Podaci pokazuju da digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta
Ušli smo u 2018. i uvijek je pitanje što nam ona donosi, kao i koji su nam planovi da bismo je učinili uspješnom. Za to je potrebno pogledati u 2017. i utvrditi što nismo uspjeli učiniti, a trebali smo.
U Hrvatskoj je 2017. obilježila porezna reforma koja je povećala dohodak stanovništva, što je povećalo potrošnju i pokrenulo rast BDP-a. Također, iza nas je rekordno uspješna turistička sezona, kao i problem s Agrokorom. Vlada je završila prvu godinu mandata, ali još nisu započele značajne strukturne reforme.
U privatnom sektoru menadžeri se slažu da je najbolje vrijeme za značajne reforme upravo onda kada kompaniji dobro ide. Ako je suditi po rezultatima Hrvatske za 2017., oni su dobri i upravo bi 2018. trebala biti iskorištena za sustavne reforme.
Kako ih provesti? Ovo je 5 jednostavnih pravila koja su meni pomogla kada sam u kompanijama koje sam vodio provodio radikalne promjene.
1. Postaviti jasan i mjerljiv cilj – Ciljevi moraju biti utvrđeni prije početka reforme i svima komunicirani. Time se izbjegava rasprava je li reforma uspjela ili ne i koliko se napredak ostvaruje.
2. Postaviti lidera i okupiti kvalitetan tim – Ljudi su ključni u svakom projektu, a što je on teži, to će više uspjeh ovisiti o njima. Imenovanjem najboljih svima se jasno daje do znanja da je to što rade važno i time se jasno utvrđuju prioriteti.
3. Biti brz – Posebno bolne promjene treba provesti brzo, a za motivaciju onih koji ih provode važno je da rezultate vide u kratkom roku. Dugi procesi se razvodne i imaju veće šanse za neuspjeh.
4. Biti fokusiran – Tijekom projekta mnoge stvari će se pojaviti i odvlačiti pažnju, neke čak i iznimno važne. Sve ih treba staviti sa strane do kraja započetog projekta.
5. Prepreke uklanjati nemilosrdno – Tijekom projekta pojavit će se razne prepreke, posebno razlozi zašto se nešto ne može, i to posebno od ljudi kojima se reforme ne sviđaju. Te prepreke treba ukloniti bez milosti. Odlučnost u tim trenucima pokazuje svima da će se reforma dogoditi, s njima ili bez njih.
Hrvatskoj je potrebno niz reformi da se modernizira, ubrza i uhvati korak s razvijenim ekonomijama. Kojom reformom početi? Možda je digitalizacija najmanje problematična s aspekta otpora u društvu, a donosi veliku korist. Podaci pokazuju da digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će do 2020. godine Europska unija imati čak 4 milijuna novih radnih mjesta upravo u digitalnoj ekonomiji. HT, kao najveći privatni investitor u zemlji, spreman je pomoći kako bi i mobilna i fiksna infrastruktura bile na europskoj razini. U protekle četiri godine investirali smo više od šest milijardi kuna, što čini protuvrijednost izgradnje tri Pelješka mosta, odnosno autoceste Zagreb – Rijeka, a s investicijama u infrastrukturu i tehnologiju nastavljamo i dalje.
No, i dalje se u našem investicijskom ciklusu susrećemo s nizom prepreka. Iako su se s početkom godine dogodili neki pomaci, Hrvatska i dalje ima najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi. Također, naknada za pravo puta, tj. za prelazak infrastrukture preko zemljišta lokalne samouprave, na razini je 10% vrijednosti cjelokupnog fiksnog tržišta te je državne firme i dalje uopće ne plaćaju.
HT ulaže u novu generaciju mladih ljudi i stručnjaka, s naglaskom na STEM vještine.
Od države očekujemo da smanji namete koji danas opterećuju telekomunikacijsku industriju, da pojednostavi procedure koje usporavaju ulaganja i da smanji poreze na plaće stručnjaka koji su nužni za napredak.
Konkretno, potrebno je vratiti cijene spektra na razinu iz 2014., kada su utrostručene radi krpanja proračuna. Naknade za pravo puta treba smanjiti na maksimalno trećinu sadašnjih te utvrditi obavezu plaćanja za sve operatore. Očekujemo i zakon o linijskoj infrastrukturi kojim će se definirati procedure izdavanja dozvola i investicija kao i postavljanja mobilnih baznih stanica. Kako bismo zadržali visokoobrazovane u Hrvatskoj potrebno je smanjiti poreze na dohodak uvođenjem flat taxa od 25%, čime bi ova kategorija u društvu značajno povećala primanja.
Hrvatska ima povijesnu priliku da se restrukturira. Stvarno bi bilo šteta propustiti takvu priliku.