IVAN PETROVIĆ, FER:

Zašto trebamo europsku deklaraciju o razvoju umjetne inteligencije? Jer se ni velike države ne mogu pojedinačno natjecati s divovima iz SAD-a i Azije

Zagreb, 101212.
Fakultet elektronike i racunarstva.
Profesor Ivan Petrovic, strucnjak za inteligentne robote koji je do sad od EU dobio preko 3 milijuna eura za projekt centra izvrsnosti, pozira u labosu pokraj robotskih ruku koje su razvili studenti FER-a.
Na fotografiji: Ivan Petrovic - profesor robotike na FERu.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Ivan Petrović

Prije nego što je pripremio i objavio plan da će u iduće četiri godine u istraživanja vezana uz umjetnu inteligenciju (AI) usmjeriti milijardu i pol eura, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostio je 140 šefova multinacionalnih kompanija, među kojima i onih američkih koje danas vode u utrci u području AI-a, poput Googlea i Facebooka. Okupio ih je u velebnom dvorcu koji simbolizira nekadašnju snagu Francuske, u Versaillesu, što je istodobno bila suptilna i snažna poruka.
Umjetna inteligencija je područje čiji su cilj/zadatak pametni strojevi za učenje, rješavanje problema i donošenje odluka; vrlo je in i vjerojatno odlučujuća za novu fazu globalnog razvoja, neki je smatraju električnom energijom četvrte industrijske revolucije. S najnovijim planom za ulaganja kampanja za “francusku renesansu” ubačena je u petu brzinu, ali ni američki i ini korporativni divovi ne miruju. Google je, primjerice, odmah najavio da će u Parizu otvoriti istraživački centar posvećen umjetnoj inteligenciji, uz onaj koji već ima u Kaliforniji i Švicarskoj, a Facebook još ranije da će udvostručiti broj istraživača u tom području u AI centru u Parizu te da će do 2022. godine uložiti 10 milijuna eura za jačanje tog područja u Francuskoj. “Obične”, ljudske pameti za to Francuskoj ne nedostaje na njenim sveučilištima i znanstvenim centrima, pitanje je samo tko će je prije i više koristiti, domaća ili američka poslovna sila.
U toj je globalnoj utrci Francuska već sklopila alijansu s drugom europskom velesilom, Njemačkom, o zajedničkom istraživačkom centru za AI, što su neki protumačili kao nastavak inicijative iz 2005. godine kada su predsjednik Jacques Chirac i kancelar Gerhard Schröder pogurali projekt kreiranja alternative Googleu od 250 milijuna eura, platforme Quaero (lat. tražim). To na kraju nije baš uspjelo, Nijemci su se uskoro povukli (navodno su njemački inženjeri bili više za tražilicu koja se temelji na tekstu dok su Francuzi favorizirali multimedijsku…), projekt nije privukao ni veću pozornost kompanija, a vidjet ćemo što će biti od novog pokušaja suradnje. Svakako, od prošlog je tjedna ojačana europskom deklaracijom o zajedničkom pristupu razvoju umjetne inteligencije koju su potpisale 24 članice Europske unije.
Pažnju je privukla činjenica da među potpisnicama nije i Hrvatska, iako se neslužbeno doznaje da je proces u tijeku te da će se uskoro ipak - pridružiti. Zašto je to uopće bitno budući da zasad nije na stol stavljen poseban javni izvor novca za AI utrku (plan je, navodno, da se mobilizira 200 milijuna eura godišnje)?
Robotičar Ivan Petrović, profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, naglašava kako ubrzani razvoj umjetne inteligencije i njezin očekivani veliki utjecaj na industrijske i društvene procese u svijetu zahtijevaju sinergijski pristup na razini EU jer se niti velike europske države ne mogu pojedinačno natjecati s američkim i azijskim tehnološkim divovima.
“Za Hrvatsku kao malu zemlju pristupanje deklaraciji od iznimnog je značaja iz više razloga. Naime, postoji nekoliko relevantnih istraživačkih grupa u akademskoj zajednici, a i nekoliko novonastalih poduzeća, koji rade na razvoju sustava zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Njima će deklaracija omogućiti umrežavanje na europskoj razini, što bi trebalo pridonijeti daljnjem jačanju i rastu toga sektora u Hrvatskoj, ali i razvoju i konkurentnosti i tzv. klasičnih industrijskih sektora, u kojima umjetna inteligencija može stvoriti dodanu vrijednost”, naglašava Petrović. Dodaje kako će pristupanje deklaraciji pružiti priliku i brojnim mladim stručnjacima s područja umjetne inteligencije da rade u Hrvatskoj, a mnogo ih je već otišlo jer nisu imali prilike raditi ovdje. “Možda se neki od njih i vrate stvarati hrvatsku AI industriju, ako im napravimo uvjete za to. Jedan mali korak u tom bi smjeru bilo potpisivanje deklaracije, a još će važniji korak biti djelotvorno provođenje”, napominje.
Jedan od razloga zašto je, primjerice, Macron lansirao svoj plan težak milijardu i pol eura također je vezan uz kadrove: kako je pisao Politico, žele vratiti francuske istraživače koji drže brojne vodeće pozicije na odjelima za umjetnu inteligenciju u tvrtkama Silicijske doline. Nedavno smo pak mi u Globusu pisali kako se za znanstveno natjecanje u tom području pripremaju Šveđani, smatrajući da si ne mogu priuštiti zaostajanje: već traže istraživače po cijelom svijetu, povezuju sveučilišta i industriju, a stvaranje istraživačkog temelja nadzire hrvatska robotičarka Danica Kragić, profesorica na Kraljevskom institutu za tehnologiju.
Prema podacima koje je prošle godine objavio Asgard, njemački venture capital fond, Britanija trenutno ima najjači AI ekosustav u Europi gdje su pobrojali više od 120 tvrtki koje se bave područjem umjetne inteligencije, s Londonom kao hubom. Na drugom je mjestu Njemačka s 51 tvrtkom, a slijede Francuska s 39 i Španjolska s 31 tvrtkom. Rastuća je to također industrija u Švicarskoj, Švedskoj i Nizozemskoj, ali kompanije iz Britanije, Njemačke i Francuske čine više od 50 posto europske scene. Robotika je pritom jedno od najstarijih područja u kojem se koristi AI, ali lani se još nije zamjećivao porast u broju robotičkih kompanija u Europi, pisali su analitičari Asgarda; prevladavale su kompanije koje su se bavile analizom podataka koji nastaju kroz trend računarstva u oblaku i big data, a prije svega za korištenje u prodaji i marketingu. Mnogo je tako novih kompanija nastalo u području analize teksta i konverzacijske AI. Na tom se popisu nije našla Hrvatska iako danas ima barem jedan obećavajući startup u tom području, štoviše u robotici, osječki Gideon Brothers.
Osim kompetitivnosti i vraćanja stručnjaka s pečalbe u Americi i Aziji, razlozi zašto se sada i formalno stvara europski front za umjetnu inteligenciju su daleko širi – razvoj temeljen na AI ima niz društvenih, ekonomskih, etičkih i pravnih aspekta. Što će se dogoditi s tržištem rada? Kako modernizirati sustav obrazovanja i obuke za nova zanimanja? Kako osigurati da ljudi ostanu u središtu razvoja i odlučivanja o AI? Znanstvenici, poput slavnog Stephana Hawkinga, upozorili su na važnost donošenja novih pravila kako nas umjetna inteligencija na kraju ne bi marginalizirala ili čak uništila. Cijeli je tu niz pravnih i etičkih pitanja, od ljudskih prava, uključujući i privatnost i zaštitu osobnih podataka, na dalje pa tek treba stvoriti atmosferu povjerenja i odgovornosti, o čemu govori i Europska komisija. Ili, kako je to formulirao švedski ministar za digitalni razvoj Peter Eriksson: “Natjecanje s Kinom, natjecanje s SAD-om je, naravno, važno. No ako mi ne stvorimo pravni i etički okvir, izgubit ćemo ionako.”

Izdvajamo

Iz drugih medija