estoniji trebala biti testirana već ove godine.
Što zemlja treba napraviti, kako bi postala (ili barem pokušala postati) digitalno društvo poput Estonije?
- Novac ili tehnologija nisu uvijek glavni faktori uspjeha. Ako imate digitalno vodstvo, ništa vas ne može zaustaviti.