Brodovi, dugovi i država

Kako je Uljanik od najboljeg postao problematično brodogradilište

Pula, 260817.
U Uljaniku je danas porinuta gradnja 500, samohodni brod za kopanje morskog dna. Najvece je to jaruzalo na svijetu snage 38,4 megawata koje ima i vlastiti pogon a Uljanik ga gradi za luksembursku kompaniju Dredging and Maritime Managment S.A. u sklopu JDN grupe. Brod je duzine 151,3, sirine 36 i visine 10 metara, nosivosti 6900 tona te brzine 11,80 cvorova. Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

Gianni Rossanda, predsjednik Uprave Uljanika, tvrdi da nije izdavao mjenice poput Ivice Todorića niti nenamjenski trošio državne subvencije, ali ima velike dugove

Za Luksemburžane izgradili najsnažnije jaružalo na svijetu, porinuta specijalna “jack-up platforma” za radove u Sjevernom moru koju su naručili Belgijanci, za kompaniju s Kajmanskih otoka izgrađen prvi iz serije brodova za prijevoz automobila i teških vozila s 13 paluba… To su vijesti koje smo proteklih nekoliko godina objavljivali iz Uljanika sve dok ovoga mjeseca zastupnica Mosta u Saboru nije podigla buru postavivši pitanje o velikim dugovima dobavljačima i kooperantima, nakon čega su osvanuli naslovi da bi ta pulska kompanija možda mogla biti “mali Agrokor”.

Zarolala se tako potencijalna nova kriza koja pokazuje da država, unatoč svemu što je dosad platila i isforsirala zbog strogih uvjeta ulaska u Europsku uniju, još nije utekla problemima brodogradnje. Naime, jedini veliki škver koji 2012. godine nije ušao u program državne sanacije nego se iz problema vadio sam - preko radničkog dioničarstva i dokapitalizacije - sada je zakucao na vrata. Pitanje je samo nove cijene, za državu i ostale dioničare.

Bez brodogradnje

U javnim je financijama trenutačno stanje ovakvo: u 2017. godini među rashodima za subvencije stoji iznos za završetak restrukturiranja brodogradilišta od 378,8 milijuna kuna. Na predstavljanju proračuna za 2018. godinu naglašeno je pak da ta “kategorija rashoda više ne uključuje izdvajanja za brodogradnju”. Dakle, taj bi sektor od iduće godine trebao napokon biti odgovoran sam za sebe.

Inače je Uprava Uljanika zatvorena za razgovor o načinu svog poslovanja, penala zbog kašnjenja ili gubitaka na brodovima, ali sada se glasno brani od optužbi izrečenih za saborskom govornicom. Gianni Rossanda, predsjednik Uprave Uljanika, tvrdi da nije izdavao mjenice poput Ivice Todorića niti nenamjenski trošio državne subvencije koje grupa prima za brodogradilište 3. maj (preuzela ga je 2013. godine), ali ima velike dugove i pripremio je plan restrukturiranja. Uslijedili su sastanci u Ministarstvu gospodarstva s Upravom Uljanika i sindikatima, a za ovaj su tjedan najavljeni i u Europskoj komisiji jer bi u restrukturiranju trebala sudjelovati i država.

Detalji o novoj ulozi države još nisu objavljeni. Ono što se, međutim, zna jest da je država Uljanik grupi izdala golema jamstva za kredite za gradnju brodova, ukupno 960,7 milijuna dolara, od kojih je u ovom trenutku 662 milijuna dolara u funkciji, objavili su u Ministarstvu gospodarstva. Na taj način škver jedino može funkcionirati.

Konkretnije, Uljaniku d.d. i Uljanik brodogradilištu su za razdoblje 2013. - 2016. odobrili 895 milijuna dolara jamstava (po tržišnim uvjetima koja se ne smatraju državnim potporama). Dodatno je 3. maju odobreno 100,8 milijuna dolara jamstava za avansne uplate kupaca, a sada je aktivnih 65 milijuna dolara.

Potpore

Riječkom je škveru dosad ukupno uplaćeno 847 milijuna kuna državnih potpora, a nakon nalaza državne revizije za 2016. godinu, zatraženo je provođenje proračunskog nadzora kako bi se ustanovio tijek novca i način korištenja subvencija. K tome, država još uvijek ima i vlasničke veze s Uljanikom jer je preko različitih institucija vlasnik više od 25 posto dionica. Radi se o CERP-u, HZZO-u, HZMO-u, Državnoj agenciji za banke, Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško te Kapitalnom fondu.

Sada predstoji potraga za strateškim partnerom, dokapitalizacija, a tko bi mogao biti spasitelj, nema naznaka. Rossanda u intervjuu koji je dao u Novom listu, djeluje optimistično iako je najavio da će morati smanjiti kapacitete i koncentrirati se isključivo na visokosofisticirane brodove, dakle one koji se zasnivaju na više ugrađene pameti. Kaže i kako zbog “javnih prozivki” puno energije mora ulagati da bi poslovne partnere uvjerio da njihovi interesi u sklapanju ugovora s Uljanikom nisu ugroženi. U interesu je svih, od 4500 radnika preko dobavljača do države i drugih dioničara (najveći pojedinačni je Croatia osiguranje s 9,93 posto), da im govori istinu te da će u rokovima isporučiti ugovorene brodove, što je vrijednost poslova od oko milijarde eura. Prošlu je godinu grupa završila s gubitkom od 173 milijuna kuna, a bilanca pokazuje da su joj obveze teške 4 milijarde kuna, od čega kratkoročne 3,3 milijarde.

Izdvajamo

Iz drugih medija