Iskoristiti zatvaranje slučaja Agrokor, turističku sezonu i najavu novog poreznog rasterećenja teškog 2,7 milijardi kuna te na prijevremenim parlamentarnim izborima tražiti pobjedu koja bi premijeru Andreju Plenkoviću boravak na vlasti produžila do konca 2022. ili igrati konzervativno i čekati redovni izborni okršaj u jesen 2020. godine dilema je o kojoj se raspravlja u vodstvu vladajuće stranke.
Ako se HDZ odluči raspisati izbore do konca ove godine, gotovo sigurno može računati na jedan veliki “skalp”. Jer sva relevantna istraživanja raspoloženja birača sugeriraju da bi HDZ na tim izborima do nogu potukao svog najvećeg rivala – SDP, stranku koja trenutačno bilježi najslabiji rejting unatrag petnaestak godina i koja nikad nije bila razjedinjenija nego što je danas na čelu s Davorom Bernardićem, kojeg pola stranke želi svrgnuti.
Nadalje, 2018. – godina bez redovnih izbora bilo koje vrste (lokalnih, europskih, parlamentarnih i predsjedničkih) – najavljivana je idealnom za provođenje teških reformi jer reklamiranje reformskih poteza koji su uglavnom nepopularni kod birača ne bi bilo ometano izbornim kampanjama koje su, u pravilu, populističke i stoga antireformske. Kako velikih reformi zasad nema, raspisivanje prijevremenih izbora ove jeseni ili zime ne bi kočilo te ranije najavljene procese.
Nadalje, sastavljanjem izbornih lista šef HDZ-a bi se raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora mogao riješiti svih unutarstranačkih oponenata i potencijalnih rivala.
No, iz vladajuće stranke u proteklih sedam dana dolaze informacije iz kojih je jasno kako u vodstvu HDZ-a zasad prevladava mišljenje da ne treba srljati u izvanredne izbore i riskirati Pirovu pobjedu.
“Rušiti vlastitu Vladu u situaciji kada nemate problema s koalicijskim partnerima nije pametno. To je zasad čvrsti stav vodstva stranke. Naravno, u slučaju da se to promijeni, da nam partneri počnu raditi probleme, sve se mijenja i mi smo uvijek spremni i za opciju B i izlazak na birališta”, kaže nam osoba iz vodstva vladajuće stranke. Dodaje kako bi izlazak na prijevremene izbore bio riskantan jer bi HDZ vjerojatno imao problema sa slaganjem nove Vlade zbog suženog manevarskog prostora s obzirom na trenutačno stanje na hrvatskoj političkoj sceni.
Naime, u HDZ-u procjenjuju kako bi čak i u slučaju komforne relativne pobjede imali velikih postizbornih problema pri sastavljanju nove parlamentarne većine i nove Vlade. Većina njihovih sadašnjih partnera – SDSS, Reformisti, Stranka rada i solidarnosti – može očekivati osvajanje sličnog broja mandata, a HNS bi vjerojatno pao za dva ili tri mjesta u Saboru. Taj manjak mogao bi se možda nadomjestiti sa standardna tri mandata koja na parlamentarnim izborima osvaja IDS, ali sve je to “na dugom štapu”. IDS će na iduće izbore, naime, izaći s Amsterdamskom koalicijom, u kojoj su druge dvije stranke GLAS i Pametno prilično antihadezeovski raspoložene. Na Živi zid HDZ ne računa, a treći put s Mostom nije realno očekivati. Uostalom, i iz Mosta nas uvjeravaju kako s Plenkovićem ne misle više nikad u koaliciju.
Stoga je razumljivo oklijevanje šefa HDZ-a jer bi u slučaju neuspjeha sastavljanja nove Vlade nakon izvanrednih izbora Andrej Plenković morao otići s čela stranke.
Prijevremene izbore zasad ne traže ni HDZ-ovi partneri, a pogotovo ne HNS čiji je rejting jako nizak.
Međutim, da se iza brda nešto možda ipak valja, signalizira živa politička aktivnost zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je nedavno u nekoliko navrata napao Vladu, a premijeru Andreju Plenkoviću zaprijetio da mu neće podržati najavljenu poreznu reformu. I njegovo dijeljenje lekcija hrvatskom državnom vrhu zbog, kako zagrebački gradonačelnik smatra, promašenog odgovora na provokacije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića može se čitati kao Bandićev pritisak na Plenkovića i pozicioniranje njegove Stranke rada i solidarnosti prije mogućeg raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora.
Prijevremeni izbori, realno, ne odgovaraju ni oporbenim strankama – osim Živom zidu koji bi vjerojatno ostvario svoj najveći uspjeh dosad jer sva istraživanja raspoloženja birača pokazuju kako se njihov rejting ustalio na razini iznad deset posto. Unatoč tome, šef HSS-a Krešo Beljak u intervjuu u ovom broju Globusa tvrdi da su prijevremeni izbori nužni jer, tvrdi, aktualna saborska većina nema izborni legitimitet jer se on temelji na izbornoj prijevari – pretrčavanju HNS-a iz SDP-ova u HDZ-ov tabor. Beljak u priču uvodi i bivšeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića, čijim bi povratkom u politiku, smatra, ojačala opozicija. Predsjednik HSS-a u intervjuu za Globus tvrdi kako bi ujedinjena oporba pomela HDZ na tim izborima.
No, nije tajna da HDZ jednim okom stalno gleda prema Beljakovoj oporbi unutar samog HSS-u i da se nada njegovoj eliminaciji s čela stranke kako bi opet mogli HSS privući k sebi.
Naš sugovornik iz vodstva HDZ-a kaže kako su prijevremeni izbori ipak mogući, ali ne ove jeseni, nego iduće godine. U slučaju uvjerljive pobjede HDZ-a na izborima za Europski parlament (svibanj 2019.), kaže, stranka bi se mogla odlučiti za raspisivanje izbora. Održavanje prijevremenih izbora tijekom 2019. godine dijelu HDZ-a je privlačno zbog još nečega – izbjegavanja paralelnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije (od siječnja do srpnja 2020.) i vođenja kampanje za redovne parlamentarne izbore koji padaju na jesen 2020. godine.
Naš sugovornik iz vodstva vladajuće stranke smatra kako bi vjerojatno bilo mudro izbjeći paralelno vođenje dosad najzahtjevnije vanjskopolitičke operacije – što predsjedanje Europskom unijom definitivno jest – i veliki unutarnjopolitički rat za svaki glas u kampanji za redovne parlamentarne izbore koji padaju u jesen 2020. godine, dakle odmah nakon što početkom srpnja 2020. završi hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.
“Zato bi druga polovica 2019. godine mogla biti jako interesantna za održavanje izbora, kako bismo rasterećeni ušli u period kada će Hrvatska od 1. siječnja do 1. srpnja predsjedati Vijećem EU”, zaključuje naš sugovornik iz HDZ-a.
