GLOBUS

PRIJELOMNI TRENUTAK NOVE MEDIJSKE ERE: DIREKTIVA EU ZA PRAVEDNIJI INTERNET Novinari i izdavači u borbi za svoja prava na digitalnom tržištu EU

    AUTOR:
    • Marko Špoljar

  • OBJAVLJENO:
  • 11.01.2019. u 16:00

Copyright directive concept - EU protection of creative content.
Getty Images/iStockphoto

 

U europskim središtima političke moći, a posebno u Bruxellesu, već mjesecima traje jedna od najopsežnijih i najintenzivnijih lobističkih operacija koju su pokrenuli globalni internetski divovi predvođeni najmoćnijima – Googleom i Facebookom, koji žele spriječiti donošenje Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom (EU) digitalnom tržištu. Ili barem potpuno razvodniti aktualni prijedlog koji uvodi reda u dijeljenje i komercijalno korištenje novinskih tekstova, fotografija, ali i ostalih medijskih sadržaja, te sadržaja audio-vizualne i glazbene industrije.

Direktiva, u najbitnijem, regulira autorska prava, kao i ograničenja i izuzetke od autorskopravne zaštite. Uvodi se i novo pravo u korist novinskih izdavača koji bi imali mogućnost kontroliranja korištenja njihova sadržaja na internetu, ali i mogućnost ubiranja naknade za takvo korištenje.

S jedne strane stoje internetski divovi, koji ostvaruju znatne prihode masovnim i praktički neometanim korištenjem sadržaja koji su proizvele medijske kuće i njihovi autori, a s druge medijske kompanije – velike i male – koje od masovnog cirkuliranja svojeg autorskog sadržaja putem globalnih internetskih servisa imaju malo ili nimalo koristi.

Protivnici Direktive tvrde da bi izglasavanje tog dokumenta – što se očekuje najvjerojatnije u ožujku u Europskom parlamentu – označavao početak kraja interneta kakav poznajemo, a neki idu tako daleko da tvrde da se radi o pokušaju cenzuriranja interneta.

Members of the European Parliament take part in a vote on modifications to EU copyright reforms during a voting session at the European Parliament in Strasbourg, France, September 12, 2018. REUTERS/Vincent Kessler
Vincent Kessler / Reuters

Članovi Europskog parlamenta glasaju o autorskim pravima u EU

 

Naravno, europska medijska udruženja žele da se Direktiva usvoji jer smatraju da su njihova i autorska prava njihovih novinara i ostalih proizvođača medijskog sadržaja praktički potpuno nezaštićena u odnosu na globalne internetske divove. Tvrde da je neregulirano korištenje i dijeljenje njihova autorskog sadržaja posljedično dovelo do znatnog pada njihovih prihoda, a što je onda rezultiralo gubitkom stotina tisuća radnih mjesta u medijskoj industriji.

Isto tvrde i hrvatski medijski izdavači, a predsjednik Udruge novinskih izdavača Boris Trupčević naglašava kako su protivnici ovog izuzetno važnog prijedloga plasirali mnogo dezinformacija. “Temeljito proučavajući prijedlog Direktive, nismo našli nikakvih utemeljenja tvrdnjama poput one da je to ‘kraj slobode interneta’, da se ‘uvodi cenzura’ ili da će ‘žrtve’ ove direktive biti satira, umjetnici, građani, sveučilišta... Naprotiv, mišljenja smo da prijedlog kvalitetno uređuje dosadašnji problem slobode koja nije uključivala nikakvu odgovornost, a znamo vrlo dobro da sloboda bez odgovornosti ne može biti temelj zdravog, razvijenog i pravednog društva”, tvrdi Trupčević.

Kampanja o tome da Direktiva predstavlja kraj interneta i cenzuru, kaže, lobistički su spinovi.

“Vjetar puše od globalnih platformi. Nije nikakva nepoznanica da one investiraju ogromne napore i resurse u lobiranje po europskim institucijama. To su vrlo ozbiljni napori, što je razumljivo, jer je riječ o vrlo ozbiljnim i velikim interesima. Naravno, kao i kod svakog lobiranja dio borbe jest plasiranje spinova i prezentacija priče koja bi zainteresirala, u ovom slučaju zaplašila, opću javnost. U tom smislu su išli s time da stiže kraj interneta, da je to cenzura interneta, da će se ukinuti sloboda izražavanja. Naravno, ništa od toga nije točno. Mjere iz ove Direktive ne idu za time da bi suzbile bilo koji i bilo čiji glas, da bi spriječile privatno korištenje i dijeljenje medijskog sadržaja, izradu gifova ili satiričnih memova, nego da reguliraju masovnu upotrebu, a mogli bismo reći i eksploataciju autorskih sadržaja - bez ikakve naknade i uz potpunu obespravljenost onih koji te sadržaje proizvode”, kaže Trupčević te objašnjava da postoji velika razlika između upotrebe nečijeg autorskog djela u privatne svrhe i upotrebe u komercijalne svrhe.

Rovinj, 200913.
Weekend media festival 2013. Panel diskusija: Povratak otprintanih! Sudjeluju: Jana Stanisavljeva (Media Print Macedonia, Makedonija), Boris Trupcevic (Styria, Hrvatska), Tomislav Wruss (EPH, Hrvatska), i Jovan Protic (Ringier Axel springer media AG, Srbija) a moderator je: Kristina Laco (Premisa, Hrvatska). Na fotografiji: Boris Trupac.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / Cropix

Temeljito proučavajući prijedlog Direktive, nismo našli nikakve osnove za tvrdnje poput one da je to ‘kraj slobode interneta’. Naprotiv, Direktiva uređuje dosadašnji problem slobode koja nije uključivala nikakvu odgovornost', kaže Trupčević.

 

“Upravo je regulacija komercijalnog korištenja autorskog djela tema kojom se Direktiva bavi. Koliko god to velike globalne platforme htjele nijekati, one koriste autorske sadržaje u komercijalne svrhe. U dobroj mjeri njihove usluge kao i poslovni modeli ovise o tome što su im takvi sadržaji na raspolaganju. Google se najviše okoristio time, konkretno kroz servis Google News (koji, doduše, u Hrvatskoj za razliku od nekih drugih tržišta nema veliku popularnost) ostvarujući veliki prihod od reklama. I bilo je jako puno prosvjeda izdavača protiv Google Newsa, primjerice u Njemačkoj i Španjolskoj. I Google i Facebook posrednici su između krajnjeg korisnika i proiz­vođača sadržaja, koji svoje poslovanje zasnivaju na tome da imaju na raspolaganju sve te sadržaje, na koje “lijepe” oglase, ali im to služi i kao alat za analiziranje ponašanja korisnika, prikupljanja podataka o njima s ciljem da bi oglašavanje bilo što učinkovitije. Pritom onome tko je proiz­veo sadržaj ostaju mrvice. I tu je problem. Možemo pričati da je to u suštini nepoštena praksa, ali ne moramo čak ni govoriti o moralnim kategorijama, nego o društvenim i ekonomskim. Takva praksa je neodrživa. Ne može netko zarađivati kao posrednik jer na globalnoj razini predstavlja giganta, a da pritom ovaj koji proizvodi sadržaj ne zarađuje, ili zarađuje tako malo da ne može preživjeti”, kaže predsjednik Udruge novinskih izdavača.

Osvrnuo se i na protuargumente koji govore da od Googlea i Facebooka mediji imaju velike koristi jer im njihovi servisi omogućavaju više prometa na njihovim portalima, jer korisnici preko Facebooka i Googlea dolaze na njihove stranice.

“Mediji postoje puno duže od globalnih internetskih platformi i imaju vrlo specifičnu ulogu u društvu. Ljudi i dan danas žele konzumirati medije. Da tih globalnih internetskih platformi nema, medijima bi, ekonomski govoreći, sasvim sigurno bilo bolje. Mediji ne ovise o njima. Teza ‘što bi mediji da ne dobivaju internetski promet preko Google i Facebooka’ po meni je promašena i izokrenuta”, kaže.

Trupčević naglašava da nije glavni cilj Direktive da medijska industrija od internetskih globalnih divova dobije što veći postotak oglasnih prihoda, nego redistribucija moći.

“Generalni je problem što je prevelika moć koncentrirana u tim dvama globalnim divovima, a povijest nas je naučila da prevelika koncentracija moći nikad nije poželjna. Pogotovo ako su reperkusije te koncentracije moći propadanje ili slabljenje medija koji su kontrolni mehanizam svakog demokratskog društva. U tom smislu je zabrinutost za medijsku industriju potpuno opravdana. Ne mislim da će ova Direktiva, koja nije čarobni štapić, preko noći riješiti sve probleme medijske industrije, ali će biti značajan korak u preraspodjeli moći. Mislim da će Direktiva bitno osnažiti položaj izdavača, novinara, stvaratelja sadržaja u odnosu na te globalne platforme. Morat će nas doživljavati kao ravnopravne sugovornike, što do sada nije bio slučaj. Glavna posljedica Direktive neće biti to da ćemo ubirati velike tantijeme, da ćemo iz njihova džepa vratiti veliki dio svog novca - to bi bilo previše naivno. Ali mislim da će se puno ozbiljnije razgovarati o daljnjem razvoju tih platformi, o odnosu između stvaratelja sadržaja i tih platformi, o međusobnim pravima i obvezama, a u konačnici i o odgovornosti tih platformi za društvo u cjelini. I mislim da je to važan korak”, kaže Trupčević.

Tomislav Wruss, direktor izdavaštva Hanza medije, smatra da inicijativa iznesena u prijedlogu Direktive EU dolazi u pravi čas i da je svakako treba poduprijeti jer ima ključnu važnost za opstanak novinskoga izdavaštva.

“Riječ je o inicijativi koja pokušava uvesti ravnotežu u sferu javne komunikacije u kojoj jedna strana - izdavači - ulaže u proizvodnju sadržaja, a druga strana - platforme - taj sadržaj monetizira.

Rovinj, 200913.
Weekend media festival 2013. Panel diskusija: Povratak otprintanih! Sudjeluju: Jana Stanisavljeva (Media Print Macedonia, Makedonija), Boris Trupcevic (Styria, Hrvatska), Tomislav Wruss (EPH, Hrvatska), i Jovan Protic (Ringier Axel springer media AG, Srbija) a moderator je: Kristina Laco (Premisa, Hrvatska). Na fotografiji: Tomislav Wruss .
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / Cropix

'Riječ je o inicijativi koja pokušava uvesti ravnotežu u sferu javne komunikacije u kojoj jedna strana - izdavači - ulaže u proizvodnju sadržaja, a druga strana - platforme - taj sadržaj monetizira', kaže Wruss.

 

Financijski teret stvaranja novih, primarnih informacija u javnoj sferi u najvećoj mjeri snose novinski izdavači koji održavaju najveće novinarske timove. Internet je izdavačima omogućio znatno širenje dosega, ali seljenje oglasnih prihoda iz printa ugrožava ekonomsku poziciju novinskih redakcija. Time je ugrožen i proces sustavnog praćenja javne sfere i generiranja informacija ključnih za zajednicu.

Europska udruženja novinskih izdavača upozoravaju da je izdavački sektor u Europi između 2010. i 2014. izgubio 14 milijardi eura prihoda iz tiskanog izdavaštva. To je nadoknađeno s nove 4 milijarde prihoda od online aktivnosti, ali je neto gubitak u samo 4 godine 10 milijardi eura. Taj se proces u idućim godinama samo intenzivirao i danas 90 posto novih prihoda od digitalnog oglašavanja ide Googleu i Facebooku.

Zato je ova inicijativa nužna ne samo iz moralnih razloga nego i radi opstojnosti informativne sfere, zaštite pluralizma i ekonomske održivosti industrije koja u EU zapošljava desetke tisuća ljudi i daje značajan doprinos gospodarstvu”, smatra Wruss.

Najveće novosti, glavne ciljeve, kao i lažne i stvarne dileme vezane uz predloženi tekst Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu za Globus je objasnila izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta Romana Matanovac Vučković, voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija “Intelektualno vlasništvo”.

Kaže da je Direktiva usmjerena prema globalnim internetskim platformama za dijeljenje sadržaja poput Googlea, Facebooka i YouTubea, a ne prema krajnjim korisnicima. Korisnik ni na koji način neće biti odgovoran za sadržaj koji dijeli na tim platformama.

“Sva je odgovornost na platformama koje će se brinuti za zaštitu autorskih prava, ali i za plaćanje adekvatne naknade za korištenje zaštićenih sadržaja. Krajnjeg korisnika, građanina koji putem tih servisa dijeli neki medijski sadržaj, Direktiva oslobađa odgovornost za dijeljenje zaštićenog autorskog sadržaja”, objašnjava profesorica Romana Matanovac Vučković.

Objasnila je i intenciju dvaju članaka Direktive oko kojih se vode najžešće debate – članaka 11 i 13.

Ronald Goršić / CROPIX

'Članak 11 donosi novo, takozvano srodno pravo novinskih izdavača kojemu je cilj da novinski izdavač može kontrolirati korištenje svojih izdanja na internetu', kaže prof. Matanovac Vučković.

 

“Članak 11 donosi, dakle, novo takozvano srodno pravo novinskih izdavača kojemu je cilj da novinski izdavač može kontrolirati korištenje svojih izdanja na internetu. Dakle, ako netko želi na bilo koji način umnožavati ili staviti na raspolaganje tuđe novinsko izdanje, mora prvo pitati smije li to učiniti, a potom ugovoriti i primjerenu naknadu za takvo korištenje. Budući da je takav posao licenciranja ozbiljan i opsežan, Direktiva preporučuje da se licenciranja ugovaraju u kolektivnim ili skupnim pregovaranjima između asocijacija novinskih izdavača s jedne strane i internetskih platformi s druge strane. To bi bilo sustavno rješenje koje bi uzelo u obzir interese svih strana, a na dobrobit krajnjih korisnika. Članak 11 ni na koji način ne priječi privatna i nekomercijalna korištenja, linkanja na društvenim mrežama, stvaranja memova, citiranja, parodiranja i sličnih aktivnosti koje vole raditi pojedinci, individualci. Ne odnosi se ni na blogove. Članak 13 trebao bi riješiti takozvani vrijednosni jaz između onoga što od korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja (glazbe, filmova, spotova i slično) zarađuju platforme za dijeljenje sadržaja, poput YouTubea, i onoga što zarađuju stvaratelji tih sadržaja. Člankom 13 bi se uvela neposredna odgovornost platformi koje bi morale u kolektivnim pregovorima s asocijacijama glazbenika, redatelja, producenata, izdavača i drugih dionika kulturnih i kreativnih industrija dogovoriti uvjete licenciranja. Krajnji korisnici sadržaja, obični pojedinci, ne bi ovim člankom ni na koji način bili dovedeni u lošiji položaj, naprotiv, ovim se člankom praktički ukida njihova odgovornost ako nešto stave na YouTube. Zašto tvrdim da postoji tzv. vrijednosni jaz? Zato što su mnoge analize to pokazale, a provedene su na nacionalnim i europskoj razini. Evo, primjerice, od svih oblika analognog korištenja u Hrvatskoj (televizije, kabel, koncerti i slično) u 2017. godini skladatelji i tekstopisci, svi zajedno za cijeli svjetski repertoar zaradili su u kolektivnom sustavu 124 milijuna kuna. Od digitalnog korištenja glazbe u kolektivnom sustavu svega 100 tisuća kuna. Mislim da je to sasvim dovoljno za ilustraciju vrijednosnog jaza. A koliki su prihodi YouTubea?”, rekla je za Globus profesorica Matanovac Vučković.

Objasnila je i suštinu spora, odnosno teških pregovora oko regulacije takozvanih “nebitnih dijelova” teksta, koji prema aktualnom prijedlogu teksta Direktive ostaju izvan područja zaštite. “Trenutno, vezano uz članak 11 se u trijalogu (između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU) vode teški pregovori oko toga kako propisati i posljedično primijeniti pravo novinskih izdavača. Naime, postoji inicijativa koju osobito podržavaju internetske platforme, a koja je na stol došla kao tekst Vijeća, prema kojoj bi se propisao izuzetak prava u odnosu na tzv. Nebitne dijelove publikacije (engleski: Insubstantial parts), pri čemu bi se ti nebitni dijelovi određivali prema kvantitativnom kriteriju (primjerice broju riječi) i prema kvalitativnom kriteriju (pitanju originalnosti, kreativnosti tog sadržaja). Mišljenja sam da takvi izuzeci, koji i nisu dostatno dobro i precizno određeni, mogu samo pridonijeti pogrešnim tumačenjima i izvrgavanju prava novinskih izdavača u poslovnoj i pravnoj praksi. Stoga bi ih trebalo svakako izbjeći. Kod ovakvih stvari svaka je riječ bitna i svaka nejasnoća može dovesti do dalekosežno loših posljedica i poništiti dobre ciljeve članka 11. Vjerujem da će se i u trijalogu to prepoznati”, zaključila je Romana Matanovac Vučković.

Ishod okršaja internetskih globalnih divova sa zagovornicima regulacije autorskih prava na europskom tržištu još je neizvjestan. Prvu rundu dobili su potonji u rujnu kad je Europski parlament većinom glasova (438 za, 226 protiv, 39 suzdržanih) potvrdio prijedlog Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. To glasanje bilo je uvod u takozvani trijalog, odnosno pregovore između Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća EU (predstavnika država članica Unije). U tim pregovorima će se oblikovati završni tekst Direktive koji će potom, vjerojatno u ožujku, ići na definitivnu potvrdu u Parlament.

Hrvatsko stajalište na Vijeću EU već je poznato – i vrlo je slično stavovima Udruga novinskih izdavača.

“Vlada RH u trijalogu je u cijelosti podržala stajališta hrvatskih novinskih izdavača i zagovarala ih i pred drugim državama članicama koje tome nisu bile toliko sklone. Stajalište hrvatske Vlade u tome smislu jest da pravo novinskih izdavača mora biti propisano na takav način da neće ostavljati prostora stvaranju nekih novih dvojbenih poslovnih modela i novih izbjegavanja ciljeva autorskopravne zaštite. Zaštita novinskih izdavača i novinara mora biti jasna i nedvojbena te efikasna”, poručila je za Globus ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek odgovarajući na pitanje podržava li Udrugu novinskih izdavača koja se protivi bilo kakvim izuzećima u direktivi, konkretno dijelu aktualnog prijedloga direktive koji još uvijek predviđa isključivanje upotrebe takozvanih nebitnih dijelova tekstova iz djelokruga zaštite.

Zagreb, 070918.
Runjaninova.
Ministarstvo kulture.
Ministrica Kulture Nina Obuljen Korzinek sa suradnicima odrzala je sastanak s umjetnickim udrugama vezano uz gospodarski sektor kulturnih i kreativnih industrija te Direktiva o autorskim pravima na digitalnom trzistu.
Na fotografiji: Nina Obuljen Korzinek, ministrica kulture.
Na fotografiji: Mirko Fodor, voditelj HRT-a.
Foto: Biljana Blivajs / CROPIX
Biljana Blivajs / CROPIX

'Donošenje Direktive ni na koji se način ne smije karakterizirati kao kraj interneta. To može samo biti početak novih, pravednijih odnosa na internetu', kaže Nina Obuljen Koržinek.

 

Udruga novinskih izdavača, naime, tvrdi da je bilo koje izuzeće koje bi dijelove tiskanih publikacija ostavilo nezaštićenima - primjerice “vrlo kratki odlomci” (takozvani nebitni/nesuštinski dijelovi) - suprotno samoj svrsi autorskog prava i da bi od takve iznimke koristi imali samo oni koji “već zloupotrebljavaju autorska prava iskorištavanjem profesionalnog novinarskog sadržaja u velikom obimu”.

Ministrica kulture naglašava da ona osobno kao i Vlada podupiru usvajanje direktive, da je proces trenutno u fazi trijaloga i kako se može očekivat da će konačni kompromisni tekst biti donesen u siječnju ili veljači.

“Na idućem trijalogu sredinom siječnja trebalo bi se postići suglasje kompromisnog teksta osobito o ključnim člancima 11 i 13. Stajališta pojedinih država članica razlikuju se u odnosu na pojedine članke Direktive. Iako u načelu svi podržavaju donošenje Direktive, nisu sve članice suglasne oko toga kako trebaju glasiti pojedine odredbe iz članaka 11 i 13 te je zato ovaj trijalog vrlo kompleksan. Što se, konkretno, tiče članka 11 i 13, mogu reći da se Hrvatska svrstala uz one države koje najintenzivnije brane interese kreativnih, kulturnih i medijskih industrija smatrajući da je njihov doprinos europskom i nacionalnim gospodarstvima vrlo važan te da su kulturna i medijska raznolikost neizostavne vrijednosti koje treba njegovati na jedinstvenom digitalnom tržištu. Nastavno na vaš upit zašto je bitno donošenje Direktive i koji su najvažniji ciljevi moramo istaknuti da se ni na koji način njeno donošenje ne smije karakterizirati kao kraj interneta. To može samo biti početak novih, pravednijih odnosa na internetu, i to tako da bi platforme koje su do sada neopravdano zarađivale na tuđim kreativnim, kulturnim i medijskim sadržajima trebale dati primjerenu naknadu stvarateljima tih sadržaja”, poručila je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

U rujnu, prilikom ranije spomenutog glasanja o tekstu prijedloga Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom tržištu, za taj prijedlog glasali su svi zastup­nici i zastupnice HDZ-a (Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ivica Tolić i Željana Zovko) te Marijana Petir.

Predstavnici ALDE-a, grupe europskih liberala, Ivan Jakovčić i Jozo Radoš glasali su protiv, kao i zastupnik Zelenih Davor Škrlec. Suzdržani oko predloženog teksta Direktive bili su SDP-ovi zastupnici Tonino Picula i Biljana Borzan te konzervativka Ruža Tomašić.

Njihovi stavovi ostali su do danas otprilike nepromijenjeni.

Zagreb, 130418.
Mala dvorana KD Vatrosalv Lisinski.
U organizaciji Jutarnjeg lista odrzala se konferencija Europski fond za strateska ulaganja (EFSU) - Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice.
Na fotografiji: Ivana Maletic, na prvom panelu. Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Ako platforme koje distribuiraju digitalne sadržaje s autorskim pravima, i pri tome zarađuju, nemaju obvezu platiti autore, autorski, umjetnički i kreativni radovi će s vremenom nestati', upozorava zastupnica u EP-u Ivana Maletić

 

“Po ključnim dijelovima direktive, člancima 11 i 13, dosad sam glasala negativno premda je tekst izvjestitelja Vossa prošao u ukupnom glasovanju. Međutim, tekst je još uvijek u pregovorima i, prema mojim zadnjim informacijama, nema dogovora po ključnim stavkama. Vjerojatno će pokušati prije kraja mandata pronaći neki dogovor, a onda, ovisno što bude na stolu, te nakon konzultacije s autorima i potrošačima, odlučit ću kako glasovati”, rekla je za Globus Biljana Borzan.

Jozo Radoš kaže kako je pitanje zaštite autorskih prava kompleksno samo po sebi, a u digitalnom području, zbog masovnosti i tehničke kompliciranosti, još kompleksnije: “Pri tome se radi o sukobu dvaju visokih načela: slobode pristupa informacijama i prava na intelektualno vlasništvo. Zbog važnosti direktive balans između ovih dvaju načela treba biti pomno odmjeren… Razlozi protivljenju prijedlogu su u nedovoljno jasnim odredbama članaka 11 i 13 koje bi se mogle primjenjivati u smislu bitnog ograničavanja slobode pristupa informacijama za širi krug korisnika interneta, pravnoj složenosti teksta koja može dovesti do njegove neprovedivosti i širokom području izuzetaka i nadležnosti država članica koji mogu ugroziti funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u EU. Ako se u pregovorima spomenuti nedostaci teksta direktive uklone ili znatno umanje, podržat ću je.”

“Sustav zaštite autorskih prava na jedinstvenom tržištu prilično je fragmentiran i kao takav otežava razvoj tržišta. Zato ni trenutka nisam dvojila da nam je ova direktiva potrebna. No članci 11 i 13 doista jesu kontroverzni i oko njih je dosad postignut minimalni napredak. Nama se tehnološke divove predstavlja kao svojevrsne neprijatelje, a velike izdavače s druge strane isključivo kao žrtve, iako je stvar daleko od crno-bijele. Sva moć u rukama tehnoloških divova i sva moć u rukama izdavačkih kuća dvije su krajnosti, a ja smatram da je u interesu građana i malih poduzetnika koji su kralježnica europske ekonomije da se pronađe srednji put. Trebamo imati na umu da, iako će ga nerado plaćati, Google sebi može priuštiti financijski teret ove direktive, ali mnoštvo manjih digitalnih izdavača i start-upova to neće moći. To znači da ćemo u startu dodatno otežati inovacije i razvoj novih digitalnih platformi. Zakonska odgovornost koja se nameće društvenim medijima zbog sadržaja koji učitaju njihovi korisnici također nije najsretnije rješenje jer će te kompanije, da bi se zaštitile, filtrirati sav sadržaj i iz opreza brisati puno toga što ne bi trebalo biti obrisano i blokirati korisnike. To se ne može raditi manualno, nego samo uz pomoć robota, a to znači i puno grešaka te nužno vodi u ograničavanje slobode govora na internetu. Da bih otvoreno podržala Direktivu o autorskim pravima, ona ne smije štititi samo interese velikih - ni tehnoloških ni izdavačkih giganata - nego prvenstveno interese i slobode građana”, kaže za Globus Ruža Tomašić.

Za HDZ-ovu zastupnicu Ivanu Maletić dvojbe nema – glasat će za Direktivu: “Copyright direktiva donosi se s ciljem prilagođavanja propisa o zaštiti autorskih prava novim uvjetima poslovanja u digitalnom okruženju te ujednačavanja pravila na razini EU. Sve manje se kupuju tiskana izdanja i CD-i, a koriste digitalni sadržaji. Ako platforme koje distribuiraju digitalne sadržaje s autorskim pravima, i pri tome zarađuju, nemaju obvezu platiti autore, autorski, umjetnički i kreativni radovi će s vremenom nestati. Cilj ove direktive nije smanjiti internetske slobode i filtrirati sadržaj, nego, upravo obrnuto, omogućiti da taj sadržaj bude što bogatiji kroz bolji ugovorni položaj autora, izvođača i umjetnika te sam podržala njezino usvajanje.”

Izdvajamo

Iz drugih medija