AMSTERDAMSKI BLOK

BORIS MILETIĆ: 'BAHATI KONZERVATIVCI GRAĐANIMA TJERAJU STRAH U KOSTI!' Predsjednik IDS-a objašnjava zašto se liberalna oporba okuplja u koaliciju

Zagreb, 091217.
Hotel International. Liberalni forum Kako do slobodnoga drustva i pravne drave, u organizaciji Gradjansko-liberalnog saveza (GLAS), stranke Pametno i Istarskog demokratskog sabora (IDS) zajedno sa clanicama Europskog saveza liberala i demokrata (ALDE).
Na fotografiji: Boris Miletic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Boris Miletić

 

Na turbulentnoj političkoj sceni IDS je jedina parlamentarna stranka u Hrvatskoj koja je od osamostaljenja Hrvatske, dakle punih 27 godina, na vlasti u svojoj regiji – Istri. Sve to vrijeme stranka je uspjela održati isti politički kurs, neovisno o tome je li na nacionalnoj razini jedan od partnera u vlasti, ili je dio oporbenog bloka. Ključ IDS-ova uspjeha leži u čvrstom stavu da su prije svega regionalna stranka, u Saboru prvenstveno zastupaju interese Istre i vječna su oporba svim nacionalističkim, šovinističkim i isključivim politikama. Tako je i sada. IDS je jedina parlamentarna stranka koja je dala konkretan odgovor i ponudila rješenje za problem sve veće fašizacije društva. Predložili su izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima bi se promicanje fašizma, nacizma i ustaštva smatralo kaznenim djelom i sankcioniralo zatvorskom kaznom. No, Vlada Andreja Plenkovića taj je prijedlog glatko odbila.

U trenutnoj političkoj situaciji u kojoj, unatoč premijeru Andreju Plenkoviću koji je umjereni konzervativac, vladajuća stranka prepušta dirigentsku palicu tvrdoj desnici i klerikalnim strukturama, a glavna se oporbena stranka SDP bavi isključivo sobom, IDS povlači poteze kojima želi jasnije artikulirati svoju politiku. Kako bi se liberalna scena što jasnije profilirala kod birača i približila im svoj program, tri stranke – IDS, GLAS i Pametno – objavile su programsku suradnju. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom IDS-a, saborskim zastupnikom i gradonačelnikom Pule Borisom Miletićem.

Možemo li već sada govoriti o koaliciji triju stranaka liberalno-lijevog centra, i što bi bio njen temelj?

– Prerano je govoriti o koalicijama, ali točno je da razgovaramo. Ti su razgovori logična posljedica slabljenja lijevo-liberalne pozicije u Hrvatskoj koju hitno treba ojačati, posebno s obzirom na eskalaciju konzervativnih inicijativa i radikalnih, vrlo nazadnih ideja.

Zašto ste suradnju najavili baš iz Amsterdama, s kongresa europskih liberala (ALDE)?

– U Amsterdamu smo se susreli na kongresu europskih liberala, čiji je IDS dugogodišnji član, pa smo počeli i razgovarati. Naše tri stranke jedine su stranke u Hrvatskoj koje vrlo jasno zagovaraju modernu, progresivnu i liberalnu Hrvatsku. Osim toga, nitko od nas nije zadovoljan smjerom u kojem ide Hrvatska. Tako da smo imali o čemu razgovarati.

Po čemu se vaše stranke razlikuju od ostalih opozicijskih stranaka?

– Prvo i najvažnije, sve tri opcije su vrlo dosljedne u vrijednostima koje zastupaju. IDS gotovo 30 godina zastupa iste ideje. Nikada se nismo dali zaplašiti i nikada nismo trgovali svojim uvjerenjima. Sve tri stranke vrlo su odlučne u obrani i promicanju ljudskih i građanskih prava, a s obzirom na jačanje nacionalizma i šovinizma u Hrvatskoj, moramo vrlo brzo reagirati. Stječe se dojam da u obranu liberalnih vrijednosti staju pretežno mediji i civilne udruge dok stranke nastupaju proračunato ili su potpuno pasivne. To je potpuno nedopustivo.

Jeste li razgovarali o zajedničkom izlasku Amsterdamskog bloka na europarlamentarne izbore?

– Ne, nismo uopće razgovarali o modelu suradnje ni o konkretnim izbornim ciklusima, pa niti o europskim izborima. Razgovarali smo u načelu o tome kako se suprotstaviti konzervativnoj revoluciji, decentralizirati Hrvatsku i vratiti je tamo gdje je u jednom trenutku pripadala – među najperspektivnije članice Europske unije.

Znači li ovaj savez nastavak udaljavanja od SDP-a?

– Razgovori s GLAS-om i strankom Pametno ne impliciraju nikakav poseban odnos sa SDP-om. Oni se trenutno bave svojim unutarstranačkim problemima i želim im da ih što prije riješe. Sa SDP-om smo u kontaktu i u dobrim odnosima, ali još nije bilo govora o konkretnoj suradnji.

IDS se nije puno izjašnjavao u vezi s Agrokorom, niti ste davali osobitu podršku SDP-u u vezi s istražnim povjerenstvom, kao ni kod opoziva Vlade, već ste show prepustili njima i Mostu. Postoji li neki osobiti razlog za to?

– IDS je od samog početka krize oko Agrokora odlučno podržao istražno povjerenstvo, a svoj odnos prema Vladi smo vrlo jasno iskazali u sve tri ključne situacije – kad smo glasali za opoziv ministara, za opoziv Vlade i protiv proračuna. Što se tiče showa, mislim da je to pitanje stila. Komunikacija u Saboru često prelazi granicu dobrog ukusa, vrlo je agresivna, vulgarna, nepristojna i krajnje uvredljiva. Uvjeren sam da je građanima to izuzetno odbojno i da šalje vrlo lošu poruku o parlamentu, političarima i razini političke kulture u Hrvatskoj. To nije naš stil niti će ikad biti. Možemo se ne slagati, oštro raspravljati pa čak i svađati, ali svi moraju zadržati elementarnu razinu pristojnosti.

Imaju li IDS, GLAS i Pametno podudaran stav o Agrokoru?

– Da.

Vladajuća većina je usvojila izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Kako će se te izmjene koje, osim što štite mandate načelnika, gradonačelnika i župana, te otvaraju prostor gomilanju administracije, reflektirati na lokalnu vlast u Istri koju uglavnom obnaša IDS?

– Ništa se neće promijeniti. Očekivali smo da će Vlada napraviti puno više, ne samo kroz novi zakon, već kroz cjelovita rješenja kojima bi se konačno krenulo u proces decentralizacije zemlje. Ovim zakonom se za nas ništa posebno neće promijeniti. Kod nas nema straha ni od gomilanja administracije. Istarski gradovi i općine redovito se nalaze među najštedljivijim upravama u Hrvatskoj. To je rezultat sustavnog rada i našeg opredjeljenja da racionalno i strateški koristimo proračunska sredstava.

Je li oporba dovoljno aktivna kada su posrijedi pitanja slobode govora (serija prijetnji novinarima, cenzura na HTV-u, kašnjenje s izborom Nadzornog odbora HTV-a), fašizacija i klerikalizacija društva, te marginalizacija antikorupcijskih tijela (kašnjenje s izborom i sastav Vijeća za praćenje borbe protiv korupcije, odnos prema Odboru za etiku u visokoj znanosti i školstvu, stav prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa...), i mislite li da kao Amsterdamski blok možete jasnije i glasnije artikulirati ova pitanja?

– Konzervativne opcije građanima tjeraju strah u kosti svojom bahatošću, a napadi na novinare kulminacija su mržnje prema svakom tko je drugačiji ili misli drugačije. Najveći problem vidim u ignorantnosti vlasti koja je dopustila ili potaknula normalizaciju takvog agresivnog i isključivog ponašanja u javnom prostoru. To je jedan od razloga zbog kojeg smo išli s prijedlogom zakona koji bi strogo sankcionirao veličanje fašizma. Takve stvari moraju se odlučno rješavati inače otvarate prostor za eskalaciju nasilja i netrpeljivosti. Mislim da Vlada uopće ne shvaća kakvu Pandorinu kutiju otvara toleriranjem ustaštva i svih ostalih radikalnih inicijativa. Na žalost, oporba je oko toga prilično pasivna i vrlo često se osjećamo usamljeni u borbi protiv svih tih nazadnih tendencija kojima se Hrvatska pokušava radikalizirati. Zato smo i počeli razgovarati s GLAS-om i strankom Pametno. Naše tri stranke predstavljaju svojevrsni blok otpora svim tim negativnim procesima. Niti jedna od naše tri stranke nije spremna na kompromise niti na bilo kakvu vrstu kalkulacija kad je u pitanju zaštita građanskih prava i sloboda.

Dijele li IDS, GLAS i Pametno stav prema presudi Haaškog suda šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata i kakav bi on bio? Na tragu izjava Vesne Pusić ili je IDS-ovo viđenje presude drugačije?

– Presuda “šestorici” kao i mučan epilog te priče u haaškoj sudnici posljedica su loše politike prema BiH 90-ih godina. Hrvatska je i dalje talac tog vremena. Vrijeme je da se konačno iz toga iščupamo. Ne možemo vječno biti taoci devedesetih i trauma toga vremena.

Kako bi po vama trebalo riješiti pitanje granice sa Slovenijom? Je li sada trenutak za nalaženje modela koji bi bio prihvatljiv Hrvatskoj i Sloveniji s obzirom na različit pristup presudi arbitražnog suda?

– Jedino ispravno i jedino moguće rješenje ovog graničnog spora jest dijalog. Sve ostalo je zavlačenje. Mi u Istri ne volimo granice. Ni mentalne, ni fizičke. Zato se zaista nadam da će uskoro doći do dogovora, prije svega kako bi naši sugrađani koji žive na tom području, a posebice naši ribari, mogli nastaviti normalno živjeti.

Prve reakcije iz SDP-a na formiranje Amsterdamskog bloka bile su projicirane na iduće parlamentarne izbore i najava da bi oporba mogla izaći u dva bloka kao 2000. godine. Što ste iščitali iz tih reakcija?

– Kao što sam već rekao, mi još nismo ni s kim razgovarali o izborima i izlasku na izbore. Nama je ključno pitanje u ovom trenutku kako što kvalitetnije obraniti liberalne i građanske vrijednosti te otvorenu i tolerantnu Hrvatsku. Ne znam kako SDP gleda na naše razgovore, ali čini mi se da oni prije svega trebaju riješiti svoje unutarstranačke probleme. Želim im da se to što prije dogodi jer Hrvatskoj treba snažna oporba.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da raste podrška populističkim strankama, posebno Živom zidu. Gdje vidite uzrok tome i može li ujedinjavanje stranaka liberalno-lijeve opcije utjecati na te trendove?

– Rast Živog zida mogu razumjeti kao dodatno jačanje revolta prema etabliranim strankama, prije svega prema dvjema najvećim strankama i eventualno Mostu. Živi zid je stranka koja ima specifičnu priču i vrlo osebujan stil. Mislim da je dobro što takva stranka postoji i što se revolt protestnih glasača artikulira kroz njih, a ne kroz neku radikalnu, neiskrenu i perfidnu opciju. Ne znam na koji način bi ujedinjavanje lijevo-liberalne opcije moglo utjecati na stranačke rejtinge, ali bi svakako moglo i trebalo utjecati na glasnije artikuliranje modernih europskih vrijednosti, suzbijanje netolerancije i učinkovitiju borbu protiv nedemokratskih vrijednosti i poteza!

Kako ocjenjujete politiku predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović prema Vladi, njezin istup u odnosu na presudu Haaškog suda u predmetu Prlić i ostali, te njenu izjavu da osuđenicima za ratni zločin ne želi oduzeti činove?

– Očito je riječ o pozicioniranju za nadolazeće izbore. Što se tiče Haaškog suda, mislim da je predsjednica pokušala balansirati između onoga što su njezini birači htjeli čuti i onoga što je zbog Europe i svijeta trebalo reći. U vezi s činovima, ona mora postupiti u skladu sa zakonom. Nitko nije iznad zakona.

Ako bi se bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović kandidirao na idućim predsjedničkim izborima, bi li imao podršku IDS-a?

– Sa Zoranom Milanovićem sam jako dobro surađivao. Podrška njegovoj eventualnoj kandidaturi ovisi o nizu faktora i o tome neću odlučivati ja nego stranačka tijela. Za sad mu želim da se dobro odmori.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija